Gušterača

Izvor: Wikipedija

Shema probavnog sustava: Vanjsko lučenje žlijezde gušterače u duodenum

Gušterača (pankreas) je žlijezda smještena ispod želuca, posebna po tome što ima vanjsko i unutarnje lučenje:

• unutarnjim lučenjem u krv luči hormone inzulin i glukagon koji reguliraju razinu šećera u krvi.
• vanjskim (endokrinim) lučenjem ona lučeći enzime amilazu i lipazu (koji uglavnom služe za otapanje masti), sudjeluje u kemijskoj razgradnji hrane do molekula koje se mogu upiti u krv.

[uredi] Anatomija gušterače

U probavnom sustavu, gušterača se nalazi ispod želuca i pored prvog dijela tankog crijeva, duodenuma. Kod čovjeka dugačka je od 15 do 25 cm. Gušterača nije dio probavne cijevi već njezini enzimi ulaze u probavnu cijev sa strane, kroz otvor papilu vateri zajedno sa probavljenom hranom iz želuca.

[uredi] Bolesti gušterače

[uredi] Šećerna bolest

Detaljniji članak o ovoj temi: Šećerna bolest

Dijabetes mellitus ili šećerna bolest, poremećaj je povećavanja razine šećera u krvi žlijezde gušterače, koji se zbiva kada gušterača ne luči dovoljno hormona inzulina koji smanjuje razinu šećera u krvi. Šećerna se bolest u početku liječi tabletama i dijetom, a kasnije i inekcijama hormona inzulina. Bolest je nasljedna, a vjerojatnost da će ju osoba dobiti (50%) povećava se ukoliko je osoba pretila. Znaci šećerne bolesti su:

• često mokrenje
• umor
• slabost
• žeđ
• glad
• mršavljenje

[uredi] Akutna bolest gušterače

Žučni kamenac može uzrokovati začepljenje papile vateri, zajedničkog izlaza za žučovod i gušteraču prema duodenumu. To uzrokuje zastoj žuči (bolest žuticu) te stoga i zastoj enzima gušterače (akutnu bolest gušterače). Takva bolest znači pucanje papile vateri i konačno ulaz enzima gušterače u krvotok (kada se dobije akutna bolest gušterače često se mjeri postotak amilaze u krvi koja se normalno ne nalaze u krvi).

[uredi] Vidi još

• Endokrini sustav