Évora

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Évora
Panorama Évore s krova katedrale
Panorama Évore s krova katedrale
Zastava Évore
Zastava
Grb Évore
Grb
Koordinate: 38°34′N 7°54′W / 38.567°N 7.9°W / 38.567; -7.9Koordinate: 38°34′N 7°54′W / 38.567°N 7.9°W / 38.567; -7.9
Država Flag of Portugal.svg Portugal
Regija Alentejo
Distrikt Évora
Površina
 - Ukupna 1.307,04 km²
Stanovništvo (2008.)
 - Urbano područje 54.780
 - Urbana gustoća 42 /km²
Vremenska zona GMT (UTC0)
Poštanski broj 7000
Pozivni broj 7004-7506
Službena stranica www.cm-evora.pt
Zemljovid
Évora na karti Portugal
Évora
Évora

Évora je grad u istoimenom distriktu Évora, portugalske regije Alentejo, sa 19 župa i 54.780 stanovnika 2008.[1].

Povijesno središte grada Évore je 1986. godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao grad-muzej čije jedinstvene kuće ukrašene azulejo keramikom i kovanim ogradama na balkonima iz 16. i 18. stoljeća svjedoče o vremenu zlatnog doba portugalskih kraljeva.

Panorama Evore s brda sv. Benta

Povijest[uredi VE | uredi]

Rimski hram u Evori

Da je područje Évore bilo naseljeno još u neolitu svjedoče megalitski spomenici u njezinoj blizini. Tako se uz obale rijeke Ribeira nalazi najveće neolitsko svetište u Portugalu, Anta Grande do Zambujeiro. Rimljani su na mjestu starijeg keltskog naselja 57. pr. Kr. osnovali grad Eburobrittium (kasnije Ebora Cerealis, te za Julija Cezara - Julia Liberalitas) od kojega je ostao dobro sačuvani rimski hram iz 1. stoljeća.

God. 715. Évoru su osvojili Mauri koji šire grad i u njoj grade utvrdu i džamiju. U rujnu 1165. godine zapovjednik Geraldo Geraldes o Sem Pavor (Gerald Neustrašivi) je osvojio Évoru za kralja Alfonsa I. Portugalskog. Portugalci su, uz podršku vojnog reda Avisa, do konca iste godine potpuno protjerali Maure iz ove doline. Aviški red je 1166. godine učinili Évoru svojim stožerom i prozvali se Vitezovima Évore, te su izgradili gradske zidine koje su većinom sačuvane do danas.

Od tada su Évorom vladali portugalski kraljevi koji su na svom dvoru u Évori u 15. stoljeću ugostili mnoge humaniste kao što su Garcia i André Resende, te kroničar Duarte Galvão, dramatičar Gil Vicente, kipar Nicolas Chan Terene, te je grad postao središtem portugalskog humanizma u 16. stoljeću. God. 1559., kardinal i kasniji kralj portugala, Henrik I. Portugalski, osnovao je Jezuitsko učilište koje će s vremenom prerasti u Sveučilište. Évora je tijekom španjolske aneksije Portugala, od 1581. do 1637 . godine, počela propadati. A kada je Marques de Pombal konačno zatvorio sveučilište 1759. godine grad je izgubio svaku važnost. Tek je 1973. godine sveučilište u Évori obnovljeno.

Podjela[uredi VE | uredi]

Župe Évore su:

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Povijesno središte Évore

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Povijesno središte Évore
Flag of Portugal.svg Portugal
Godina uvrštenja: 1986. (10. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/361 UNESCO
Katedrala u Évori
  • Korintski rimski hram u Évori ili Dijanin hram je najznačajniji rimski spomenik u Portugalu sa 16 nedirnutih granitnih stupova visine 7.68 m. Nalazi se na najvišem mjestu u gradu i najposjećenija je znamenitost u gradu. Smatra se da je izgrađen u 1. stoljeću u slavu prvog rimskog cara Augustusta, ali je kasnije postao poznat kao hram božice lova, Dijane, kako su ga nazvali jezuitski svećenici jer je ovo područje bilo poznato po lovu.
  • Katedrala u Évori izgrađena je od 1280.-1340. i jedna je od najznačajnijih gotičkih građevina u Portugalu. Najznamenitiji je njen portal sa skulpturama apostola iz 1335. godine, te prekrasni glavni brod (arhitektura) i klaustar. Jedan transept je uređen u manuelinskom stilu, a drugi u baroku, dok su orgulje i korski stolci renesansni iz 1566. godine. Kapela sv. Brása iz 1480. godine je divan primjer španjolskog mudéjar gotičkog stila s polukružnim potpornjim stupovima.
  • Crkva sv. Franje (Igreja de São Francisco) je jedna od novijih građevina u povijesnom središtu, izgrađena za vrijeme dinastije Avis koja je poznata po miješanju gotike i manuelinskog stila u arhitekturi. Njena Kapela kostiju (Capela dos Ossos) ima natpis na ulazu: "Mi, kosti koje su ovdje, čekamo tvoje".
  • Palača vojvoda Cadavala ima pročelje iz 17. stoljeća izgrađen na mjestu dvorca iz 14. stoljeća, te ima Toranj pet štitova u manuelinsko-mudejarskom stilu. Često je služila kao kraljevska rezidencija.
  • Samostan Lóios iz 15. stoljeća s manuelinskom kućom ukrašenom azulejo keramikom i veličanstvenim portalom je danas gostiona.
  • Akvedukt srebrne vode (Água de Prata Aqueduct) dug 9 km ima goleme lukove iz 1531.-37. godine koje je dao izgraditi portugalski kralj Ivan III. Portugalski kako bi grad snabdjeo vodom. Gradski dio akvedukta ima ugrađene kuće, prodavaonica i kafee između lukova.
  • Palača Vasca da Game, s manuelinskim klaustrom i renesansnim zidnim slikama, je mjesto gdje je od 1519.-24. živio Vasco da Gama.
  • Sveućilište u Évori je osnovano kao jezuitsko učilište 1559. godine koje je dao izgraditi kralj Henrik I. Portugalski. Ono ima manirističku crkvu i akademske zgrade oko velikog klaustra iz 17.-18. stoljeća.

Oko 15 km od grada nalazi se megalitski spomenici iz neolita, Cromeleque dos Almendres, a 10 km najveći dolmen u Portugalu, Anta Grande do Zambujeiro.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Stanovništvo općine Évora (1801. – 2008.)
1801. 1849. 1900. 1930. 1960. 1981. 1991. 2001. 2008.
18 620 16 995 25 563 35 903 50 095 51 572 53 754 56 519 54 780

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Évora je zbratimljena sa slijedećim gradovima:[2]

Bilješke[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Évora

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]