Wikipedija:Kafić/Njemačka Wikipedija/Popis nepravilnosti na njemačkoj wikipediji

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!
Podrobniji članak o temi: Wikipedija:Kafić/Njemačka Wikipedija

Ovo je popis nepravilnosti na njemačkoj wikipediji koji govori o hrvatskoj državi i njenim državljanima, a ide na štetu čitavoj wikipediji u globalu. Molimo suradnike neka izbjegavaju služiti se uvrjedljivim izrazima.

Njihova razmišljanja i pravila[uredi kôd]

Popis nepravilnosti[uredi kôd]


Hrvati jugoslaveni

Činjenice

  1. Hrvatsko novinarsko društvo

Slovenci, ne jugoslaveni

Srbi, ne jugoslaveni


Imaginierte Gesichte
ovisno o narodu: Slovenci, Grci, Nijemci, a posebno je zanimljivo pratiti broj izmjena i komentare na članku o Turcima, uz pripadajuću stranicu za raspravu.

Upitao sam Aspiriniksa, zašto je Ivica Šerfezi Jugoslaven, a primjerice Bata Živojinović nije i znate što mi je odgovorio: Bata je još živ i zato je srpski glumac, kad umre bit će napisano u prvoj uvodnoj rečenici da je jugoslavenski glumac [1]. Da čovjek ne povjeruje! Slatko sam se nasmijao na ovo. Inače, Janz Janša i Lojze Peterle jesu svrstani u kategoriju i slovenskih i jugoslavenskih političara. --Flopy (razgovor) 09:06, 3. lipanj 2008. (CEST)

Pa te smernice jesu velika glupost, ali je problem i u tome što vi svojatate sve i svakoga kao Hrvate. Nemci su to prokužili, pa im je dojadilo, a sad su sklepali te blesave tzv. Südosteuropa-smernice da vas njima delju. Ja baš nisam veliki prijatelj takvih uputstava i ignorišem ih koliko god mogu, ali opet, kad pogledam ko se najviše buni, opet vi. Onaj spor oko imena Ivice Šerfezija je doista smešan, ime mu zvuči mađarski (kao Sarközi), pevao je na srpskom ili hrvatskom jeziku, pa neka mu pišu ime arabicom, vrlo važno. Stvarno nije potreban prevod, jer se radi o istom jeziku, samo o drugom pismu (a srpsko-hrvatski se u suštini može pisati i hebrejskim pismom). Što se mene tiče, Bata Živojinović i jeste i nije srpski i jugoslovenski glumac, ipak su važniji filmovi u kojima je igrao ... --Kazandžija (razgovor) 23:53, 5. lipanj 2008. (CEST)
Na Wikipediji na hrvatskome jeziku nismo ni Nikolu Teslu "prisvojili". Zašto se bunimo? Vrlo jednostavno, polazimo od toga da ipak više znamo o školskom sistemu koji smo sami proživjeli i kakve isprave u ladicama imamo, nego neki koji "pišu o svojim poznanicima nedefiniranog porijekla", bez vjerodostojnih izvora. Ivica Šerfezi je osim na materinskome hrvatskome jeziku pjevao i na slovenskome, njemačkome, a ako se poslušaju njegove pjesme (danas dostupne i na internetu), ne čuje se prizvuk "srpskohrvatskoga" i ne možemo hraniti nečije mišljenje o "srpskohrvatskom jeziku". Srbi govore srpskim jezikom, Hrvati hrvatskim i nisu se jednog dana 1990. godine probudili te progovorili tim jezicima, njih su govorili od rođenja, a i daleko prije Jugoslavije, kao što za hrvatski jezik postoji pisani trag. --Roberta F. 22:23, 9. lipanj 2008. (CEST)

Neprimjereno administratorsko ponašanje[uredi kôd]

