Alabama

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Alabama
Zastava savezne države Alabama Grb savezne države Alabama
Nadimak: Heart of Dixie; Cotton State; Yellowhammer State
Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Alabama
Glavni grad Montgomery
Najveći grad Birmingham
Guverner Robert J. Bentley
Službeni jezik Nema, ali prevladava engleski
Površina 135.293 km²
 - kopno 131.426 km²
 - voda 4.338 km²
Stanovništvo (2013.)
 - broj 4.822.023
 - gustoća 34//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - datum 14. prosinca 1819
 - poredak 22.
Vremenska zona Central: UTC-6/-5
Zemljopisna širina 30°13'N - 35°N
Zemljopisna dužina 84°51'W - 88°28'W
Širina 306 km
Dužina 531 km
Visina
 - najviša 734 m
 - najniža 0 m
Kratice
 - poštanska AL
 - ISO 3166-2 US-AL
Internet stranica www.alabama.gov

Alabama [æləˈbæmə] - savezna država na jugoistoku SAD-a. Graniči s Tennessee-jem na sjeveru, Georgia-om na istoku, Floridom i Meksičkim zaljevom na jugu i Mississippijem na zapadu. Ime Alabama potječe od indijanskog plemena Alibamu, što u prijevodu znači "Tu stanujemo mi". Statut države je donesen 1819. godine. Površina je oko 133.293 km 2. Glavni grad je Montgomery, a najveći Birmingham. Sjeverni dio zauzimaju ogranci gorja Appalachian (do 734 m visine) i srednji tok rijeke Tennessee; središnji je dio brežuljkast (80 do 100 m visine), a južni uz obalu Meksičkog zaljeva nizak i močvaran. Klima je umjerena; u južnom području suptropska. Oko 66% površine zauzimaju šume. Najrazvijenije gospodarske grane su poljodjelstvo (pamuk, kukuruz, zob, šećerna trska, voće) i stočarstvo (govedarstvo, ovčarstvo i svinjogojstvo). Nekoć je bila vodeća po proizvodnji pamuka. Bogata je rudnim ležištima (željezna ruda, ugljen) te je jako razvijena metalurgija, čijem su razvoju doprinijele hidrocentrale na rijekama Tennessee i Alabama.Od ostalih industrijskih grana ističu se: proizvodnja poljoprivrednih i dr. strojeva (Birmingham, Mobile), automobilska (Honda, Hyundai, Mercedes-Benz, Toyota), elektronička, kemijska i drvna industrija, proizvodnja automobilskih guma, papira i celuloze. U Huntsvilleu se nalazi svemirski raketni centar s aeronautičkom industrijom. Što se prometa tiče, osim željezničkih pruga i cesta, za promet je važna i razgranata kanalska mreža, kojom su spojeni tokovi Mississippija i Tennesseeja s Meksičkim zaljevom. Glavna morska luka je grad Mobile u kojem postoje tragovi nastambi stari čak 8000 godina. U rano doba na prostoru Alabame su živjela indijanska plemena Creek i Choctaw na jugu, te Cherokee i Chickasaw na sjeveru. Prvi kolonijalisti su bili Španjolci (P. de Narvaez 1528; H. de Sotto 1540.), potom Francuzi koji su podignuli i prva stalna naselja - Port Louis de la Mobile (danas Mobile). Od kraja 17. stoljeća Alabama je bila dio francuske kolonije Louisiane; od 1763. u posjedu je Velike Britanije, koja je 1783. ustupa dijelom Španjolskoj a dijelom SAD-u. Američka Alabama je u početku bila u sklopu područja Mississippija. Početkom 19. stoljeća SAD su zauzele španjolsku Alabamu. Istodobno su se indijanska plemena povukla, a na njihovo su se područje naselili bijelci. 1817. godine osnovano je Područje Alabama koje je 1819. dobilo status 22. savezne države. Tijekom građanskog rata Alabama je bila na strani južnjačke konfederacije. U njezinom glavnom gradu Montgomeryju 4. veljače 1861. osnovane su Konfederativne Američke Države. Nakon rata Alabama je ponovno uključena u SAD 1868. godine. Isprva se gospodarstvo Alabame temeljilo na plantažama pamuka, a od 1880-ih počinje razvoj industrije. Nakon 2. svjetskog rata u Alabami se razvio snažan crnački pokret protiv rasizma (1955.-1956. bojkot autobusa u Montgomeryju, 1965. marš na Montgomery).

Okruzi (Counties)[uredi VE | uredi]

Alabama se sastoji od 67 okruga (counties).

