AutoCAD

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Autocad je najpoznatiji CAD produkt (Computer Aided Design) za projektiranje potpomognuto računalom, tvrtke Autodesk koja nudi preko 75 specijaliziranih softverskih alata i pomagala za različita ekspertna područja (strojogradnja, elektrika, elektronika, građevinarstvo, arhitektura, kartografija, geodezija, vatrozaštita itd).

Osnovni produkt - 'Autocad' - je sofisticirani projektantski alat široke - univerzalne namjene koji podržava dvodimenzionalno projektiranje, kojim se praktički zamjenjuje klasično projektiranje na papiru, odnosno crtaću dasku i šestar, ili trodimenzionalno modeliranje kompleksnih objekata koji se u "modelnom prostoru" (model space) mogu proizvoljno zumirati, naginjati, okretati, prikazivati u projekcijama, pogledima i presjecima iz svih smjerova, sa perspektivnim efektom ili bez njega, proizvoljno osvjetljavati i randerirati, tako da 3D-prikaz imitira fotografiju virtualnog objekta koji postoji samo u memoriji računala.

Za razliku od alternativnih produkata za 2D i 3D modeliranje, Autocad karakterizira sofisticirani (možda malo i prekomplicirani) sustav mjerila i visoka preciznost koja može ići i ispod milimikrona i automatski kalkuliran sustav dimenzioniranja (kotiranja) izmjera koji zadovoljava i najstrožije tehničke standarde. Uz izvjesne uvjete, kotiranje je asocijativno, tj. automatski slijedi izmjene geometrije obrađivanog modela.

Radni prostor Autocad-a čini prostor za 3D modeliranje i proizvoljan broj radnih listova (layout) koji se mogu koristiti u režimu 'Papir' i režimu 'Model' . U režimu 'Model' na radnim listovima mogu se otvarati projekcije i pogledi ( 'viewport' ) na trodimenzionalni model kreiran u prostoru za modeliranje. U režimu 'Papir' , radni listovi nemaju nikakve korelacije sa trodimenzionalnim modelom, i u tom se režimu viewport-i (ako su uopće kreirani) ne mogu aktivirati. Modelni i papirni prostor se u načelu koriste odvojeno, odnosno ne organiziraju se na istom radnom listu.

3D - režim[uredi VE | uredi]

Prostor za modeliranje i radni listovi u režimu 'Model' čine "modelni prostor" u kome se definira (konstruira, modificira, dimenzionira-kotira i opisuje) jedan trodimenzionalni model, koji međutim može biti vrlo kompleksan i sadržavati veliki broj sastavnih elemenata. Na radnim listovima (layout) u režimu 'Model' mogu se otvarati projekcije (viewport) na bilo koju ravninu ili presjeci i pogledi iz bilo kog smjera na trodimenzionalni model. Prostor za modeliranje i projekcije na radnim listovima automatizirano kooperiraju, tako da se svaka promjena na bilo kom radnom listu ili na modelu u prostoru za modeliranje reflektira na model, tj. automatski se ažurira na svim ostalim radnim listovima. Prostor za modeliranje je neograničen a model se može bez ograničenja zumirati u smjeru proširenja obuhvata ili povećanja detalja bez gubitka preciznosti izmjera ili razlučivosti.

2D - režim[uredi VE | uredi]

U režimu 'Papir' radni listovi predstavljaju nezavisne papire među kojima nema nikakve korelacije, pa se koriste na način uobičajen u klasičnom "papirnatom" projektiranju za crtanje dvodimenzionalnih projekcija i presjeka. Takve su projekcije "plosnate", tj. ne mogu se okretati u prostoru i nemaju promjenjiv kut gledanja. Na svakom radnom listu se može prikazati drugi objekt ili drugi element kompleksnog objekta čiji je sastavni crtež također sadržan na jednom ili više radnih listova. Skup radnih listova u režimu 'Papir' predstavlja "papirni prostor" Autocad-a (papir space). Pogledi i projekcije trodimenzionalnog modela ne mogu se aktivirati u papirnom prostoru, a objekti ucrtani u papirni prostor uopće se ne prikazuju u prostoru za 3D modeliranje.

Rad u slojevima (layers)[uredi VE | uredi]

U oba režima u svim radnim listovima i pogledima ili projekcijama (viewport-ima) crtanje se izvodi na proizvoljnom broju prozirnih slojeva (layer). Pojedini objekti ili skupine crtežnih elemenata (kote, šrafure, pomoćne konstruktivne linije i sl.) mogu se iscrtati na zasebnim slojevima. Svaki sloj se može zasebno formatirati (debljina, vrsta i boja linija i dr.) i po potrebi sakriti, tj. na njemu sadržani objekti mogu se učiniti nevidljivima u jednom ili više radnih listova ili viewport-a.

Blokovi (blocks)[uredi VE | uredi]

Blokovi su objedinjene grupe objekata ili crtežnih elemenata koji čine zasebnu cjelinu i ponašaju se kao jedan element ili objekt. Blokovi kreirani u jednom radnom listu ili projektu mogu se koristiti u drugom radnom listu ili projektu, mogu se kopirati, brisati, umnožavati itd. kao jedan element. Mogu se ponovo rastaviti na elemente i ponovo sastaviti u blok.

Često korištene elemente ili objekte (vijci, instalacijski elementi, strojarski sklopovi, arhitektonski detalji i namještaj itd., itd.) prikladno je spremiti kao imenovane blokove, pa ih se po potrebi može pozvati i uklopiti u bilo koji radni list ili projekt. Kolekcije blokova ušteđuju višekratno konstruiranje istih konstruktivnih detalja i značajno skraćuju vrijeme projektiranja.

Skromnija kolekcija takvih elemenata sadržana je i u samom 'Autocad' -u.

Od verzije 2006 novost su dinamički blokovi. Odnosno, bloku se može pridružiti dinamička svojstva i na temelju tih svojstava umjesto npr. bloka vrata u arhitekturi koji ima više dimezija, smjerova otvaranja, količine detalja, to sve zamijenjujemo s jednim blokom koji ima sva ta svojstva i mijenja ih jednim klikom umjesto dosadašnjih par komadni koje rabimo da bismo dobili željeni izgled bloka. Jedan dinamički blok vrata može sadržavati preko 500 kombinacija vrata.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]