Ovdje se radi o neprimjerenom administratorskom ponašanju.
Nakon što sam doznao da sam bio blokiran, jedino sam mogao pisati na svojoj stranici za razgovor.
To sam i učinio. Dao sam svoje obrazloženje svojih poteza i objašnjenje da su oni koji uporno uklanjaju "hrvatski" i revertaju na inačicu bez pridjeva "hrvatski" u krivu [2].
Kao ilustrativne primjere sam dao slučaje pjevača Ive Robića i stolnotenisača Dragutina Šurbeka i Antona Stipančića, gdje se revertalo moje izmjene. Da im dokažem da se to ne radi o nekakvoj "hrvatskoj pristranosti", dao sam primjere gdje se vidi da i mediji iz susjednih država, sljednica SFRJ, govore o tim osobama da su hrvatski.
Daklem, još sam upozorio administratora da je krivo napravio što me onako olako blokirao, i pri tome zauvijek, što je ravno zabrani. Odnosno, jedna osoba, upitne dobne zrelosti u to vrijeme, može slobodno donijeti takvu odluku kojom nekog marljivog suradnika može izbaciti zauvijek sa projekta i time trajno oštetiti projekt Wikipedije. Ne radi se o bloku od dva dana, nego o bloku zauvijek. Za takve stvari se malo više vijeća na malo većim Wikipedijskim tijelima. A na de.wiki se šeretski uklonilo neistomišljenika, neglede toga je li taj bio u pravu.
Obrana za takav postupak nije bila nikakva argumentacija, nego nekakva fantomska "smjernica" (v. dolje).
Vratit ću se na problematični blok. Sâm administrator je morao biti svjestan da se angažirao u uređivački rat, pristrano se svrstao uz jednu stranu u uređivačkom ratu, brišući i dodatne odlomke koji su obogaćivali članak, čak i međuwikipedijsku poveznicu [3] ( 29. svibnja 2007., 12:25).
Ako toga nije svjestan, ne može i ne smije takva osoba biti administratorom.
Međutim, ondje je administrator zloporabio svoje ovlasti i moći i uključio se u uređivački rat, pristrano se postavivši, a potom u idućoj minuti i blokirao zauvijek [4](12:26, 29. svibnja 2007.) protivnika u diskusiji (mene), da ne bih mogao vratiti na svoju inačicu.
"Objašnjenje" je bilo samo u sažetku. "Kein Wille zur enzyklopädischen Mitarbeit erkennbar: kroatischer POV-warrior mit mangelnden deutschen sprachkenntnissen; diskussionsresistent.". U prijevodu "nikakva volja za enciklopedijskom suradnjom: hrv. POV-ratnik sa slabim znanjem njemačkog; odupiranje diskusiji".
Administrator-blokator se očigledno postavio kao nekakvi mali "kralj Sunce", kao da je nekakvo božanstvo čija je pravičnost dogmatski neupitna. Nije smatrao za shodnim raspraviti sa prozvanim suradnikom koga namjerava zauvijek blokirati.
Kao da za tako veliku odluku ne treba ništa vijećati (jer nije se radilo o blokiranju grafitera) i pitati neupletene osobe za mišljenje, po mogućnosti zajednicu koju su pogodili svojim osobnim pristranim stavom.
Kao da imamo posla sa razmaženom i neodgojenom malodobnom osobom koja samo želi pobjeđivati i da bude samo po njegovu, i koja kad vidi da gubi ili da stvari vode prema tome da bi mogla izgubiti, ljutito baca šahovsku ploču sa stola.
A za blokiranje zauvijek suradnika se mora ozbiljno argumentirati. Jer ne radi se o suradniku koji piše parole, briše cijeli tekst, ubaciva ružne riječi u tekstove članak niti se izdivljava po člancima.
Suradnici koji su revertali moje izmjene su mi kao jedino objašnjenje svog ponašanja kojom su me revertali i opsesivno uklanjali svaki trag da su rečene osobe hrvatske dali nekakvu fantomsku "smjernicu" [5]. Šta je to? Privatna nečija suradnička stranica? Nekakvi monolog, nekakva tirada o nekakvim pravilima, o kojima nisu ništa pitali narode kojih se ta "smjernica" tiče. Ta suradnička stranica nije izravno vodila, nego se moralo kopati do nekakve "smjernice" [6], koju je napisao neki neregistrirani suradnik.
Zamislite, tako ozbiljnu stvar da može regulirati jedan neregistrirani suradnik, osoba koja nije mukotrpno gradila svoj status i ugled kvalitetnim radom na projektu. Suradnik koji se ne mora plašiti da će bezobraznim pravilom uvrijediti druge i stvoriti si gomilu protivnika, jer nije djelovao pod nekim imenom, pa ga drugi ne mogu kritizirati ili mu sasjeći inicijative.
Jedan takvi da može drugima određivati pravila. Jedan neregistrirani da zapovijeda drugima koji moraju paziti što će napisati, da si ne bi narušili ugled.
Zamislite kako bi to izgledalo da policajac hvata netkoga ili da sudovi osuđuju netkoga, a "zakon" po kojem nameću pravila, uhićuju ili osuđuju nije tekst u Narodnim novinam iza kojeg stoje pravnici sa mjesecima rada, nego grafit kojeg je napisao neki besposleni bezveznjak u trenutcima dok je bio pod utjecajem opojnih tvari, tako da su mu iste razbile inhibicije pa je utoliko napisani tekst bio bezobrazniji prema određenim skupinama.
Ispada da je na de.wiki taj neregistrirani suradnik nekakvo božanstvo čija je pravičnost dogmatski neupitna. Taj izgleda, ondje može i smije donijeti pravila čija primjena vrijeđa pogođene skupine do u srž duše, vrijeđa na nacionalnoj osnovi.
Odnosno, taj IP je ili suradnik koji ne surađiva na projektu, nego se samo jednom pojavio, zadao pravila i otišao. Netko tko nije dio nečega da u tom nečemu određiva pravila. Ili je to neki stalni suradnik koji se sakriva iza anonimnosti. Da ga ne bi drugi prepoznali kakve su mu stvarno namjere koje je pokazao svojim uvrjedljivim pravilima. Da ne bi morao trpiti kritike od svakog protivnika koji bi naišao.
Toliko zasad. Kubura (razgovor) 02:19, 31. kolovoza 2009. (CEST)[odgovori]

Znam dobro o čemu govoriš. Administratori tamo glume "Boga i batimu" prema "hrvatskim nacionalistima". Ja sam bio blokiran na tri dana jer sam u članku o Ilirskom pokretu izbacio da se on na "srpskohrvatskom" kaže kako se kaže i stavio hrvatski [7]. Međutim, mislim da ipak nije sve tako crno te da su moji argumenti, a i argumenti drugih, očito bar malo djelovali jer u tom istom čalnku nedavno je to isto napravio Silverije i nije uklonjeno [8]. Riječ je o samo jednom članku, ali i male pobjede nešto znače. Nijemci više vole da se stvar prvo raspravi, a ne stalno mijenjaju članci jer to smatraju očito uređivačkim ratom. Tome se treba prilagoditi. Na njemačkoj wikipediji itekako ima puno stvari za prigovoriti glede toga, ali vjerujem da će se upornošću i hladnom glavom ipak nešto (valjda) moći postići. --Flopy (razgovor) 09:58, 31. kolovoza 2009. (CEST)[odgovori]
Osim toga puno oni ne znaju o hrvatskoj povijesti i kulturi. Rješenje je da mi sami tamo pišemo o tome članke. Evo, ja sam nedavno napisao tamo članak o Hrvatskoj pragmatičkoj sankciji [9] te je neke itekako pozitivno zainteresiralo jer o tome nisu ništa znali (pogledajte samo stare izmjene članka, koliko ih već ima). Dapače, žele ga poboljšati te im nije dovoljno da sam naveo literaturu nego žele da stavim točno reference (za što moram u knjižnicu, a nikako da još stignem) što me zaista ugodno iznenadilo. To j standard pisanja članaka kojem trebamo težiti. --Flopy (razgovor) 10:04, 31. kolovoza 2009. (CEST)[odgovori]

