Zemljopis Sarajeva

Izvor: Wikipedija

Nakon postizanja Daytonskog sporazuma ozemlje predratnog Sarajeva (devet općina, površine 2049 četvornih kilometara) podijeljeno je na dvije cjeline: Grad Sarajevo i Istočno Sarajevo. Četiri općine Grada Sarajeva (općina Stari Grad, općina Centar, općina Novo Sarajevo, općina Novi Grad ) ušle su u veću aministrativnu jedinicu - Sarajevsku županiju.

Zemljopis Grada Sarajeva[uredi | uredi kôd]

Grad Sarajevo, s pripadajuće četiri općine, smješten je na obalama rijeke Miljacke, u amfiteatru koji s tri strane okružuju planine Bjelašnica (2067 m nadmorske visine), Igman (1502 m), Trebević (1627), te brda Grdonj i Hum. Prosječna nadmorska visina samog grada je oko 510 metara. Površina Grada Sarajeva iznosi 141,5 četvornih kilometara, a granične zemljopisne koordinate su: na zapadu 18.016 istočne zemljopisne dužine, na istoku 18.027 ist. zemlj. duž., na sjeveru 43.053 sjeverne zemljopisne širine i na jugu 43.047 sjeverne zemljopisne širine.

Zemljopis Istočnog Sarajeva[uredi | uredi kôd]

Istočno Sarajevo, s pripadajućim općinama, proteže se na 1450 četvornih kilometara,[1] a zemljopisne koordinate su mu 43.493 sjeverne zemljopisne širine i 18.216 istočne zemljopisne dužine. Klima kojoj je izloženo Istočno Sarajevo varira od umjereno kontinentalne do oštre planinske.

Planine Sarajevske regije[uredi | uredi kôd]

planina Bjelašnica, pogled s Trebevića
Igman, Malo Polj, Skakaonica
Spomenik Igmanskom maršu na Velikom Polju na planini Igman
Jahorina zimi, pogled na stazu za skijanje

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Površina Istočnog Sarajeva. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. travnja 2009. Pristupljeno 14. lipnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)