Abhaski jezik
 Аҧсуа |
|
| Države govorenja: |
Gruzija, Turska |
| Regije govorenja: |
Kavkaz |
| Etnicitet | {{{etnicitet}}} |
| Broj govornika: | 200 000 |
| Rang: | |
| Razredba: | sjeverozapadni kavkaski
|
| Pismo: | prilagođena ćirilica |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | ab |
| ISO 639-2: | abk |
| ISO 639-3: | [[iso639-3:ABK|ABK]] |
| Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima |Dodatak: Popis jezika | |
Abhaski jezik (аҧсуа бызшәа, aṗsua byzš˚a; ISO 639-3: abk) je jezik koji se govori u Abhaziji, autonomnoj republici u Gruziji koja je samoproglasila neovisnost, te u Turskoj. U Gruziji ga govori 101.000 (1993) i 4.000 u Turskoj (1980)[1].
Jezik pripada u skupinu sjeverozapadnih kavkaskih jezika i poznat je po velikom broju suglasnika (preko 50) i istodobno samo dva samoglasnika, što ga čini jezikom s najmanje samoglasnika na svijetu. Postoje dva glavna dijalekta, sjeverni bzâp i južni (literalni) abz'âwa. kao ocem abhaske literature smatra se Dârmit' Gulia (1874-1960), koji je napisao prvu novelu, utemeljivač je prvih abhaskih novina, pjesnik i prevodilac[2].
Sadržaj |
Osobine [uredi]
Pismo [uredi]
Glasovi [uredi]
U sljedećoj tablici je prikazan sustav suglasnika abhaskog, koristeći simbole međunarodnog fonetskog alfabeta (IPA):
| labijalni | alveolarni | postalv. | alvelo-palat. | retro- fleksni |
velarni | uvularni | faringalni | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| obični | labijalni | obični | labijalni | obični | labijalni | palatal. | obični | labijalni | palatal. | obični | labijalni | faring. | lab. + far. | obični | labijalni | ||||
| plozivi | bezv. | p | t | tʷ | kʲ | k | kʷ | ||||||||||||
| zvučni | b | d | dʷ | ɡʲ | ɡ | ɡʷ | |||||||||||||
| ejektivni | pʼ | tʼ | tʷʼ | kʲʼ | kʼ | kʷʼ | qʲʼ | qʼ | qʷʼ | ||||||||||
| afrikate | bezv. | ʦ | ʧ | ʨ | ʨʷ | ʈʂ | |||||||||||||
| zvučni | ʣ | ʤ | ʥ | ʥʷ | ɖʐ | ||||||||||||||
| ejektivni | ʦʼ | ʧʼ | ʨʼ | ʨʷʼ | ʈʂʼ | ||||||||||||||
| frikativi | bezvučni | f | s | ʃ | ʃʷ | ɕ | ɕʷ | ʂ | χʲ | χ | χʷ | χˁ | χˁʷ | ħ | ħʷ | ||||
| zvučni | v | z | ʒ | ʒʷ | ʑ | ʑʷ | ʐ | ʁʲ | ʁ | ʁʷ | |||||||||
| nazali | m | n | |||||||||||||||||
| aproksimanti | j | ɥ | w | ||||||||||||||||
| vibranti | r | ||||||||||||||||||
| laterali | l | ||||||||||||||||||
Fonemi označeni bojama:
- zeleno se nalaze u dijalektima Bzyp i Sadz, ali ne u Abzhywa;
- crveno su ograničeni na dijalekt Bzyp.
Ukupno broj suglasnika u abhaskom je (po dijalektima):
- 58 u Abzhywa;
- 60 u Sadz;
- 67 u Bzyp.
Dijalekt Sadz posjeduje distinktivnu geminaciju suglasnika:
- na dijalektu Sadz se razlikuju /a.χʷa/ "pepeo" prema /a.χːʷa/ "crv"
- dijalekti Abzhywa i Bzyp imaju samo jedan oblik /a.χʷa/ za oboje.
Što se tiče samoglasnika, abhaski posjeduje samo /a/ i /ǝ/, doduše s brojnim alofonima.
Literatura [uredi]
- Čirikba, Vjačeslav A. 2003. Abkhaz (Languages of the world). München: LINCOM Europa. (eng.)
- Hewitt, B. G. 1979. Abkhaz (Lingua Descriptive Studies). Amsterdam: North-Holland. (eng.)
- Lomtatidze, K. V. 1968. Grammatika abchazskogo jazyka: fonetika i morfologija. Suchumi. (eng.)
- Marr, N. Ja. 1938. O jazyke i istorii abchazov. Moskau [u.a.]: Izdatel'stvo Akademii Nauk SSSR. (rus.)
Poveznice [uredi]
Izvori [uredi]
Vanjske poveznice [uredi]
Nedovršeni članak Abhaski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