Znaju samo ono što žele znati. A ono drugo uporno iskrivljuju. Jer da žele znati, onda bi im se dalo dokazati. A primjećujem da i dan-danas ignoriraju izvore koji im ne odgovaraju.
Reagiraju tek kada se sramota probije do uglednih njemačkih novina, pa onda brže-bolje sakrivaju one propagandizme.
Osobno, smatram da je ta skupina antihrvatski usmjerena. Opsesivno prate sve članke o Hrvatima iz doba Jugoslavije ili iz još ranijih razdoblja i paze da ne bi tko slučajno ostavio da su te osobe Hrvati. Odmah revertaju, a ako im se suprotstaviš, slijedi prijava za koju i ne znaš i na koju se nemaš prigodu braniti, nego ti kadije u tvojoj izočnosti odluče te zauvijek maknuti.
S druge strane, nije im smetalo da im stoji, primjerice, za Bojana Križaja da je slovenski skijaš. Sasvim je to u redu, jer on je iz Slovenije. Evo, mene su blokirali [10]29. svibnja 2007., dok je 11. kolovoza 2007. još uvijek stajalo da je Križaj slovenski skijaš. Za njega im nije bilo bitno napisati da je "jugoslavenski". Za Karađorđa je 18. lipnja 2007. stajalo "serbischer" [11]. Iz Srbije je, to je u redu, ali za njega nisu stavili da je "turski" "jer onda nije bilo Srbije". Za Dragana Stojkovića još i dan-danas stoji da je srbijanski nogometaš [12] (inačica od 13. kolovoza 2009.). Ista priča kao sa Križajem.
Ali takva opsesivna fiksacija na članke od Hrvatima, toliko opsesivno uklanjanje Hrvata koji su djelovali prije 1991. smatram zlonamjernim ponašanjem. Kao da žele pokazati da mi Hrvati nismo postojali prije. Kao da nas prije nije bilo. To je zlouporaba Wikipedije koju su oni iskoristili za promicanje osobnih stavova koji vrijeđaju jednu cijelu nacionalnu zajednicu.
A to "da se s njima razgovarati, samo treba argumentirati": nemoj nasjedati. Ne budi naivan. Oni su otrpili jednu tešku pljusku kad se razotkrilo brčkarije jednog nadriznanstvenika (akademski otpad, kako se lijepo izrazio jedna naša osoba u hrv. tisku) koji je izmišljao ratove u Hercegovini. Mislio je valjda da smo mi ovdje nepismeni i da to neće nitko provjeravati. A oni zlonamjernici su to uporno proguravali na jednom članku na de.wiki. A za povijesnu znanost se zna da ako samo 1 izvor govori skroz suprotno od 50.000 ostalih izvora, da onda nešto sa tim izvorom nije u redu ako nema dobru potporu za ono što govori (a ta "potpora" je drugi izvor). Oni ne trpe protivnike. To njihovo traženje argumenata je samo postavljanje glupavih pitanja da te zavlače tako da ne možeš nikad doći kraju raspravi. Oni nikad ništa ne moraju argumentirati, njihova misao je kao od Boga uklesana u stijenu, a mi moramo dokazivati da je bijelo bijelo, a crno crno.
Uostalom, da su te osobe u pravu, njihovi stavovi bi stajali na drugim Wikipedijama, što nije slučaj, jer ondje ona skupina čiji se lažni svijet raspao (pa su sad ga postavili unutar de.wiki kao njihov virtualni svijet kakvim ga žele i opsesivno ga brane) i njihovi poslušni psići ne možedu zlostavljati i onemogućavati protivnike. Kažem ti, za onakvo ponašanje bi na nekoj drugoj Wikipediji već dobili duge blokade, a netko bi od njih zaradio i zabranu pristupa Wikipediji. Baš znam slučaje gdje su administratori zbog muljanja sa poviješću dobili zabranu. Kubura (razgovor) 04:55, 2. rujna 2009. (CEST)[odgovori]

Ma slažem se s tobom Kubura, ali kako nažalost moramo ustanoviti da smo glede toga, bar zasada, nemoćni, treba pokušati drugim metodama. Samo sam to htio reći. --Flopy (razgovor) 11:02, 5. rujna 2009. (CEST)[odgovori]

Moguće rješenje[uredi kôd]

Nije rješenje situacije na de wiki, nego jedno sustavno rješenje: http://meta.wikimedia.org/wiki/International_issues. To je u ovom trenutku samo začetak, no negdje se mora početi. SpeedyGonsales 20:33, 15. lipanj 2008. (CEST)

Eh, kad bih samo znao bolje engleski. Lijepa inicijativa, ali ja ipak mislim da je rješenje na de.wiki jer kako bi rasprava na meti mogla uvjeriti suradnike na de.wiki u pravo stanje stvari. Nekako sam skeptičan. No, i to je nešto. --Flopy (razgovor) 12:32, 17. lipanj 2008. (CEST)

Prijedlog jednoga načina za upoznavanje suradnika Wikipedije na njemačkome jeziku s temeljima državljanstva kao pravnog instituta.[uredi kôd]

Puno teksta

Modernom pojmu državljanstva prethodilo je podaništvo u smislu podređenosti osobi vladara, ali i pripadnost određenoj zajednici (župnoj, banijskoj, itd.), plemenu; koja se kasnije iskazivala kao pripadnost općini, ali i zavičajno pravo.

