Ancona

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Ancona. Za trajekt, pogledajte M/T Ancona.
Ancona
Flag of Ancona.svg Map of comune of Ancona (province of Ancona, region Marche, Italy).svg
Regija: Marke
Pokrajina: Ancona (AN)
Koordinate: 43°37′N 13°31′E / 43.617°N 13.517°E / 43.617; 13.517Koordinate: 43°37′N 13°31′E / 43.617°N 13.517°E / 43.617; 13.517
Visina: 16 m
Površina: 123,71 km2
Stanovništvo: 102,997 (31. prosinca 2010.)
Gustoća stanovništva: 832,57 stan./km2
Poštanski broj: 60121-60131
Pozivni broj: 071
ISTAT-broj: 042002
Svetac zaštitnik: Sveti Cirijak
Ancona na karti Italija
Ancona
Ancona
Ancona (Italija)
Službena stranica: Ancona

Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.).

Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m). Važna je luka s prekojadranskim vezama s hrvatskom obalom (Zadar i Split). Razvijeno ribarstvo, rafinerija, brodogradnja, strojarska, kemijska i prehrambena industrija.

Panorama Ancone

Mnogobrojni arhitektonski spomenici: Trajanov slavoluk (115.), romanička crkva (12.-13. st.), katedrala (13. st.), Loggia degli Mercanti, djelo Jurja Matejeva Dalmatinca. Osnovali su je 390. pr. Kr.. godine grčki kolonisti iz Sirakuze, od 3. stoljeća je pod rimskom vlašću i važna ratna luka. Od 1352. godine u sastavu je Papinske Države. Grad je stradao u potresu 1972. godine.

Povijesne veze s Hrvatskom[uredi VE | uredi]

Tijekom povijesti zabilježene su mnoge kulturne i ostale veze s hrvatskim gradovima na Jadranskoj obali. U ranom Srednjem vijeku (7. stoljeće) na područje južne Italije i Ancone pristižu mnogi Hrvati koji sudjeluju u ratovima Bizanta protiv Langobarda.

U vrijeme turskih prodora područje Ancone naseljava veliki broj izbjeglica iz Hrvatske, Hercegovine i Bosne. Djeluju mnogi poduzetnici i trgovci iz južne Hrvatske i Boke.

U Anconi djeluje i hrvatska bratovština (Universitas Sclavorum). U 15. i početkom 16. stoljeća u Anconi svoja djela stvaraju Juraj Matejev Dalmatinac (Loggia dei Mercanti iz 1451., crkve S. Francesco alle Scale iz 1454. i S. Agostino, palače Palazzo Benincasa i Palazzo del Senato) i Ivan Duknović (franjevačka crkva, nadgrobni spomenici). U Anconi su u 17. i 18. stoljeću tiskane i knjige brojnih hrvatskih pisaca (Ilija Bunić, Ivan Ančić i dr.).

Slavni i poznati[uredi VE | uredi]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, Večernji list, Zagreb, 2005.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ancona