Karlovac
Izvor: Wikipedija
 Ovo je glavno značenje pojma Karlovac. Za druga značenja, pogledajte Karlovac (razdvojba). |
|
|
|
|---|---|
.gif) |
|
 |
|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Karlovačka |
| Površina | |
| - ukupna | 402 km2 |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - ukupno | 59.395 stan. |
| Gradonačelnik | Damir Jelić |
| Gradska naselja | 52 naselja, vidi Gradska naselja |
| Poštanski broj | 47000 Karlovac |
| Pozivni broj | +385 047 |
| Autooznaka | KA |
| Službena stranica | www.karlovac.hr |
| Karta | |
  Karlovac
Karlovac na karti Hrvatske
|
|
Karlovac je grad u Hrvatskoj, administrativno središte Karlovačke županije.
Sadržaj |
[uredi] Gradska naselja
Grad se sastoji od 52 naselja, to su: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja Trebinja, Donje Mekušje, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornje Stative, Gornji Sjeničak, Goršćaki, Husje, Ivančići Pokupski, Ivanković Selo, Ivošević Selo,Kamensko, Kablar, Karasi, Karlovac, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Kobilić Pokupski, Konjkovsko, Koritinja, Ladvenjak, Lipje, Luka Pokupska, Mahićno, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Priselci, Rečica, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Šebreki, Šišljavić, Tušilović, Tuškani, Udbinja, Utinja, Vodostaj, Vukmanić, Vukoder, Zadobarje, Zagraj i Zamršje
[uredi] Zemljopis
Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu.
Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu.
Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad - Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica.
[uredi] Gradske četvrti
- Banija - najveća četvrt u Karlovcu, rijeka Kupa ju dijeli od Gaze.
- Borlin - spaja se s Dubovcem kod Karlovačke pivovare i spada među najljepše četvrti grada sa najčišćom vodom koja potječe iz borlinskog prirodnog izvora i služi pivovari za spravljanje piva.
- Drežnik
- Dubovac - stara gradska četvrt nastala uz stari grad Dubovac. Starim gradom Dubovcem u 15.i 16. st. vladali su kneževi Frankopani i Zrinski.
- Ilovac
- Grabrik
- Logorište
- Luščić
- Mostanje
- Novi Centar - sa izgradnjom nove gradske tržnice šezdesetih godina prošlog stoljeća nastaje Gradska četvrt Novi Centar. Istaknutiji objekti u N. Centru: Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić, Veleučilište u Karlovcu, Crkva Presvetog Srca Isusovog
- Rakovac
- Švarča
- Turanj - u južnom dijelu grada. Ova je četvrt najviše stradala u Domovinskom ratu. U staroj austrougarskoj vojarni uz Koranu u izgradnji je Muzej Domovinskog rata.
- Zvijezda - četvrt izgrađena u obliku šestokrake zvijezde. U Centru zvijezde nalazi se crkva Svete Trojice, koje je i najstarija građevina u gradu.
- Gaza - Između Kupe i Korane smjestila se Gaza. Veliki nasip koji se proteže od Koranskog slapa do Banijskog mosta jedna je od znamenitosti tog dijela grada. Za vrijeme Domovinskog rata, Gaza se nalazila na jednoj od zadnjih crta obrane grada Karlovca. Između Gaze i neprijateljskih linija nalazilo se samo Mekušansko polje i rijeka Korana. Unatoč tome, na Gazi je nastalo oveće prognaničko naselje.
[uredi] Stanovništvo
Područje Grada Karlovca ima 59.395 stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih 49.082 (popis 2001.). U sastavu stanovništva prema narodnosti 85.9 % je Hrvata, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi s 8.6 %. Po brojnosti zatim slijede Albanci s 0,31 % i Slovenci s 0,3 %.
Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Karlovac, koja je imala slijedeći etnički sastav:
| godina popisa | ukupno | Hrvati | Srbi | Jugoslaveni | ostali |
|---|---|---|---|---|---|
| 1991. | 81.319 | 51.880 (63,79%) | 21.732 (26,72%) | 2.764 (3,39%) | 4.943 (6,07%) |
| 1981. | 78.363 | 48.129 (61,41%) | 18.181 (23,20%) | 9.768 (12,46%) | 2.285 (2,91%) |
| 1971. | 73.863 | 50.064 (67,77%) | 19.671 (26,63%) | 1.833 (2,48%) | 2.295 (3,10%) |
[uredi] Karlovac (naseljeno mjesto)
- 2001. - 49.082
- 1991. - 59.999 (Hrvati - 38.533, Srbi - 14.529, Jugoslaveni - 2.583, ostali - 4.354)
- 1981. - 55.031 (Hrvati - 33.931, Srbi - 10.250, Jugoslaveni - 8.805, ostali - 2.045)
- 1971. - 47.543 (Hrvati - 34.020, Srbi - 9.681, Jugoslaveni - 1.707, ostali - 2.135)
[uredi] Izvor
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
[uredi] Uprava
Dužnost gradonačelnika od 26. travnja 2007. obavlja Damir Jelić
[uredi] Povijest
.jpg)
Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka - 13. srpnja 1579. godina. Osnovan je kao tvrđava poradi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.
Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobija ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine.
Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova.
Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio okupirani grad jer je u njemu i bližoj okolici tzv. JNA imala 19 vojnih objekata koji su svi bili zaposjednuti i u uporabi. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. U tom razdoblju poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno.
Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., srpnju i rujnu 1993., te svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica definitivno su oslobođeni 7. kolovoza 1995. godine.
[uredi] Gospodarstvo
 |
Ovaj članak izgleda kao osobno mišljenje ili priča i možda zahtijeva čišćenje. (Rasprava) Molimo vas, pomozite unaprijediti članak ponovno ga pišući ili ispravljajući u enciklopedijskom stilu. |
Karlovac je od davnina poznat kao trgovački grad. Razvoj trgovine omogućio je povoljan prometni i geografski položaj, ali i potreba, budući da je grad u biti bio velika vojarna tadašnje Vojne Krajine.
Pravi razvoj gospodarstva slijedi osnivanjem nove Jugoslavije, nakon 2. svjetskog rata, kada se u gradu i okolici osnivaju brojne tvornice i industrijska postrojenja. Najvažnije su svakako "Karlovačka industrija mlijeka"(KIM), "Tvornica obuće Josip Kraš", "Žitoproizvod", te stara i slavna "Karlovačka pivovara".
Danas u Karlovcu teoretski nema jake industrije. Većina okosnica nekadašnjeg socijalističkog gospodarstva sada ne radi ili je u stečaju. Industrijske zone na Baniji i Švarči sada su u biti, manje više, "mrtvi" dijelovi grada. Nekadašnja tvornica turbina i strojeva "Jugoturbina" danas je rascijepana na mnogo manjih poduzeća, a najveća od njih su "Alstom Hrvatska d.o.o." sa oko 750 zaposlenih te "Adriadiesel" sa oko 250 zaposlenih. "KIM" je danas u stečaju, a vode se pregovori oko njegove prodaje, koji često pune lokalne novinske stupce. "Tvornica obuće Josip Kraš" prestala je raditi početkom Domovinskog rata, a zgrada u kojoj se nalazila sravnjena je sa zemljom sredinom 2007. kako bi se oslobodilo mjesto za izgradnju trgovačkog centra "Lidl". "Karlovačka pivovara" počela je slabiti nakon što je postala dijelom korporacije "Heineken", a posebice nakon niza propusta koji su doveli do smrti Zdravka Martinovića i njegovog psa tokom šetnje kraj takozvanog "Pivovarskog potoka". Pivovara je nekada u svome asortimanu imala niz proizvoda, od alkoholnih do bezalkoholnih, a danas se jedina vrsta pive, tradicionalna "Karlovačka" uglavnom uvozi iz Austrije.