Jedno od prvih modernih uzakonjivanja bio je Napoleonov francuski građanski zakonik, i od tog vremena mijenjaju se izrazi, podanik u građanin, u Francuskoj sujet u citoyen, u Engleskoj subject u citizen, u Njemačkoj Untertane u Bürger itd. Oba se izraza i danas primjenjuju, kad se želi govoriti više o dužnosti državljanina govori se o podaniku, a kada se više naglašavaju prava državljanina govori se o građaninu.

Državljanstvo u saveznim državama[uredi kôd]

U saveznim državama postoji osim saveznoga i zemaljsko (republičko) državljanstvo. Postoje dvije metode povezivanja tih dvaju državljanstava.

  • (1) Prvo se stječe zemaljsko državljanstvo, na temelju kojega se izvodi savezno
  • (2) Prvo se stječe savezno državljanstvo, a zemaljsko tek posredno

Kao klasičan primjer metode pod (1) je Švicarska, a metode pod (2) jesu Sjedinjene Američke Države. Svrstavanje ostalih država u jedan ili drugi model često uključuje problematiku razvoja pravnog instituta državljanstva u pojedinoj državi, koji u pojedinom razdoblju više pripada jednom ili više drugom modelu.

U nekim slučajevima moguće je imati više zemaljskih državljanstava, kao nekoć u Njemačkoj.

Državljanstvo u bivšoj Jugoslaviji[uredi kôd]

U bivšoj Jugoslaviji postojao je Zakon o državljanstvu Demokratske Federativne Jugoslavije (»Sl. list DFJ«, br. 64/45.) koji je stupio na snagu 28. kolovoza 1945. i koji određuje čl. 1. st. 1. "Jugoslavensko državljanstvo je jedinstveno i sastoji se od saveznog i zemaljskog državljanstva." Kasnije se to promijenilo pa je u Zakonu o državljanstvu Federativne Narodne Republike Jugoslavije (»Sl. list FNRJ«, br. 54/46., 90/46. – obavezno tumačenje, 104/47., 88/48. i 105/48.) od 5. srpnja 1946. – pisalo "Za građane Federativne Narodne Republike Jugoslavije postoji jedinstveno savezno državljanstvo." Svi živući ljudi koji su 28. kolovoza 1945. imali zavičajnost u Hrvatskoj, imali su od tada i savezno državljanstvo DFJ, ali i zemaljsko državljanstvo Federalne Države Hrvatske. Vjerojatno najcitiraniji propis bivše Jugoslavije bio je Zakon o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (»Sl. list FNRJ«, br. 86/46. od 23. listopada 1946.) i u tom kontekstu činjenica prestanka vrijeđenja svih propisa o državljanstvu donesenih prije 6. travnja 1941. (temeljem čl. 43. Zakona o državljanstvu DFJ). To je bio jedan od najvažnijih propisa u bivšoj Jugoslaviji jer je naglasio prekid unutarnjeg pravnog kontinuiteta s Kraljevinom Jugoslavijom. Unatoč toj činjenici neki vjeruju kako se međunarodnopravni kontinuitet nastavio, iako su Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, SAD te SSSR priznale Demokratsku Federativnu Jugoslaviju (20. svibnja 1945., 28. svibnja 1945. i 29. svibnja 1945.) Prvi veleposlanici nove Jugoslavije bili su imenovani 1. svibnja 1945., u SSSR-u – Vladimir Popović, u Velikoj Britaniji – Ljubo Leontić i u SAD-u – Stanoje Simić, a 16. kolovoza 1945. i veleposlanik u Francuskoj – Marko Ristić. Kako kaže OE: "Tekovine NOB definitivno su ozakonjene i na vanjskopolit. planu." Stoga IMNSHO DFJ nije međunarodnopravna slijednica Kraljevine Jugoslavije, koje kraljevstvo ima i dalje svojega Glavnog Cincara. Zakonima o državljanstvu narodnih republika (NR Crne Gore od 27. siječnja 1950., NR Bosne i Hercegovine od 30. siječnja 1950., NR Srbije od 6. veljače 1950., NR Hrvatske od 22. svibnja 1950., NR Makedonije od 6. lipnja 1950. i NR Slovenije od 20. lipnja 1950.) ne mogu promijeniti činjenicu da je referentan nadnevak za stjecanje državljanstva narodne republike upravo 28. kolovoza 1945. i da su svi tada živući ljudi ostvarili toga nadnevka svoje savezno i republičko državljanstvo. Uostalom, do 1. siječnja 1965. vodile su se knjige državljana narodnih, kasnije socijalističkih republika, te se npr. upis u knjigu državljana Narodne Republike Hrvatske računao ne samo kao nadnevak upisa u očevidnik o državljanstvu NRH, već i kao očevidnik o državljanstvu SFRJ. Zakon o jugoslavenskom državljanstvu (»Sl. list SFRJ«, br. 38/64. i 42/64. – ispravak) koji je stupio na snagu 1. siječnja 1965., nije donio mnogo promjena, ali se od toga nadnevka državljanstvo naziva jugoslavenskim, kao i od 28. kolovoza 1945. do 5. srpnja 1946. Prethodno navedenim zakonom bilo je propisano donošenje posebnih provedbenih podzakonskih akata, ali oni nisu donijeti te su Pravilnik za izvršenje Zakona o državljanstvu Federativne Narodne Republike Jugoslavije (»Službeni list FNRJ«, br. 98/46. i 20/51.) i Uputstvo o vođenju evidencije državljana Narodne Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 71/47., 13/49. i 26/63.) nastavili vrijediti do 1. ožujka 1978. i stupanja na snagu Pravilnika o načinu vođenja evidencije, obrascu za vođenje evidencije i obrascu uvjerenja o državljanstvu (»Narodne novine«, br. 7/78. i 42/81.) Prethodno navedenim pravilnikom iz 1978. uvedene su knjige državljana SFRJ u kojima je postojao stupac br. 9. "Republičko državljanstvo". Zakon o državljanstvu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (»Službeni list SFRJ«, br. 58/76. od 31. prosinca 1976.) koji je stupio na snagu nakon redovitoga roka od 8 dana, ovlast vođenja evidencija o državljanstvu SFRJ ostavio je republikama. Cijelo to vrijeme postojali su republički zakoni o republičkome državljanstvu. Prijepisi republičkih zakona NR Hrvatske i SR Hrvatske nalaze se na wikizvoru, zaslugom suradnice Roberte F.

