Radoslav Katičić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Radoslav Katičić
Rođenje 3. srpnja 1930.
Nacionalnost Hrvat
Poznat(a) po Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika
Zanimanje jezikoslovac, književni povjesničar
Portal: Životopis

Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930.), hrvatski je jezikoslovac i književni povjesničar.

Životopis[uredi VE | uredi]

Radoslav Katičić rođen je u Zagrebu 1930. godine. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1949. godine.[1] Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je klasičnu filologiju a na istome fakultetu doktorirao je disertacijom Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije. Prvi su mu radovi iz grčke filologije. Od 1958. godine je na Filozofskome fakultetu asistent na Katedri za indoeuropsku poredbenu gramatiku.[2] Docent je postao 1961., izvanredni profesor 1966. i redoviti 1972. godine.[2] Utemeljitelj je studija opće lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1961. do 1977. godine bio je pročelnik novoosnovanoga Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije.[2] Bio je jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, 1967. godine. Od 1977. godine do umirovljenja profesor je slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. Od 1978. do 1987. godine bio je predstojnik tamošnjega Instituta za slavistiku a od 1998. godine je profesor emeritus Sveučilišta u Beču.[2]

Član je HAZU (izvanredni od 1973. i redoviti od 1986. godine), Austrijske akademije znanosti, ANUBiH, Norveške akademije i Academiae Europae.

Znanstvena djelatnost[uredi VE | uredi]

Katičićevi radovi se mogu, ugrubo, podijeliti na četiri područja:

  • djela iz opće lingvistike, u kojima je razvijao razne suvremene jezikoslovne pristupe poput strukturalne lingvistike i transformacijske gramatike
  • književnojezične studije iz područja europskih i neeuropskih književnosti (starogrčke, bizantske, indijske), te arealne lingvistike izumrlih jezika (balkanski jezici)
  • jezičnopovijesne radove u kojima je istraživao kontinuitet hrvatske pismenosti i jezičnoga izraza, od početaka na latinskom i crkvenoslavenskom ("Uz početke hrvatskih početaka"), preko djela renesansnih i baroknih pisaca kao što su Marin Držić ili Bartol Kašić, sve do modernoga standardnoga jezika (Sintaksa hrvatskoga književnoga jezika, 1986.)
  • velika sintetska djela u kojima obrađuje civilizacijski kontinuitet hrvatske uljudbe (Litterarium studia, Na kroatističkim raskrižjima)

Radoslav Katičić pripada trolistu (uz Dalibora Brozovića i Stjepana Babića) hrvatskih jezikoslovaca koji je, pod utjecajem suvremenih lingvističkih spoznaja, "srušio" sliku o povijesnim mijenama hrvatskoga jezika koju su gradili tzv. hrvatski vukovci (Tomislav Maretić, Milan Rešetar) i ocrtao novi jezičnopovijesni zemljovid, te konačno i formalnolingvistički kodificirao hrvatski standardni jezik apsorbiravši cjelokupnu hrvatsku književnu i pismenu baštinu koju je unitaristička struja među jezikoslovcima zabacivala- od Marina Držića do Miroslava Krleže.

Na području slavistike je najrenomiraniji hrvatski stručnjak u međunarodnim razmjerima. Svojim velikim znanstvenim opusom i radom je pridonio i pridonosi ugledu hrvatske znanosti u Austriji, Europi i svijetu. Na taj način je promicao hrvatsku kulturu, hrvatsku književnost i komparativnu kroatistiku. Osim toga, posebnu je pozornost posvetio radu s gradišćanskim Hrvatima. Pridonio je tome da su se Hrvati iz Gradišća upoznali sa širim protežnostima svojega kulturnog identiteta i da svoje hrvatstvo doživljavaju u sklopu cjelokupnoga hrvatstva. Pri radu s njima se Katičić dosta usredotočio na jezik Hrvata iz Gradišća i na sve i dvojbe oko njega. Sve je to sročio i prikazao govornicima njemačkog jezika u krugovima međunarodne slavistike. Na Slavističkom institutu Sveučilišta u Beču utemeljio je 1982. godine gradišćanskohrvatski lektorat.[3] Za sav taj rad je dobio INA-inu nagradu 1998. godine.[4]

Bio je predsjednik Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.[5]

Djela[uredi VE | uredi]

Nepotpun popis:

  • Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije, (Zagreb, 1967.)
  • A Contribution to the General Theory of Comparative Linguistics, (Haag-Paris, 1970.)
  • Jezikoslovni ogledi, (Zagreb, 1971.)
  • Stara indijska književnost, (Zagreb, 1973.)
  • Članak: Liburnski otoci kod antičkih pisaca. Zbornik: Zadarsko otočje, povremena izdanja Narodnoga muzeja u Zadru, svezak 1, Zadar, 1974., 35-45.
  • The Ancient Languages of the Balkans, 1-2, (Haag-Pariz, 1976.)
  • Novi jezikoslovni ogledi, (Zagreb, 1984.; 2. dop. izd. 1992.)
  • Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, (Zagreb, 1986.; 2. izd. 1991.; 3. izd. 2002.)
  • Dva tisućljeća pismene kulture na tlu Hrvatske, (suautor Slobodan Prosperov Novak),[6] Zagreb 1987. (2. izd. 1988.; prijevod na njem. 1987., engl. i tal. 1990.).
  • Uz početke hrvatskih početaka, (Split, 1993.)
  • Na ishodištu, (Zagreb, 1994.; 2. izd. 2005.)
  • Illyricum mithologicum, (Zagreb, 1995.)
  • Ein Ausblick auf die slawischsprachige Völkerwelt im Südosten, (Beč, 1996.)
  • Litterarum studia: Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja, (Zagreb, 1998.; 2. izd. 2007.; njem. izd. Literatur- und Geistesgeschichte des kroatischen Frühmittelalters, Beč,, 1999.)
  • Na kroatističkim raskrižjima, (Zagreb, 1999.)
  • Die Hauswirtin am Tor, (Frankfurt na Majni, 2003.)
  • Boristenu u pohode, (Zagreb, 2008.)
  • Božanski boj: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, (Zagreb, 2008.)
  • Zeleni lug: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, (Zagreb, 2010.)
  • Gazdarica na vratima: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, (Zagreb, 2011.)
  • Hrvatski jezik, (Zagreb, 2013.)
  • Vilinska vrata:I dalje tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, (Zagreb, 2014.)

Nagrade i počasti[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 940., ISBN 978-953-95772-0-7
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Katičić, Radoslav, enciklopedija.hr, pristupljeno 5. studenoga 2017.
  3. 3,0 3,1 Radoslav Katičić i Gradišćanski Hrvati, zigh.at, pristupljeno 5. studenoga 2017.
  4. 4,0 4,1 Vesna Kukavica, Napokon priznanje i u domovini, Dom i svijet, br. 254, 1999., pristupljeno 3. studenoga 2010.
  5. Odluka o osnivanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika Page white acrobat.png(PDF)
  6. Dva tisućljeća pismene kulture na tlu Hrvatske / izbor i tekst Radoslav Katičić i Slobodan P. Novak, katalog.kgz.hr, pristupljeno 5. studenoga 2017.
  7. U povodu 95. obljetnice rođenja u Križevcima održan znanstveni skup o Bulcsúu Lászlόu, prigorski.hr, 10. listopada 2017., pristupljeno 5. studenoga 2017.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]