Ime okruga Godina osnutka Sjedište okruga
Autauga 1818. Prattville
Baldwin 1809. Bay Minette
Barbour 18032. Clayton
Bibb 1818. Centreville
Blount 1818. Oneonta
Bullock 1866. Union Springs
Butler 1819. Greenville
Calhoun 1832. Anniston
Chambers 1832. LaFayette
Cherokee 1836. Centre
Chilton 1868. Clanton
Choctaw 1847. Butler
Clarke 1812. Grove Hill
Clay 1866. Ashland
Cleburne 1866. Heflin
Coffee 1841. Elba / Enterprise
Colbert 1867. Tuscumbia
Conecuh 1818. Evergreen
Coosa 1832. Rockford
Covington 1821. Andalusia
Crenshaw 1866. Luverne
Cullman 1877. Cullman
Dale 1824. Ozark
Dallas 1818. Selma
DeKalb 1836. Fort Payne
Elmore 1866. Wetumpka
Escambia 1868. Brewton
Etowah 1866. Gadsden
Fayette 1824. Fayette
Franklin 1818. Russellville
Geneva 1868. Geneva
Greene 1819. Eutaw
Hale 1867. Greensboro
Henry 1819. Abbeville
Houston 1903. Dothan
Jackson 1819. Scottsboro
Jefferson 1819. Birmingham
Lamar 1867 Vernon
Lauderdale 1818 Florence
Lawrence 1818. Moulton
Lee 1866. Opelika
Limestone 1818. Athens
Lowndes 1830. Hayneville
Macon 1832. Tuskegee
Madison 1808. Huntsville
Marengo 1818. Linden
Marion 1818. Hamilton
Marshall 1836. Guntersville
Mobile 1812. Mobile
Monroe 1815. Monroeville
Montgomery 1816. Montgomery
Morgan 1818. Decatur
Perry 1819. Marion
Pickens 1820. Carrollton
Pike 1821. Troy
Ranfolph 1832. Wedowee
Russell 1832. Phenix City
St. Clair 1818. Ashville / Pell City
Shelby 1818. Columbiana
Sumter 1832. Livingston
Talladega 1832. Talladega
Tallapoosa 1832. Dadeville
Tuscaloosa 1818. Tuscaloosa
Walker 1823. Jasper
Washington 1800. Chatom
Wilcox 1819. Camden
Winston 1850. Double Springs

Etničke zajednice[uredi VE | uredi]

-Indijanci kojima je Alabama domovina: Alabama, Apalachee, Apalachicola, Koasati, Mobile, Muklasa, Muskogee, Napochi, Osochi, Sawokli, Tohome i Tuskegee.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prije ca. 8000 do 9000 godina naselili su se prvi Indijanci na današnje područje Alabame. Do dolaska prvih Europljana na sjeveru su živjeli Cherokee i Chickasaw Indijanci, a na jugu Choctaw i Creek Indijanci.

1519. španjolski istraživač Alonso Alvarez stiže u „Mobile Bay“. 1541. dolazi Hernando de Soto, također španjolski istraživač, sa Apalača u Alabamu. 1699. stižu prvi Francuzi sa južne strane i stvaraju prvu koloniju a 1702. grad Fort Louis, koji do 1722. ostaje glavni grad francuske kolonije Louisiana. Godine 1711. osnovan je grad Mobile.

1763. Englezi osvajaju Alabamu a 1779. Španjolci južni dio Alabame. Godine 1798. je Alabama, sa iznimkom obale i grada Mobile, koji su još pripadali španjolskoj Floridi, dio Mississippi Teritorija. Nakon rata Seminola u godini 1813. postaje i Mobile dio tog teritorija. Četiri godina kasnije godine 1817. Mississippi postaje savezna država u današnjim granicama, a ostatak teritorija se naziva „Alabama Territory“. 14. prosinca 1819. Alabama konačno postaje 22. savezna država SADa.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema procjenama američkog ureda za popis stanovništva, Alabama je u 2013. imala 4.822.023 stanovnika, čime je postala 23. država SAD-a po broju stanovnika. Ova brojka pokazuje rast od 0,9% u odnosu na popis iz 2010.

Od ukupnog broja stanovništva 51,5% čine žene, a preostalih 48,5% muškarci. Gotovo 70% stanovništva se izjasnilo bijelcima (4% Latinoamerikanci, 66% Europeidi), 27% čine Afroamerikanci, dok preostalih 3% čine Indijanci, Azijci, Havajanci, Aljaskanski domoroci i ostali koji se identificiraju sa dvije ili više rasa.

Što se tiče religije, 63% stanovnika Alabame se izjasnilo religioznima, što odskače od američkog prosjeka od 49%. Od navedenih 63%, 37% su Baptisti, 9% su Metodisti, dok na preostale kršćanske vjeroispovijesti otpada 16,6%. Ostali koji se izjašnjavaju kao Židovi, Muslimani ili pripadnici istočnjačkih religija čine 0,4%.

Najveći gradovi[uredi VE | uredi]

Gradovi s više od 10.000 stanovnika (01.04.2010)
Ime grada Broj stanovnika
Birmingham 212.237
Montgomery 205.764
Mobile 195.111
Huntsville 180.105
Tuscaloosa 90.468
Hoover 81.619
Dothan 65.496
Decatur 55.683
Auburn 53.380
Madison 42.938
Florence 39.319
Gadsden 36.856
Vestavia Hills 34.033
Prattville 33.960
Phenix City 32.822
Alabaster 30.352
Bessemer 27.456
Enterprise 26.562
Opelika 26.477
Homewood 25.167
Northport 23.330
Anniston 23.106
Prichard 22.659
Athens 21.897
Daphne 21.570
Pelham 21.352
Oxford 21.348
Albertville 21.160
Selma 20.756
Mountain Brook 20.413
Trussville 19.933
Troy 18.033
Center Point 16.921
Helena 16.793
Hueytown 16.105
Talladega 15.676
Fairhope 15.326
Ozark 14.907
Alexander City 14.875
Cullman 14.775
Scottsboro 14.770
Millbrook 14.640
Foley 14.618
Jasper 14.352
Hartselle 14.255
Fort Payne 14.012
Gardendale 13.893
Saraland 13.405
Muscle Shoals 13.146
Eufaula 13.137
Sylacauga 12.749
Pell 12.695
Jacksonville 12.548
Irondale 12.349
Leeds 11.773
Moody 11.726
Calera 11.620
Fairfield 11.117
Atmore 10.194
Chelsea 10.183
Pleasant Grove 10.110