s:Kategorija:Pravni propisi socijalističke Hrvatske

Državljanstvo u staroj Jugoslaviji[uredi kôd]

Državljanstvo u Kraljevini Jugoslaviji uređeno je tek 1928. godine, a tijekom postojanja te države nije bilo uređeno jedinstveno građansko privatno pravo. Opći upravni postupak donijela je Kraljevina Jugoslavija tek 9. studenoga 1930., koji je obnarodovan u br. 271 "Službenih novina" od 25. studenoga iste godine, pod red. br. 571., a tim činom je stupio u život, te dobio obaveznu snagu 26. veljače 1931. godine (nakon proteka 3 mjeseca od objavljivanja). Jedinstvena porezna politika uvedena je tek 1928. godine.

Državljanstvo u Njemačkoj[uredi kôd]

U Njemačkoj se do dolaska Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (NSDAP) na vlast u siječnju 1933. godine; savezno se njemačko državljanstvo, u pravilu, stjecalo samo posredno, tj. stjecanjem državljanstva neke njemačke zemlje. Slično je bilo i u Austriji do Anschlussa. U njemačkoj pravnoj doktrini vodi se i spor o pravnoj prirodi državljanstva (Staatsangehörigkeit): je li je ono pravni odnos (Rechtsverhältnis) ili pravno svojstvo (Eigenschaft). Tako bi trebalo našim dragim kolegama ukazati na činjenicu kako se do siječnja 1933. savezno državljanstvo stjecalo posredno, i kako bi državljanima Bavarske trebalo pisati kako su samo državljani Bavarske, jer su to državljanstvo prvo stekli i iz njega se stjecalo državljanstvo Njemačke. Tako bi mnogima trebalo pisati da su Bavarci po nationalität.

Državljanstvo u Austro-Ugarskoj Monarhiji[uredi kôd]

Izvodilo se iz prebivališta, odnosno zavičajnosti osobe u nekoj od zemalja Austro-Ugarske Monarhije. Lako se može pokazati putovnica Nikole Tesle, izdana od Kraljevstva Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Državljanstvo Austrijskoga Carstva i kasnije Austro-Ugarske Monarhije može pratiti kroz vrijeme. Kraljevstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imalo je pravo izdavanja putnih isprava svojim pripadnicima. Samo hrvatsko-ugarski državljani mogli su imati zavičajno pravo u kraljevstvima Hrvatskoj i Slavoniji, a postojalo je i austrijsko državljanstvo u onim zemljama gdje (i kada) je vrijedio OGZ. Indigenat je strancima podjeljivao Sabor Kraljevstva Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Werböczyjev tripartit (iz 1514. godine) i običajno hrvatsko-ugarsko pravo zamijenjeno je Austrijskim općim građanskim zakonikom (OGZ) koji je Patentom od 29. studenoga 1852. godine proglašen je u Kraljevinama Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji, vojvodini srpskoj i tamiškom Banatu. Austrijski opći građanski zakonik (OGZ), koji je već bio u upotrebi u Cislataniji. Potvrda kojom se označavalo postojanje zavičajnog prava, koje je u Hrvatskoj zapravo imalo ulogu državljanskog prava, zvala se domovnica. Zakonski članak XVI/1870. o uređenju općina i trgovišta bez uređenog magistrata i Zakon o zavičajnim odnosima od 30. travnja 1880. godine.

Građanstvo u Commonwealthu[uredi kôd]

Građanstvo Britanske zajednice naroda – koja zajednica nije ni konfederacija, ni federacija – ovisi od stjecanja državljanstva jedne njezine države članice.

Državljanstvo u SSSR-u[uredi kôd]

Do 1924. bilo je bliže švicarskomu modelu, a od 1930. američkome.

Rasprava o prethodnom prijedlogu[uredi kôd]

Nijemcima bi također trebalo biti jasno da nacionalnost (narodnost) ne podrazumijeva državljanstvo (građanstvo) i obrnuto. Isto tako trebalo bi im skrenuti pozornost na činjenicu postojanja jugoslavenske narodnosti, što nije istoznačno jugoslavenskome državljanstvu. Svrstavanjem nekadašnjih jugoslavenskih državljana u Jugoslavene, čine tešku povrjedu, nanoseći nepovratnu štetu ljudima čije životopise pišu.

