Abhaski jezik

Izvor: Wikipedija
Abhaski (aphaski)
Аҧсуа
Države Gruzija, Turska
Regije Kavkaz
Etnicitet Abhazi
Govornici 112.740[1]
Razredba sjeverozapadni kavkaski
abhaski
Pismo prilagođena ćirilica
Službeni status
Služben u Abhazija
Jezični kôd
ISO 639-1 ab
ISO 639-2 abk
ISO 639-3 abk
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)


Abhaski jezik ili aphaski jezik[2] (аҧсуа бызшәа, aṗsua byzš˚a; ISO 639-3: abk) je jezik koji se govori u Abhaziji, autonomnoj republici u Gruziji koja je samoproglasila neovisnost, te u Turskoj. U Gruziji ga govori 101.000 (1993.) i 4000 u Turskoj (1980.).[3]

Jezik pripada u skupinu sjeverozapadnih kavkaskih jezika i poznat je po velikom broju suglasnika (preko 50) i istodobno samo dva samoglasnika, što ga čini jezikom s najmanje samoglasnika na svijetu. Postoje dva glavna dijalekta, sjeverni bzâp i južni (literalni) abz'âwa. kao ocem abhaske literature smatra se Dârmit' Gulia (1874. – 1960.), koji je napisao prvu novelu, utemeljivač je prvih abhaskih novina, pjesnik i prevoditelj.[4]

Osobine[uredi | uredi kôd]

Pismo[uredi | uredi kôd]

Glasovi[uredi | uredi kôd]

U sljedećoj tablici je prikazan sustav suglasnika abhaskog rabeći simbole međunarodnoga fonetskog alfabeta (IPA):

  labijalni alveolarni postalv. alvelo-palat. retro-
fleksni
velarni uvularni faringalni
obični labijalni obični labijalni obični labijalni palatal. obični labijalni palatal. obični labijalni faring. lab. + far. obični labijalni
plozivi bezv. p t k
zvučni b d ɡʲ ɡ ɡʷ
ejektivni tʷʼ kʲʼ kʷʼ qʲʼ qʷʼ
afrikate bezv. ʦ ʧ ʨ ʨʷ ʈʂ
zvučni ʣ ʤ ʥ ʥʷ ɖʐ
ejektivni ʦʼ ʧʼ ʨʼ ʨʷʼ ʈʂʼ
frikativi bezvučni f s ʃ ʃʷ ɕ ɕʷ ʂ χʲ χ χʷ χˁ χˁʷ ħ ħʷ
zvučni v z ʒ ʒʷ ʑ ʑʷ ʐ ʁʲ ʁ ʁʷ
nazali m n
aproksimanti j ɥ w
vibranti r
laterali l

Čisti alveopalatalni glasovi te /χˤ/ i /χˤʷ/ karakteristični su za dijalekte bzyp, a /ɕʷ/ i /ʑʷ/ daju se naći u dijalektima bzyp i sadz, ali ne i u abzhywa.

Ukupno broj suglasnika u abhaskom je (po dijalektima):

  • 58 u Abzhywa;
  • 60 u Sadz;
  • 67 u Bzyp.

Dijalekt Sadz posjeduje distinktivnu geminaciju suglasnika:

  • na dijalektu Sadz se razlikuju /a.χʷa/ "pepeo" prema /a.χːʷa/ "crv"
  • dijalekti Abzhywa i Bzyp imaju samo jedan oblik /a.χʷa/ za oboje.

Što se tiče samoglasnika, abhaski posjeduje samo /a/ i /ǝ/, doduše s brojnim alofonima.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Čirikba, Vjačeslav A. 2003. Abkhaz (Languages of the world, knj. 119). München: LINCOM Europa. (engl.)
  • Hewitt, B. G. 1979. Abkhaz (Lingua Descriptive Studies). Amsterdam: North-Holland. (engl.)
  • Lomtatidze, K. V. 1968. Grammatika abchazskogo jazyka: fonetika i morfologija. Suchumi. (engl.)
  • Marr, N. Ja. 1938. O jazyke i istorii abchazov. Moskau [u.a.]: Izdatel'stvo Akademii Nauk SSSR. (rus.)

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Paul M. Lewis, Gary F. Simons, Charles D. Fennig (ur.), Ethnologue : Languages of the World, Knjiga Languages of Africa and Europe, 17. izd., SIL International, Dallas (Teksas), 2014., URL: http://www.ethnologue.com/language/ABK (Pristupljeno: 7. listopada 2014.).
  2. Alemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115. – 126., navodi sa str. 116. i 117., ISSN ISSN 0021-6925, (NSK)
  3. »Abkhaz : a language of GeorgiaArhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2014. (Wayback Machine)«.  U publikaciji: Paul M. Lewis, ur., Ethnologue : Languages of the World, 16. izd., SIL International, Dallas (Teksas), 2009., ISBN 1-55671-216-2, ISBN 978-1-55671-216-6, (engl.), Stranica: http://www.ethnologue.com/, pristupljeno: 7. listopada 2014.
  4. Omniglot

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Abhaski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.