Škamp

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Škamp
Škamp
Škamp
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Potkoljeno: Crustacea
Razred: Malacostraca
Red: Decapoda
Porodica: Nephropidae
Rod: Nephrops
Vrsta: N. norvegicus
Dvojno ime
Nephrops norvegicus
Linnaeus, 1758.
Područje života

Škamp (lat. Nephrops norvegicus) je vrsta morskog raka iz porodice Nephropidae (hlapovi).

Opis[uredi VE | uredi]

Tijelo škampa je vitko, duguljasto, narančasto-ružičaste boje i bočno spljošteno. Glava i prsište su povezani u nesegmentirani glavopršnjak, dok se rep sastoji od kolutića, a završava krajem nalik lepezi koja pomaže pri kretanju kroz more. Prva tri para nogu na prsima nose kliješta, a prvi par kliješta je uzak i vrlo dugačak, a postrance ima red bodlji. Oči škampa su velike, crne i smještene na pomičnom dršku. Ženke narastu do 17 cm dužine, a mužjaci do 25 cm.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Škampi obitavaju uz istočne obale Atlantika od Islanda i Norveške na sjeveru do Portugala i Maroka na jugu. Može ih se naći i diljem Sredozemnog mora.

U Jadranu su najgušće populacije zabilježene uz otok Jabuku, u Velebitskom kanalu te na Kvarneru i Kvarneriću.[1]

Način života i ishrana[uredi VE | uredi]

Škampi žive na dubinama od 200 do 800 m, ali ih se može naći i u dijelovima plićim od 20 m, kao u jezerima povezanim s morem u Škotskoj. Borave u rupama koje iskopaju u muljevitom dnu. Rupe su obično promjera 10 cm, duge oko 1 m, a pružaju se od 20 do 30 cm u dno. Škampi u takvim nastambama borave tijekom dana, a u sumrak izlaze u potragu za hranom. Na većim dubinama, gdje je manje svjetlosti, škampi su aktivni i danju. Ne migriraju i izrazito su teritorijalni te agresivno brane svoj teritorij i rupu u kojoj borave. Dnom mora se kreću hodajući, ali su također dobri plivači. Iako su samotnjaci, ponekad nastambu dijele s drugim škampima, a gustoća populacije ovisi o fizičkim osobinama dna, klimi, temperaturi vode, snazi valova i izlovu na području na kojem obitavaju.

Škampi su predatori koji se uglavnom hrane mekušcima i drugim vrstama rakova i strvinama riba.

Osim što su predatori, škampi su omiljen plijen mnogih riba kao što su bakalar, raža, kostorog ili morska mačka.

Razmnožavanje[uredi VE | uredi]

Škampi se razmnožavaju jednom godišnje, obično ljeti. Neposredno prije parenja se presvlače pa mužjak oplođuje ženku dok joj je oklop još mekan nakon presvlačenja. Nakon što su jaja oplođena, ženka ih nosi pričvršćena uz noge 8 do 9 mjeseci, a gotovo cijelo to vrijeme boravi u svojoj nastambi ili njenoj neposrednoj blizini. Tijekom inkubacije čak 32 do 51 posto jaja bude izgubljeno. Više je razloga za to: slaba pričvršćenost jaja uz noge, napad predatora, bolest i sl. Veće ženke iznesu više jaja do kraja inkubacije koja obično traje do proljeća iduće godine. Ličinke se legu od travnja do lipnja kad ženke počinju izlaziti iz skloništa. Ličinke se najčešće zadržavaju u blizini roditelja.

Gospodarska vrijednost[uredi VE | uredi]

Kuhani škampi

Meso škampa izrazito je ukusno pa je stoga vrlo traženo. Škamp se lovi vršama i mrežama za kočarenje, a čim ribari škampe izvuku iz mora, potope ih u posebnu otopinu kako ne bi oksidirali. Zbog velikog izlova primjetan je pad populacija škampa, poglavito u području Kvarnera.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Škamp

Izvori[uredi VE | uredi]

Galerija[uredi VE | uredi]