Kratko sam surađivao na njemačkojezičnoj Wikipediji, u dijelu pasmina čije je porijeklo priznato u Hrvatskoj, otoku Mljetu, Mljetskom psu, Žumberačkome gorju. Prvo što se tiče pasmina čije je porijeklo priznato u Hrvatskoj na toj su Wiki zahtijevali kako je riječ samo o patronatu (skrbništvu), a kod pasmine Hrvatski ovčar zahtijevaju na nedokazanome (bez vjerodostojnih izvora) podatku kako je Hrvatski ovčar domorodački u Bačkoj. To zahtijevaju jer "taj podatak stoji u članku dugo vremena, a nije bilo žalbi na taj podatak". Kod pasmina su inzistirali samo na porabi standarda pasmine prevedenoga na njemački jezik, iako se u jednom slučaju pokazalo kako je taj prijevod pogrješan (jer su španjolski, francuski i engleski prijevod bili identični, a njihov je odstupao). Standardno vrijeđaju nečije slabije poznavanje njemačkoga jezika, iako se ispravlja netočnost, i to ispravljanje obavlja uz navođenje nekoliko izvora. Kod otoka Mljeta nisu dopustili ni izvore na njemačkome jeziku jer je jedan od izvora bilo djelo Mirjane Sanader (na njemačkome), a drugi izvor je bio na engleskome jeziku. Tu su naveli kako ne prihvaćaju izvore koje su pisali za njih opskurni ljudi, spominjali nacionalizam, nedovoljno dobar njemački jezik (iako je knjiga objavljena u Njemačkoj, na njemačkome jeziku i uz njemačke lektore i korektore, urednike). Kod Mljetskog psa uspio sam postići neki kompromis, uključenje izvora na njemačkome jeziku, koji su napali kao zastarjeli izvor. U pokušaju vezanom uz Žumberačko gorje, moram reći da imam pozitivno iskustvo, prihvaćene izmjene, prihvaćene izvore i ostvarenu suradnju.

Bugoslav (razgovor) 19:58, 5. rujna 2009. (CEST)[odgovori]
Imaš li poveznicu na mjesto gdje su to napisali da su neke osobe "opskurni ljudi"?

Ako su rekli za Mirjanu Sanader da je "opskurna osoba" - ta osoba je profesorica Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje vodi Katedru za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju. Doktorirala je u Innsbrucku. de:Universität Innsbruck. [13] Ona je stvarna znanstvenica, stvarna osoba sa stvarnim doktoratom u državi gdje je njemački službeni jezik. Na stvarnom i ozbiljnom sveučilištu, utemeljenom 1669..
Za razliku od onih uradaka nekih znanstvenika vrlo upitnog statusa, koji djeluju na "sveučilištima" za koje je pitanje bi li smjela imati takvi status.
Ako su ju takvom nazvali, onda molim te daj poveznicu. To je napad na stvarne, žive osobe. Pazi, postoji wikipedijsko pravilo o biografijama živih osoba. Ako su ju ogadili na stranici za razgovor, onda je to isto kao da je na gl. imenskom prostoru.
Ovo što su ti napravili [14] - očigledno zafrkavaju. S obzirom na količinu obrisanog, ono je blankiranje. Otvoreno sakaćenje članka, brisanje odlomaka sa poveznicama. I još kaže: nikakvo poboljšanje (keine Verbesserung des Artikels)??? To što je napravio je vid pesteringa.
Ti si to vratio i objasnio u sažetku. Objasnio očiglednu stvar [15].
Onda se uključila osoba [16] o čijem ponašanju bi šira wiki-zajednica morala znati, a vrijeme je da Wikimedija raskrsti zauvijek sa takvim osobama. Na drugim wikicama se isto tako ponaša, no ondje ne može šikanirati druge, jer mu nema zaštitnika. I na de.wiki ima gomilu kazna koje mu onda posušuju [17]. Kakobilo, uključio se u uređivački rat. Je li mi se čini, ili se ta osoba mora nakačiti za vrat svakom Hrvatu koji nešto pokuša napisati na de.wiki, posebice ako radi na temama o Hrvatskoj i Hrvatima, i revertati njegovu izmjenu? Već me živcira gledati članke po de.wiki, i kadgod vidim da neki Hrvat nešto hrvatsko upiše, onda u idućoj izmjeni vidim njega gdje to ukloni. Kako li je tek onima koji su to na svojoj koži osjetili od te iste osobe više puta? Nije li to što on čini wikiuhođenje?
Vratio si i dodatno popravio [18]. Po poruci nisi raspaljivao strasti.
I opet ti revertaju tvoje promjene [19]! Uz porugljiv komentar "Feuilleton in falscher Sprache entfernt".
Opet si ljubazno pokušao [20].
Opet te revertaju [21]. Novi se uključio u uređivački rat. O čemu ovaj govori u komentaru?
Potom te još blatio na razgovoru od tega članka [22] "ausgefallener POV-Pusher, der seinen kroatischen Nationalismus". Mogao bi on malo birati riječi. Zna li on šta ta riječ znači? Etiketirao te. Nije dokazao svoju klevetu. A "nacionalizam" je malo teška i negativna konotacija na Zapadu. Slijedeći njegov komentar na razgovoru je [23]. Prigovaraju ti na znanje njemačkog - zar se zato manje razumiš u temu?
A oni nisu niti Hrvati niti im je hrvatski materinji niti im je Hrvatska domovina, a daju sebi slobodu da pišu o tim temama i još si dopuštaju si praviti se većim Hrvatima od Hrvata, praviti se da su oni mjerodavni govoriti o hrvatskom jeziku (kojeg ne znaju govoriti ili misle da znaju) za razliku od nas kojima je hrvatski maternji i sa čijom smo dušom prožeti te si dopuštaju pisati kojekakve stvari o Hrvatskoj u kojoj su bili u najboljem slučaju 7 dana godišnje, i smatraju se mjerodavnijim od nas, koji za razliku od njih, živimo Hrvatsku (ne samo "živimo u RH").
Isti suradnik je uklonio "hrvatski" iz jednog drugog članka [24], na šta si ga upozorio [25].
I na kraju su taj članak zaključali za uređivanje na okljaštrenu inačicu koju su oni proguravali [26].
Neka se pohvalidu svojom "neutralnošću" i "graditeljskim" duhom. Kubura (razgovor) 03:55, 6. rujna 2009. (CEST)[odgovori]

