Łódź

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Łódź
Aleja Piłsudskiego Łódź.jpg
Zastava Łódźa
Zastava
Grb Łódźa
Grb
Geslo: Ex navicula navis
Koordinate: 51°47′N 19°28′E / 51.783°N 19.467°E / 51.783; 19.467Koordinate: 51°47′N 19°28′E / 51.783°N 19.467°E / 51.783; 19.467
Država Flag of Poland (bordered).svg Poljska
Vojvodstvo Lodzko vojvodstvo
Osnivanje 1423.
Vlast
 - Gradonačelnik Hanna Zdanowska
Površina
 - Ukupna 293,25 km²
Najveća visina 278 m
Najmanja visina 162 m
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 728.892
 - Gustoća 2.606 stanovnika/km²
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 90-001 do 94-413
Pozivni broj +48 42
Službena stranica uml.lodz.pl
Zemljovid
Položaj Łódźa u Poljskoj

Položaj Łódźa u Poljskoj

Łódź (['wuʨ], [▶], jidiš: לאדזש, Lodzh) je grad u središnjoj Poljskoj. Sa 728.892 stanovnika treći je grad po veličini u Poljskoj i sjedište je Łódźskog vojvodstva. Nalazi se u središnjoj Poljskoj oko 135 km jugozapadno od Varšave. Ime grada na poljskom znači "brod".

Povijest[uredi VE | uredi]

Łódź se prvi put spominje 1332. godine u dokumentu kojima se selo Łodzia daruje biskupima Włocławeka. Godine 1423. kralj Vladislav II. Jagelović dodjeljuje gradska prava selu Łódźu. Od tada pa sve do 18. stoljeća grad je ostao malo mjesto na trgovačkom putu između Mazovije i Šleske. U 16. stoljeću grad je imao manje od 800 stanovnika, uglavnom radnika na obližnjim farmama žitarica.

S drugom podjelom Poljske 1793., Łódź je postalo dio Kraljevine Pruske u pokrajini Južna Pruska, a bio je poznat na njemačkom nazivu Lodsch. Od 1806. dio je Varšavskog vojvodstva i 1810. je imao 190 stanovnika. Bečkim kongresom 1815. postalo je dio Kongresne Poljske države koja je od 1814. do 1915. godine bila u personalnoj uniji s Rusijom.

Sporazumom iz 1815. bilo je planirano da se obnovi ruševni grad, dekretom cara iz 1816. brojni njemački doseljenici su dobili zemlju da ju očiste i izgrade tvornice i kuće. Godine 1820. Stanisław Staszic pomagao je u promjenama gradića da postane suvremeni industrijski centar. Imigranti su došli iz cijele Europe, uglavnom iz južne Njemačke, Šleske i Češke, ali i daljih zemalja kao što su Portugal, Engleska, Francuska i Irska. Prvi mlin za proizvodnju tkanina od pamuka otvoren je 1825., a 14 godina kasnije prva tvornica na parni pogon u Poljskoj i Rusiji počela je s radom. Godine 1839., 78% stanovništva su bili Nijemci, otvorene su njemačke škole i crkve.

Stalan dotok radnika, poduzetnika i obrtnika iz cijele Europe pretvorio je Łódź u glavni centar proizvodnje tekstila Ruskog Carstva. Tri naroda dominiraju gradskim stanovništvom Poljaci, Nijemci i Židovi te su oni najviše pridonijeli razvoju grada. Mnogi obrtnici su bili tkalci iz Šleske. Godine 1850. Rusija je ukinula carinske barijere između Kongresne Poljske i Rusije, industrija u Łódźu se sada mogla slobodno razvijati na ogromnom ruskom tržištu. Ubrzo je grad postao drugi najveći grad u Kongresnoj Poljskoj. Prva željeznička pruga otvorena je 1865. (u Koluszki, grana linije Varšava-Beč), a uskoro je grad imao željezničke veze s Varšavom i Białystokom.

U razdoblju od 1823. do 1873. godine gradsko stanovništvo se udvostručivalo svakih deset godina. Razdoblje od 1870. do 1890. obilježeno je najintenzivnijim industrijskim razvojem u povijesti grada. Mnogi od industrijalaca bili su Židovi. Łódź je ubrzo postao glavni centar socijalističkog pokreta. Godine 1892. veliki štrajk paralizirao je većinu tvornica. Prema ruskom popisu stanovništva iz 1897., od ukupnog stanovništva 315.000, Židovi je bilo 99.000 (oko 31% posto). Tijekom revolucije 1905. carska policija je ubila stotine radnika. Do 1913. godine, Poljaci čine gotovo polovicu stanovništva (49,7%), Nijemci su pali na 14,8%, a Židovi čine 34%, od nekih 506.000 stanovnika

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Sport[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Łódź


Flag of Poland (bordered 2).svg Nedovršeni članak Łódź koji govori o gradu u Poljskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.