Abhazija

Izvor: Wikipedija
Abhazija
Аҧснытәи Автономтәи Республика
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
nema
Himna
Aiaaira
Položaj Abhazije
Glavni grad Suhumi
Službeni jezik abhaski i ruski
Državni vrh
 - predsjednik Aslan Bžania
 - Predsjednik Vlade Aleksandr Ankvab
Neovisnost 23. srpnja 1992.
Površina -. po veličini
 - ukupno 8600 km2
 - % vode - %
Stanovništvo -. po veličini
 - ukupno (2011.) 240.705[1]
 - gustoća 29/km2
BDP (PKM) procjena -
 - ukupno - (-)
 - po stanovniku - (-)
Valuta ruski rubalj (i prigodni abhaški apsar) (100 kopejki)
Pozivni broj -
Vremenska zona UTC +3
Internetski nastavak -

Abhazija ili Aphazija[2] (abhaski: Aҧsnы Apsny, gruzijski: აფხაზეთი Apkhazeti, ili Abkhazeti, ruski: Абха́зия) je međunarodno nepriznata država na Kavkazu koja je proglasila svoju neovisnost od Gruzije nakon rata vođenog 1992. – 1993. godine. Do danas su je kao neovisnu Republiku Abhaziju priznale Rusija, Nikaragva, Venezuela i Nauru, te Južna Osetija i Pridnjestrovlje. Površine je 8320 km².

Međunarodne organizacije kao što su UN, Europska komisija, OESS, NATO, Svjetska trgovinska organizacija, Vijeće Europe i većina suverenih država priznaje Abhaziju kao dio Gruzije i podupiru njen teritorijalni integritet koji joj po principima međunarodnog prava pripadaju.

Na prijedlog oba doma ruskog parlamenta 26. kolovoza 2008. predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev priznao je neovisnost Abhazije i pozvao predstavnike drugih država da slijede njegov primjer. Predstavnici Europske unije i NATO Saveza odmah su osudili rusko priznanje abhazijske neovinosti kao namjerno kršenje Međunarodnog prava, te su pozvali na očuvanje teritorijalnog integriteta i suverenosti Gruzije.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Administrativna podjela Abhazije

Kavkaz na sjeveru i sjeveroistoku zemlje dijeli Abhaziju od Rusije. Na istoku i jugoistoku Abhazija graniči s gruzijskom regijom Samegrelo-Zemo Svaneti, a na jugu i jugozapadu izlazi na Crno more.

Abhazija je izrazito planinska zemlja, a klima pogoduje proizvodnji duhana, čaja, vina i raznog voća. Kroz zemlju protječe nekoliko rijeka od kojih su najveće: Kodori, Bzyb, Ghalidzga, Gumista, Psou i Enguri. Rijeka Psou odvaja Abhaziju od Rusije, a Inguri čini granicu prema Gruziji.

Administrativna podjela[uredi | uredi kôd]

Okruzi Abhazije
Jezero Rica.
Pogled s rta Picunda na Kavkaz.
Gagra — pogled s Crnog mora.

Abhazija je podijeljena na 6 okruga i glavni grad Suhumi. Okruzi su:

Gradovi[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po popisu stanovništva dok je Gruzija bila u sklopu SSSR-a (1989.), Abhazija je imala 525,000 stanovnika, od čega su 46% činili Gruzijci, a 18% Abhazi. Sada je situacija drugačija: 44% stanovništva čine Abhazi, a po 21% Armenci i Gruzijci.

Kretanje broja stanovnika i etnička struktura
Godina popisa Gruzijci Abhazi Rusi Armenci Grci Ukupno
1926. 67.494 55.918 ? ? ? 201.000
1959. 158.200 56.197 86.700 64.400 ? 405.000
1970. ? 77.276 ? ? ? 199.596
1979. 213.322 83.087 79.730 73.350 13.642 486.082
1989. 239.872 93.267 74.913 76.541 14.664 525.061
2003. 45.953 94.606 23.420 44.870 1486 215.272

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. НАСЕЛЕНИЕ АБХАЗИИ (pristupljeno 12. ožujka 2015.)
  2. Alemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115. – 126., navod sa str. 116., ISSN 0021-6925, (NSK)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Abhazija