Odlično napisano Bugoslav! Svojedobno sam na de.wiki i sam raspravljao o tome, ali takvu argumnetaciju i te izvore nisam imao. Bilo bi lijepo kad bi ovo nekoga "tamo" uvjerilo. --Flopy (razgovor) 10:44, 6. rujna 2009. (CEST)[odgovori]
Ne mogu pronaći takav diff, pisao sam po sjećanju, a znanje njemačkoga jezika mi nije na nekoj razini. Hvala na komentarima, drago mi je što na hr.wiki postoje ljudi koji znaju tako dobro argumentirati i uz tako puno poveznica. Nadam se kako ću biti u mogućnosti sudjelovati u budućoj akciji. -- Bugoslav (razgovor) 22:23, 6. rujna 2009. (CEST)[odgovori]

Ćirilica na hr. gradovima[uredi kôd]

Primjetio sam da na njemačkoj wikipediji hrvatske gradove iz BiH označavaju ćirilicom! Nije da sad imam nešto protiv ćirilice, ali ona je abeceda nekih drugih naroda i nema što (više) tražiti na člancima Širokog Brijega, Posušja, Gruda i sl. [27][28][29] Znam da oni možda žele popuniti prametar "NameKyrillisch" s infookvira Naselje u BiH, ali pametnije bi bilo staviti ćiriličko ime na srpske gradove. Sa Širokog sam maknuo ime, ali tražim nekog tko, za razliku od mene :), zna bolje njem. jezik, da objasni njihovim suradnicima isto ovo što sam napisao. Hvala! :–)

F.Pavkovic, 19:57, 25. studenog 2009.

Je li ćirilica službeno pismo u Federaciji BiH? Kubura (razgovor) 02:47, 26. studenog 2009. (CET)

Skupina koja to nasilno progurava na njem. wiki se poziva na ustav BiH pri kojim se navodno sva mjesta pisu latinskim + ciril. Od se skupine vjerovatno nitko nije maknio straznjicu iz svoje rupe pa se nije osvijedocio kak izgleda veliki svijet...--Croq (razgovor) 09:46, 26. studenog 2009. (CET)
Na tablama za naseljena mjesta uz ceste pišu i latinični i čirilični nazivi. Znači nema ništa sporno. Nešto je drugo bacanje para jer su većinom te table uništene...--Uskboy 15:21, 26. studenog 2009. (CET)

ćirilica uz nazive hrvatskih mjesta je čista provokacija. Iako su i latinica i ćirilica službeno pismo u BiH to baš i nije tako u praksi. Više puta sam bio u Republici Srpskoj i table na ulazu u naselja su u velikoj većini slučajeva ISKLJUČIVO ispisane na ćirilici. Obrnuto vrijedi za naselja u HR HB. Dvopismenost/trojezičnost nije obvezatna ukoliko se ne radi o javnim ustanovama, upravi etc. Blek Stena (razgovor) 15:30, 26. studenog 2009. (CET)

Nisi u pravu. Vidi: http://www.24sata.info/vijesti/dogadjaji/13921-Livno-Cirilica-nepozeljna-saobracajnim-znakovima.html i http://www.24sata.info/vijesti/dogadjaji/14113-Ubjedljivo-Najvise-ostecenih-cirilicnih-saobracajnih-znakova-prostoru-opstine-Capljina.html --Uskboy 15:35, 26. studenog 2009. (CET)
Ćirilica je, bar u ZHŽ, potpuno isključena u svim mogućim stvarima. Točnije: nema je na tabli nijednog grada (Posušje, Grude, Tomislavgrad, Široki Brijeg...), ne uči se ni slovo ćirilice u školama; štoviše, više se sati uči glagoljica od ćirilice. Na njem.wiki je već netko sklonio ćirilicu s članka Tomislavgrad [30], a nitko nije revertao izmjenu. Na Široki Brijeg je vraćena -- F.Pavkovic, 20:07, 26. studenog 2009.

