Kalifornija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "California" preusmjerava ovamo. Za ostala značenja pojmova California (ili Kalifornija), pogledajte California (razdvojba).
California
Zastava savezne države California Grb savezne države California
Nadimak: The Golden State
Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom California
Glavni grad Sacramento
Najveći grad Los Angeles
Guverner Jerry Brown (D)
Službeni jezik engleski
Površina 424.002 km²
 - kopno 390.730 km²
 - voda 19.270 km²
Stanovništvo (2000.)
 - broj 33,871.648
 - gustoća 83,85//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - datum 9. rujna 1850
 - poredak 31.
Vremenska zona Pacific: UTC-8/-7
Zemljopisna širina 32°30' - 42° sjever
Zemljopisna dužina 114°8' - 124°24' zapad
Širina 400 km
Dužina 1240 km
Visina
 - najviša 4421 m
 - najniža -86 m
Kratice
 - poštanska CA
 - ISO 3166-2 US-CA
Internet stranica www.ca.gov
Los Angeles, najveći grad Kalifornije

Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime Kalifornija je mitskog porijekla. Španjolac Montalvo je 1510. objavio roman u kojem se spominje otok imena Kalifornija. Otok je prepun zlata, a nastanjuju ga prekrasne Amazonke kojom vlada kraljica Califia. Kada su 1535. vojnici Hernana Cortesa stigli u Baja Californiju, mislili su da je to otok i dali mu ime po Montalvovoj knjizi.

Okruzi[uredi VE | uredi]

Kalifornija se sastoji od 58 okruga (counties).

Gradovi[uredi VE | uredi]

Od 1854. glavni grad Kalifornije je Sacramento. Najvažniji gradovi su Los Angeles, drugi po broju stanovnika grad u SAD-u, a s okolnim mjestima jedno od najvećih metropolitskih područja na svijetu, zatim San Francisco kao središte šireg naseljenog područja oko zaljeva San Francisca, Zaljevsko područje San Francisca.

Drugi važni gradovi su San Diego, San Jose, Oakland, Santa Barbara, Ventura, Anaheim, Santa Ana, Newport Beach i San Bernardino.

Pozicija Grad Stanovništvo
unutar
gradskih granica
Površina
u milja2
Gustoća
stanovništva
po četvornoj milji
Okrug
1 Los Angeles 3,976.071 469,1 7.876,8 Los Angeles
2 San Diego 1,305.736 324,3 3.771,9 San Diego
3 San Jose 945.000 174,9 5.117,9 Santa Clara
4 San Francisco 799.263 46,7 16.634,4 San Francisco
5 Long Beach 491.564 50,5 9.149,8 Los Angeles
6 Fresno 464.727 104,4 4.097,7 Fresno
7 Sacramento 452.959 97,2 4.189,2 Sacramento
8 Oakland 412.318 56,1 7.126,6 Alameda
9 Santa Ana 351.697 27,1 12.451,9 Orange
10 Anaheim 345.317 48,9 6.702,0 Orange

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Kalifornija leži na spoju dvije tektonske ploče, na tzv. jarku San Andreas, zbog čega su u cijeloj toj regiji potresi vrlo česti.

Dva velika planinska lanca prolaze Kalifornijom od sjeveroistoka ka jugozapadu: obalne planine na zapadu i Sierra Nevada na istoku. Time je zemlja podijeljena na šest dijelova koji se fizički razlikuju:

Između ta dva planinska lanca leže doline Sacramento i San Jaquin koje su dobile ime po dvije glavne rijeke i velike su oko 77.000 km².

Obalni pojas je velik oko 109.000 km², a rijeke koje njime protiču su kratke, izviru u planinskom području i najčešće njima voda teče samo u kišnom razdoblju. Najvažnije su Salinas koji utječe u ocean kod Montereya, Gayama ili, još češće zvana Santa Maria i Santa Ana.

Na istoku države je područje Sierra Nevada veliko oko 100,000 km². To se područje lagano spušta prema zapadu, a prema istoku strmo i surovo.

Dolina rijeke Klamath, velika oko 20,000 km² surova je i ispresijecana dubokim kanjonima.

Kalifornijski dio velikog bazena koji se nalazi između rijeka Columbije i Colorado s jedne i Sierra Nevade s druge strane je njegov istočni dio i velik je oko 50.000 km². To je isušeno i divlje razrovano područje gdje se u okrugu Inyo nalazi i Dolina smrti (Death Valley).

Klima je u Kaliforniji uz obalu mediteransko-suptropska, a u unutrašnjosti stepska. Područje najsjevernije obale je u oceanskoj klimi.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Indijanci pripadaju skupinama plemena jezično označavani imenom Hokan, i nadalje porodicama Athapaskan, Penutian i grupama Shoshonean: Achomawi, Alliklik, Atsugewi, Bear River, Cahuilla, Chemehuevi, Chilula, Chimariko, Chumash, Coast Yuki (Ukhotno'm.), Costanoan (Ohlone), Cupeño, Diegueño (Kumeyaay), Esselen, Fernandeño, Gabrielino, Huchnom, Hupa, Juaneño, Kamia, Karok, Kato, Kawaiisu, Kitanemuk, Konomihu, Koso, Lassik, Luiseño, Maidu, Mattole, Miwok, Nicoleño, Nomlaki, Nongatl, Okwanuchu, Patwin, Pomo, Salinan, Serrano, Shasta, Sinkyone, Tolowa, Tübatulabal, Vanyume, Wailaki, Wappo, Whilkut, Wintu, Wiyot (Wikí, Wiyot, Batawat), Yahi, Yana, Yokuts, Yuki, Yurok.

Hrvati u Kaliforniji[uredi VE | uredi]

Hrvati su bili jedni od ključnih ljudi u kalifornijskom ribarstvu, vinogradarstvu i smokvarstvu.

Prve sadnice smokava je u Kaliforniju donio hrvatski iseljenik (iz austrijske carske pokrajine Dalmacije) Stjepan Mitrović 1883. godine, koji je iz rodnog kraja naručio dostavu tisuću sadnica smokava. Nekoliko godina poslije, njegovi proizvodi su ubirali nagrade na velikim izložbama u SAD-u. (v. Jutarnji list, 14. siječnja 2007., str. 26.)

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

"Kalifornija" ima u hrvatskom jeziku preneseno značenje, a označava bogati kraj, kraj gdje se dobro živi. Pritom se ne misli na rockefellersko bogatstvo, nego više u smislu "srednjeg i gornjeg srednjeg sloja" stanovnika, s time da nastambe u takvim predjelima, nisu neboderske, nego manje, obiteljske kuće s okućnicama. Također se za "Kaliforniju" predmnijeva da je u priobalnom području.