Virginia

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Virginia. Za druga značenja, pogledajte Virginia (razdvojba).
Virginia
Zastava savezne države Virginia Grb savezne države Virginia
Nadimak: Old Dominion
Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Virginia
Glavni grad Richmond
Najveći grad Virginia Beach
Guverner Tim Kaine
Službeni jezik engleski
Površina 110.862 km²
 - kopno 102.642 km²
 - voda 8.220 km²
Stanovništvo (2000.)
 - broj 7.196.750
 - gustoća 64//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - datum 25. lipnja 1788
 - poredak 10.
Vremenska zona Eastern: UTC-5/-4
Zemljopisna širina 36°31'N - 39°37'N
Zemljopisna dužina 75°13'W - 83°37'W
Širina 320 km
Dužina 690 km
Visina
 - najviša 1746 m
 - najniža 29 m
Kratice
 - poštanska VA
 - ISO 3166-2 US-VA
Internetska stranica www.virginia.gov

Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i broji 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.

Povijest[uredi VE | uredi]

Virginia je dobila ime po "djevičanskoj" britanskoj kraljici Elizabeti I.. Krajem 16-tog stoljeća, istraživač Sir Walter Raleigh uputio je ekspediciju "u kolonizaciju Virginije". Kolonisti su osnovali koloniju na pješčanom otoku Roanoke, međutim, kolonija je propala zbog loše organizacije i sukoba s lokalnim Indijancima. Britanci su ipak 1607. osnovali prvo trajno britansko naselje u Novom svijetu, Jamestown, upravo u Virginiji. U Virginiji se nalaze imanja dvojice povijesnih američkih predsjednika - Mount Vernon, imanje Georgea Washingtona, i Monticello, imanje Thomasa Jeffersona. Glavni grad Richmond je svojedobno bio sjedište južnjačke Konferederacije tijekom građanskog rata. Virginia se razvila kao konzervativna poljoprivredna južnjačka država, posebno poznata po uzgoju duhana. Danas je podijeljena na konzervativni jug i liberalniji sjever, koji graniči s Washingtonom. Luka Norfolk na obali Atlantika važna je mornarička baza.

Okruzi[uredi VE | uredi]

Virginija se sastoji od 95 okruga (counties)

Nezavisni gradovi[uredi VE | uredi]

Alexandria | Bedford | Bristol | Buena Vista | Charlottesville | Chesapeake | Clifton Forge | Colonial Heights | Covington | Danville | Emporia | Fairfax | Falls Church | Franklin | Fredericksburg | Galax | Hampton | Harrisonburg | Hopewell | Lexington | Lynchburg | Manassas | Manassas Park | Martinsville | Newport News | Norfolk | Norton | Petersburg | Poquoson | Portsmouth | Radford | Richmond | Roanoke | Salem | South Boston | Staunton | Suffolk | Virginia Beach | Waynesboro | Williamsburg | Winchester.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Indijanci. Prvi stanovnici današnje Virginije bili su Indijanci iz jezičnih rodova Algonquian i Siouan. Svakako su najpoznatiji Powhatan, koje poznajemo po crtiču 'Pocahontas', koja je bila jedna od mnogih kćerki poglavice Powhatana. Njezino je pravo ime bilo Matoaka. -Plemena Virginije bila su vezana po plemenskim savezima, a poznati su naprednom poljodjerlstvu. Uz uzgoj kukuruza bavili su se i lovom i riobolovom, a sela su im bila opasana palisadama. Plemena porodice Algonquian iz Virginije bila su: konfederacija Powhatan; porodica Siouan: konfederacija Manahoac (sa plemenima: Hassinunga, Manahoac, Ontponea, Shackaconia, Stegaraki, Tanxnitania, Tegninateo i Whonkentia), Monacan, Nahyssan, Occaneechi, Saponi i Tutelo; porodica Iroquoian; Meherrin i Nottaway (Mangoack).


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Virginia koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.