Ja ne vidin problem u samoj ćirilici:ona je službeno pismo u BiH i jedno od prvih u toj zemlji. Sad je druga stvar što se pored ćirilice pokušavaju podvaliti i druge stvari. Àntó Añtó 08:33, 30. studenog 2009. (CET)

de:Ewiger Medaillenspiegel der Olympischen Spiele[uredi kôd]

Ovo je najgore izvorno istraživanje koje sam do sad vidio. Članak mogu do 28. veljače 2009. uređivati samo administratori (i viši činovi) na de.wiki.
"Ukratko": Njima se sviđa misao o ujedinjenju svih medalja osvojenih u ime njemačkih državnih tvorbi, iako je poznato da Međunarodni olimpijski odbor ne drži takav stav, već potpuno suprotno smatra ličnost športaša za (jedinog/jedinu [osim u konjičkim disciplinama]) vlasnika/vlasnicu medalje koju je osvojio/osvojila.
Zato što su da bi udovoljili svojoj težnji "ujedinjenja" (bolje rečeno objedinjenja), morali su po svojoj pogrješnoj logici objediniti:
(X) Carsku Rusiju, Sovjetsku Rusiju (kasniji SSSR), Jedinstvenu momčad i djevojčad (sastavljenu od pojedinih država članica Zajednice neovisnih država) i današnju Rusku Federaciju;
(Y) Britanski Dominij Australija, Australaziju (momčad i djevojčad Australije i Novoga Zelanda) i današnji Australski Savez;
(Z) Bohemiju, Čehoslovačku i Češku Republiku;
(P) Srbiju (1912), versajsku Jugoslaviju (koju navode zajedno sa socijalističkom Jugoslavijom i to pod njezinom zastavom), Saveznu Republiku Jugoslaviju, Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora, i Republiku Srbiju kao nasljednicu svega prethodno navedenoga;
(Q) Egipat (Kraljevstvo i prva Republika), Ujedinjenu Arapsku Republiku i današnji Egipat kao državu nasljednicu.
Nisam im po tom pitanju bilo što savjetovao, već ću ovo pitanje ostaviti za ovaj popis nepravilnosti, dodavajući time na ozbiljnosti popisa. de.wiki ovdje rabi potpuno različnu metodologiju nego en.wiki i ostale wiki.
Ni en.wiki ovdje nije potpuno točna, jer medalje koje su osvojili športaši SR Jugoslavije pribraja medaljama koje su osvojili športaši SFRJ (dogovor je ["konvencija"] da se zbroje medalje versajske Jugoslavije i socijalističke Jugoslavije, jer se i jedne i druge pišu pod oznaku YUG). Kad bi en.wiki dopustila zbrajanje SR Jugoslavije s Državnom zajednicom Srbija i Crna Gora, onda bi bila potpuno točna.
Rješenje koje treba prjedložiti na de.wiki je:
(1) preuređivanje tablice u metodologiji sa en.wiki (jer oni koriste samo NOC kôdove [National Olympic Committee code])
(2) ako već moraju zbrojiti sve medalje svih državnih oblika njemačkih država (osim Austrije, i možda po njima Češke, Luksemburga, Lihtenštajna [a možda i Švicarske] :-) onda neka zbroje "svoje" medalje, i eventualno Egipta, ali neka ne diraju Čehoslovačku, "Jugoslaviju", Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika, Australaziju, ali ni Rusko Carstvo (koje MOK također navodi posebno);
(3) ako i dalje zahtijevaju zbrajanje, neka onda zbroje sve rezultate:

(a) Ruskoga Carstva, Sovjetske Rusije (SSSR-a), RSFSR (kao samostalne federativne države), Jedinstvenu momčad i djevojčad (sastavljenu od pojedinih država članica Zajednice neovisnih država), Rusku Federaciju, ali i sve bivše sovjetske socijalističke republike osim Gruzije, Estonije, Letonije i Litve, pa neka onda vide "snagu" bivšega SSSR-a. To je neka fiks ideja "kvazi-obožavatelja" (bolje rečeno statističara) olimpijskih postignuća.
(b) neka zbroje sve pod (P) i sve države sljednice bivše es-ef-er-je, pa će onda dobiti pravu "snagu" bivše Juge.
I tako dalje.
Te podatke onda mogu prikazati u posebnoj tablici ili kao posebne redove u tablici koji ne bi smjeli biti označeni niti zastavom (zastavama), niti nazivom država (nazivima država), niti NOC kôd(ovima), već nekim neutralnim nazivom, npr. Fiktivni ujedinjeni južnoslavenski entitet, Fiktivni ujedinjeni prostor s obje strane Urala, i slično ili kraticama "Fiktivni YUG", "Fiktivni URS", "Fiktivni CSK" (ali ne "Fiktivni TCH" jer ne označava dovoljno slovačke športaše).

Evo toliko, žao mi je što sam napisao predugačak tekst, ali što se tu može, svi smo slični – ali različiti.
Bugoslav (razgovor) 08:13, 16. veljače 2010. (CET)[odgovori]

Moguća promjena smjernica na njemačkoj wikipediji[uredi kôd]

Na njemačkoj wikipediji stvar bi se možda mogla pokrenuti s mrtve točke. Naime, nakon što sam se javio, očito u pravi čas, kad sam vidio da ima suradnika sklonih promjeni dotadašnjih diskriminirajućih smjernica [31], otvorena je stranica za promjenu ili potpuno nove smjernice za jugoistočnu Europu [32]. Te smjernice pokrivaju praktički sva područja, ne samo povijest, tako da samo mogu pozvati sve zainteresirane s makar iole znanjen njemačkog - možda i google prevoditelj pomogne:) - da tamo daju prijedloge za nove smjernice. To bi mogla biti prilika da se stvari poboljšaju i odstrane barem neke nepravilnosti. --Flopy razgovor 21:14, 11. svibnja 2010. (CEST)[odgovori]

Popis nepravilnosti na engleskoj wikipediji[uredi kôd]

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Kafić/Njemačka_Wikipedija/Popis_nepravilnosti_na_njemačkoj_wikipediji&oldid=5989936"