Banija (Karlovac)

Koordinate: 45°30′13″N 15°32′59″E / 45.503705°N 15.5498°E / 45.503705; 15.5498
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Banija (Karlovac). Za ostala značenja pogledajte Banija (razdvojba).
Banija
Država Hrvatska
Županija Karlovačka županija
Općina/gradKarlovac
Koordinate45°30′13″N 15°32′59″E / 45.503705°N 15.5498°E / 45.503705; 15.5498
Poštanski broj47000 Karlovac
Pozivni broj+385 (0)47
AutooznakaKA

Zemljovid

Banija na zemljovidu Hrvatske
Banija
Banija

Banija na zemljovidu Hrvatske

Banija je karlovačko naselje na lijevoj obali Kupe i gradska četvrt koja je do 22. prosinca[3] 1902.[3][4] bila samostalna upravna općina hrvatsko-slavonske Zagrebačke županije u sastavu Karlovačkoga kotara. Današnja Banija kao naselje grada Karlovca ima poduzetničku zonu Banija – Ilovac III, osnovnu školu, dječji vrtić, ljekarnu, benzinsku postaju i praonicu, te Taekwondo klub 'Banija'. Prema podatcima Turističke zajednice Karlovačke županije, Banija se kao naselje spominje već u 14. stoljeću,[5] iako neki dokumenti, koji su preživjeli bremenitu povijest, spominju 1697. godine ovo naselje po prvi puta.[6] Nekoć je naselje imalo vlastitu željezničku postaju;[7] danas su i najudaljeniji dijelovi naselja udaljeni od željezničke postaje do 1 km. Svakoga 23. lipnja stanovnici susjedne Gaze (Gažani) i stanovnici Banije natječu se u gradnji ivanjskih krjesova i vatrometu, svaki na svojoj obali Kupe.[8] Banija je tako nazvana jer je uvijek bila pod banskom vlašću.[9] Stanovnici su Banijanci, a stanovnice Banijanke.[9][10]

Gradska četvrt Banija[uredi | uredi kôd]

U gradskoj četvrti ovoga naselja živi 3818 stanovnika i 3463 birača. Sjedište gradske četvrti je u Ulici Dr. Ante Starčevića br. 20 a predsjednik gradske četvrti je Damir Tuškan.[11]

Upravna općina Banija[uredi | uredi kôd]

Upravna općina Banija bila je načinjena od nekoliko poreznih općina. Na Baniji su u razdoblju od 1880. do 1910. bile 422 kuće, s prosječno 8 stanovnika u jednoj kući.[12] Odlukom Gradskoga magistrata[3] (22. prosinca 1902.) gradu Karlovcu su pridružene općine Banija i Švarča, te stvarno pripojene tijekom 1903. godine.[13] Ujedinjenjem općina Banija i Švarča i njihovih zaselaka s općinom Karlovac, prevelik je teret pao na Karlovac da bi bio u stanju voditi potrebnu brigu o svim pridruženim općinama i njihovim specifičnim problemima.[14] Banija i Rakovac, pogotovo nakon sjedinjenja s Karlovcem, dobivaju urbani karakter.[15] Po stanju 31. svibnja 1895. Banija je kao središte upravne obćine imala 88 kuća i 1.078 žitelja.[16] Cjelokupna općina imala je 1880. 2.887 žitelja, 1890. – 3.191, a 1900. 3.595 žitelja.[12]

Nacionalni sastav karlovačke
općine Banija u 1910. godini[17] 		Hrvata Madžara Slovenaca Čeha Slovaka Nijemaca
– 3.211 94 152 15 1 77

Industrijska četvrt[uredi | uredi kôd]

Poslije Prvog svjetskog rata, Karlovac se počinje industrijski razvijati, Banija tada dobiva ulogu industrijske četvrti. Od gospodarskih subjekata postojala je »Zagorka«, tvornica cementnoga crijepa.

Osnovna škola[uredi | uredi kôd]

Godine 1858. imala je općina Banija lijepi prihod od vinotočja i župnik Ivan Mašek ishodi, da je općina Banija odredila za gradnju nove škole 6666 forinti.[18] Gradnja škole započela je odmah i bila dovršena 1859.[18] Otvorena je đacima u jesen iste godine, a prvim učiteljem bio je Aleksander Ribarić.[18] To je bila prva osnovna škola izgrađena u današnjem naselju, a najstariji dokumenti o njezinu radu potječu iz 1894. Današnja Osnovna škola Banija u Karlovcu nalazi se na lijevoj obali Kupe, gotovo u središtu grada. Na sjevernoj strani je maleni voćnjak koji je sađen 1993. godine. Nova škola je izgrađena 1961. godine zajedno sa športskom dvoranom. U sklopu škole su i područne škole Donje Mekušje i Hrnetić koje spadaju u spomenike kulture.

