Zaklada Solidarna

Izvor: Wikipedija
Zaklada Solidarna
Naziv udrugeZaklada Solidarna
PredsjednikSanja Sarnavka
Datum osnivanja2015.
Adresa udrugeZagreb
Webhttps://solidarna.hr/

Zakladu Solidarna osnovalo je 2015. godine 49 hrvatskih ljudskopravaških aktivista i šest organizacija civilnog društva zabrinutih zbog političkih trendova i društvenih smjerova u vidu porasta antiliberalizma, nacionalizma, ksenofobije i autoritarizma u Hrvatskoj i dvjema regijama kojima pripada, središnjoj Europi i Balkanu.

Predsjednica i ujedno jedna od osnivačica je Sanja Sarnavka.

Aktivnosti[uredi | uredi kôd]

Zaklada provodi svoju viziju kroz rad nekoliko fondova i programa.

Fond „Desa i Jerko Baković“[uredi | uredi kôd]

Osnovan 2018. početnom donacijom Dese Baković, Fond pruža financijsku, materijalnu i stručnu podršku školovanju siromašne djece i mladih, i to prvenstveno osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta koja su izložena materijalnoj deprivaciji, riziku socijalnog isključivanja i diskriminacije, a pritom u svojoj okolini možda nemaju adekvatnu podršku za razvoj samopouzdanja i vještina  potrebnih za uspješno školovanje[1].

Fond #SPASIME[uredi | uredi kôd]

Inicijativa #SPASIME i Zaklada SOLIDARNA osnovale su Fond #SPASIME s ciljem pružanja konkretne i interventne skrbi žrtvama obiteljskog nasilja u smislu ekonomske, pravne, psihološke, liječničke i stambene pomoći[2].

Fond “Solidarno s Ukrajinom”[uredi | uredi kôd]

Fond je osnovan nakon početka rata u Ukrajini 2022. i namijenjen je pomoći izbjeglicama koje su sigurnost pronašle u Republici Hrvatskoj[3].

Fond "Za aktivno građanstvo u Hrvatskoj"[uredi | uredi kôd]

Sredstvima Fonda se financiraju projekti organizacija koje se bave demokracijom, ljudskim pravima, socijalnom pravdom i društvenom uključenosit ranjivih skupina, rodnom ravnopravnosti i prevencijom rodno uvjetovanog nasilja te okolišem i klimatskim promjenama. Upravitelj Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj je konzorcij u sastavu Slagalica – Zaklada za razvoj lokalne zajednice iz Osijeka, Zaklada za ljudska prava i solidarnost – SOLIDARNA iz Zagreba, Udruga za razvoj civilnog društva SMART iz Rijeke i CNVOS – Centrom za informiranje, suradnju i razvoj nevladinih organizacija iz Ljubljane.

Fond 5.5[uredi | uredi kôd]

Osnovna svrha Fonda 5.5 je pružanje krizne financijske podrške socijalno ugroženim građankama i građanima Zagreba koji su se zbog potresa magnitude 5,5 u ožujku 2020. našli u krajnjoj nesigurnosti i oskudici.

Program krizne podrške nakon potresa “Solidarno s Petrinjom i SMŽ”[uredi | uredi kôd]

Nakon potresa u Petrinji 30. 12. 2020. pokrenuo se program koji je definiran da će se provesti u dvije faze: u prvoj fazi je osigurana podrška u kriznom zbrinjavanju i stabilizaciji, a u drugoj fazi se osigurava podrška u održivoj obnovi i oporavku i to na način da se što brže i kvalitetnije odgovori na potrebe ljudi u odnosu na njihov kontekst te da se svi raspoloživi resursi – znanje, oprema, novac, usluge – što bolje povežu, iskoriste i obogate[4].

Program “Kultura u zajednici”[uredi | uredi kôd]

Program je pokrenut 2016. godine s ciljem stvaranja novih prilika za društveno angažirani umjetnički rad kako već priznatih autora, tako i za afirmaciju mladih i neetabliranih autora i autorica koji na zanimljiv način otvaraju pitanja ljudskih prava[5].

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

Zaklada Solidarna, odnosno njen projekt Fond 5.5, dobitnik je nagrade Europski građanin 2022., što je priznanje kojim Europski parlament vrednuje rad udruženja, organizacija i pojedinaca na promicanju razumijevanja i jačanju europskog zajedništva.[6]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Fond Desa i Jerko Baković. Solidarna. Pristupljeno 6. rujna 2022.
  2. Fond #SPASIME. Solidarna. Pristupljeno 6. rujna 2022.
  3. Fond "Solidarno s Ukrajinom". Solidarna. Pristupljeno 6. rujna 2022.
  4. R+. 13. siječnja 2021. Predstavljen program krizne podrške Fonda 5.5 | Solidarno s Petrinjom i Sisa?ko-moslava?kom županijom. Pristupljeno 6. rujna 2022.
  5. Kultura u zajednici. Solidarna. Pristupljeno 6. rujna 2022.
  6. Lupiga. INTERVJU – IVAN BLAŽEVIĆ: „Država nas je uvukla u limb birokracije kakvu još nisam iskusio". Lupiga. Pristupljeno 6. rujna 2022.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]