Abhaski jezik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Abhaski
Speech balloon.svg

Аҧсуа
Države
govorenja:
Gruzija, Turska
Regije
govorenja:
Kavkaz
Etnicitet {{{etnicitet}}}
Broj govornika: 200 000
Rang:
Razredba: sjeverozapadni kavkaski
abhaski
Pismo: prilagođena ćirilica
Jezični kôd
ISO 639-1: ab
ISO 639-2: abk
ISO 639-3: [[iso639-3:ABK|ABK]]
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima |Dodatak: Popis jezika

Abhaski jezik (аҧсуа бызшәа, aṗsua byzš˚a; ISO 639-3: abk) je jezik koji se govori u Abhaziji, autonomnoj republici u Gruziji koja je samoproglasila neovisnost, te u Turskoj. U Gruziji ga govori 101.000 (1993) i 4.000 u Turskoj (1980)[1].

Jezik pripada u skupinu sjeverozapadnih kavkaskih jezika i poznat je po velikom broju suglasnika (preko 50) i istodobno samo dva samoglasnika, što ga čini jezikom s najmanje samoglasnika na svijetu. Postoje dva glavna dijalekta, sjeverni bzâp i južni (literalni) abz'âwa. kao ocem abhaske literature smatra se Dârmit' Gulia (1874-1960), koji je napisao prvu novelu, utemeljivač je prvih abhaskih novina, pjesnik i prevodilac[2].

Osobine[uredi VE | uredi]

Pismo[uredi VE | uredi]

Glasovi[uredi VE | uredi]

U sljedećoj tablici je prikazan sustav suglasnika abhaskog, koristeći simbole međunarodnog fonetskog alfabeta (IPA):

  labijalni alveolarni postalv. alvelo-palat. retro-
fleksni
velarni uvularni faringalni
obični labijalni obični labijalni obični labijalni palatal. obični labijalni palatal. obični labijalni faring. lab. + far. obični labijalni
plozivi bezv. p t k
zvučni b d ɡʲ ɡ ɡʷ
ejektivni tʷʼ kʲʼ kʷʼ qʲʼ qʷʼ
afrikate bezv. ʦ ʧ ʨ ʨʷ ʈʂ
zvučni ʣ ʤ ʥ ʥʷ ɖʐ
ejektivni ʦʼ ʧʼ ʨʼ ʨʷʼ ʈʂʼ
frikativi bezvučni f s ʃ ʃʷ ɕ ɕʷ ʂ χʲ χ χʷ χˁ χˁʷ ħ ħʷ
zvučni v z ʒ ʒʷ ʑ ʑʷ ʐ ʁʲ ʁ ʁʷ
nazali m n
aproksimanti j ɥ w
vibranti r
laterali l

Fonemi označeni bojama:

  • zeleno se nalaze u dijalektima Bzyp i Sadz, ali ne u Abzhywa;
  • crveno su ograničeni na dijalekt Bzyp.

Ukupno broj suglasnika u abhaskom je (po dijalektima):

  • 58 u Abzhywa;
  • 60 u Sadz;
  • 67 u Bzyp.

Dijalekt Sadz posjeduje distinktivnu geminaciju suglasnika:

  • na dijalektu Sadz se razlikuju /a.χʷa/ "pepeo" prema /a.χːʷa/ "crv"
  • dijalekti Abzhywa i Bzyp imaju samo jedan oblik /a.χʷa/ za oboje.

Što se tiče samoglasnika, abhaski posjeduje samo /a/ i /ǝ/, doduše s brojnim alofonima.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Čirikba, Vjačeslav A. 2003. Abkhaz (Languages of the world). München: LINCOM Europa. (eng.)
  • Hewitt, B. G. 1979. Abkhaz (Lingua Descriptive Studies). Amsterdam: North-Holland. (eng.)
  • Lomtatidze, K. V. 1968. Grammatika abchazskogo jazyka: fonetika i morfologija. Suchumi. (eng.)
  • Marr, N. Ja. 1938. O jazyke i istorii abchazov. Moskau [u.a.]: Izdatel'stvo Akademii Nauk SSSR. (rus.)

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P linguistics.svg Nedovršeni članak Abhaski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.