Društva[uredi | uredi kôd]

  • Obrtna velika zadruga u obćini Baniji, od 1876.[19]
  • Vojno veteransko društvo na Baniji, od 1900.[19]
  • Kuglaški športski klub Banija, od 1935.[19]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

  • Franjo Poljak, političar, je iz karlovačke Banije komunicirao s Františekom Hlaváčekom,[20] češkim novinarom i političarem te glavnim tajnikom Češke narodne demokracije.[20]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori i bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ a b c Kruhek, Milan. Karlovac : utvrde, granice i ljudi, Matica hrvatska, Ogranak u Karlovcu, Karlovac, 1995., str. 13.
  4. ↑ Miholović, Katica (ur.) Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu, Državni arhiv, Karlovac, 2000., str. 77., ISBN 953-96199-8-X
  5. ↑ Službeno mrežno mjesto. Turistička zajednica grada Karlovca  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. srpnja 2009. (Wayback Machine)  : O gradu. (zadnji put učitano 2009-06-17)
  6. ↑ Radovinović, Radovan. Banija : postanak, razvoj i spajanje s Karlovcem : (u povodu 300 godina postanka naselja) u: Cvitanović, Vladimir (gl. ur.) Svjetlo : časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja, 1997., sv. 4/5 ; str. 52-78.
  7. ↑ Mihalić, Stjepan. Ćaskanja u suton : Feljtoni, Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, Karlovac, 1969., str. 59. – 60.
  8. ↑ Bousfield, Jonathan. Croatia, 2. izdanje, Rough Guides, 2003., stranica 139. (ISBN 1843530848)
  9. ↑ a b Krapek, Hinko. Grad Karlovac i njegova okolica, Tiskara D. Hauptfelda, Karlovac, 1889., str. 9-10.,
    Wikicitati »I odavle, i sa Dubovca, nu bolje sa pošljednjega, vidjeti je Banija, tako prozvana, jer je uvijek pod banskom vlasti bila.«
  10. ↑ Opačić, Nives. Iza riječi: prtinom i cijelcem, Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 231., ISBN 953-150-713-9
  11. ↑ Službeno mrežno mjesto. Grad Karlovac – Gradske četvrti i mjesni odbori  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. studenoga 2009. (Wayback Machine) (zadnji put učitano 2009-06-17)
  12. ↑ a b Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko (fotografije) : Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 8., ISBN 86-03-99604-0
  13. ↑ Vrbetić, ibid., str. 58.
  14. ↑ Vrbetić, ibid., str. 16.
  15. ↑ Vrbetić, ibid., str. 108.
  16. ↑ Kr. zemaljski statistički ured u Zagrebu. Političko i sudbeno razdieljenje Kralj. Hrvatske i Slavonije. Repertorij prebivališta po stanju od 31. svibnja 1895., Kr. Hrv.-Slav.-Dalm. zemaljska vlada, Zagreb, 1895.
  17. ↑ Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., str. 243.
  18. ↑ a b c Strohal, Rudolf. Grad Karlovac opisan i orisan, vlast. nakl. (Tisak M. Fogine), Karlovac, 1906., stranica 86.
  19. ↑ a b c Pleše, Slavica. Pravila društava : 1845. – 1945. : tematski vodič, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2000.
  20. ↑ a b Agičić, Damir (ur.) Dragi Franta! : hrvatska korespondencija Františeka Hlaváčeka (1896-1904), Srednja Europa, Zagreb, 2003., str. 15., ISBN 953-6979-08-X

Knjige i pisani izvori[uredi | uredi kôd]

  • Borovček, Andrija. Banija : jedna obala i tri ulice, Klub 90, Karlovac, 2005., ISBN 953-97527-8-7
  • Štimec, Viktor (et al.) Iz povijesti karlovačkih župa : Banija, Centar, Dubovac, Hrnetić, Kamensko, Švarča, Rkt. župe grada Karlovca, Karlovac, 1979.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Banija_(Karlovac)&oldid=6797046"