Aljaska

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Alaska
Zastava savezne države Alaska Grb savezne države Alaska
Nadimak: Great Land / Last Frontier
Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Alaska
Glavni grad Juneau
Najveći grad Anchorage
Guverner Sean Parnell
Službeni jezik engleski
Površina 1.717.854 km²
 - kopno 1.481.347 km²
 - voda 236.507 km²
Stanovništvo (2005.)
 - broj 663.661
 - gustoća 0,39//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - datum 3. siječnja 1959
 - poredak 49.
Vremenska zona Alaska: UTC−9/−8

Aleutian: UTC−10/−9

Zemljopisna širina 54°40'N - 71°50'N
Zemljopisna dužina 130°W - 173°E
Širina 1300 km
Dužina 2380 km
Visina
 - najviša 6194 m
 - najniža 0 m
Kratice
 - poštanska AK
 - ISO 3166-2 US-AK
Internet stranica www.state.ak.us
Aljaska

Aljaska je poluotok na sjeverozapadu Sjeverne Amerike i 49. država SAD-a. Površina joj je oko 1,5 milijun kvadratnih kilometara, a na tom prostoru živi 655,435 stanovnika (2004.) Hladna subpolarna klima uzrok je sirovim uvjetima života. Važnost Aljaske uvjetovana je strateškim položajem i velikim rudnim (osobito zlato i srebro) i šumskim bogatstvom, te ribolovom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Aljaska je otkrivena u 18. stoljeću, u drugoj polovici stoljeća tamo su Rusi osnovali prva naselja. Poslije Krimskog rata Rusi su se bojali da će Aljasku osvojiti Amerikanci, pa su počeli pričati da ju je bolje prodati nego izgubiti u ratu. Amerikanci su kupili Louisianu od Francuza, otok Manhatan od Indijanaca, pa je američki ministar vanjskih poslova htio kupiti Aljasku. Ponuda je predana ruskom caru prije građanskog rata 1860. godine, a prodaja je izvršena 7 godina kasnije. 18. listopada 1867. u jednoj vojnoj bazi na istoku Aljaske, spuštena je zastava Carske Rusije, a na jarbol je podignuta zastava SAD, čime je označen prelazak Aljaske u vlasništvo SAD-a. Naime, SAD su kupile milijun i pol četvornih kilometara potpune divljine po cijeni od 4 centa po jedinici, što se kasnije ispostavilo kao jedna od najpametnijih transakcija u povijesti. Tadašnji državni tajnik Wiliam Suard obavio je pregovore o kupovini zemlje, za koju su mnogi smatrali da je zemlja snijega i leda, te su dogovor o transakciji zvali “Suardove ludorije”. Međutim, mudrost iskazana ulaganjem u snijeg i led potvrđena je kada su na Aljasci otkrivene velike zalihe nalazišta nafte, zemnog plina i ruda. Aljaska je postala 49. država SAD 1959. godine, a tamošnji stanovnici i danas slave 18. listopad kao dan Aljaske. Površina Aljaske iznosi 1 518 775 km2. Na Aljasci živi više od 600 000 ljudi. Glavni grad Aljaske je Juneau.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Aljaska je podijeljena na 27 okruga (boroughs).

Najveći gradovi[uredi VE | uredi]

Grad Pokrajina Stanovnici
1. travnja 2000 1. srpnja 2004
Anchorage Anchorage 260.283 272.687
Juneau Juneau 30.711 31.118
Fairbanks Fairbanks 30.224 30.435
Sitka Sitka 8.835 8.849
Ketchikan Ketchikan 7.922 7.423
Kenai Kenai 6.942 7.379
Kodiak Kodiak 6.334 6.264
Bethel Bethel 5.471 6.106
Wasilla Wasilla 5.469 7.738
Barrow Barrow 4.581 4.281
Palmer Palmer 4.533 6.163
Unalaska Unalaska 4.283 4.325
Valdez Valdez 4.036 4.041
Homer Homer 3.946 5.252
Soldotna Soldotna 3.759 4.018
Nome Nome 3.505 3.592
Petersburg Petersburg 3.224 3.020
Kotzebue Kotzebue 3.082 3.205
Seward Seward 2.830 2.987


Etničke grupe[uredi VE | uredi]

Indijanci: Kultura ovih Indijanaca pripada sub-arktičkom području lovaca i ribara (Athapaskan) i kulturi Sjeverozapadne obale (Tsimshian i Kaigani). Jezično pripadaju porodicama Athapaskan i Koluschan, i manjim dijelom plemenima Chimmesyan, Skittagetan i Eyak. Plemena: Ahtena, Dihai-kutchin, Eyak, Han, Ingalik, Kaigani, Koyukon, Kutcha-kutchin, Nabesna, Natsit-kutchin, Tanaina, Tanana, Tennuth-kutchin, Tlingit, Tranjik-kutchin i Vunta-kutchin.

Vidi glavni članak Indijanska plemena Aljaske.

Naselja na Aljaski[uredi VE | uredi]

Vidi: Dodatak: Popis naselja na Aljaski sa brojem stanovništva.


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Aljaska koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.