Grad sve više pažnje posvećuje manifestaciji "Karlovački dani piva" u koju se sve više ulaže, ali ona, dakako, nije temelj sadašnjeg gospodarstva. Također, grad ulaže u razvoj turizma za što ima dobre predispozicije, ali nažalost, Karlovac, ostaje nepoznat stranim, ali i većini, hrvatskim turistima.
No, nije sve tako crno. "HS Produkt", je tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom vatrenog oružja i pravi je primjer gospodarskog napretka. Zapošljava nekoliko stotina ljudi.Ne treba zanemariti niti Alstom Hrvatska koja ima gotovo 600 zaposlenih.
[uredi] Poznate osobe
- Ivanka Boljkovac , operna pjevačica;
- Slavko Cvitković, TV komentator;
- Fran Krsto Frankopan (1643. - 1671.), hrvatski pjesnik, plemić i pobunjenik;
- Davor Gobac (1964.), pjevač grupe Psihomodo pop;
- Dragojla Jarnević (1812. - 1874.), Ilirska književnica i pjesnikinja;
- Vjekoslav Karas (1821. - 1858.), hrvatski slikar;
- Radoslav Lopašić (1835. - 1893.), hrvatski povjesničar;
- Boris Mutić, TV komentator;
- Gajo Petrović (1927. - 1993.), hrvatski filozof i liječnik;
- Slava Raškaj (1877. - 1906.), hrvatska slikarica;
- Braća Seljan, Mirko (1871. - ?) i Stjepan (1875. - 1936.), istraživači Afrike i Južne Amerike;
- Daniela Trbović (1963.), hrvatska tv- voditeljica;
- Maksimilijan Vrhovac (1752. - 1827.), zagrebački biskup, rođen u Karlovcu;
- Većeslav Holjevac , najpoznatiji zagrebački gradonačelnik;
Svakako valja istaknuti i kako je karlovačku Gimnaziju pohađao (1870. do 1874. godine) i slavni znanstvenik Nikola Tesla .
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Osnovne škole
- Osnovna škola Banija
- Osnovna škola Braće Seljan
- Osnovna škola Dragojle Jarnević
- Osnovna škola Dubovac
- Osnovna škola Grabrik
- Osnovna škola Mahično
- Osnovna škola Rečica
- Osnovna škola Švarča
- Osnovna škola Turanj
- Osnovna škola Krnjak-Katarina Zrinski
[uredi] Srednje škole
- Ekonomsko-turistička škola Karlovac
- Gimnazija Karlovac
- Medicinska škola Karlovac
- Mješovito industrijsko-obrtnička škola
- Srednja škola Duga Resa
- Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac
- Tehnička škola Karlovac
- Prirodoslovna škola Karlovac
- Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac
- Glazbena škola Karlovac
[uredi] Visokoškolske ustanove
- Veleučilište u Karlovcu
[uredi] Kultura
Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo "Zora", te jedna od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku.
Središnja kulturna institucija u gradu danas je Gradsko kazalište "Zorin dom", s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine.
Gradski muzej Karlovac kao jedina lokalna muzejska ustanva definira svoje djelovanje u najširem mogućem opsegu nastojeći obuhvatiti sve aspekte pripadnog prirodno-kulturno-povijesnog krajolika. Svoj rad Gradski muzej ostvaruje kroz sljedeće odjele: - Prirodoslovni odjel - Arheološki odjel - Etnološki odjel - Kulturno-povijesni odjel - Povijesni odjel - Galerija “Vjekoslav Karas”
Djelatnost muzeja odvija se na sljedećim lokacijama: u zgradi na Strossmayerovom trgu 7, Galeriji “Vjekoslav Karas” u Šestićevoj ulici, u prostorima Branič kule na Starom gradu Dubovcu i u rodnoj kući obitelji Ribar u Vukmaniću.
U Karlovcu je i sjedište Gornjokarlovačke eparhije (pravoslavnog ekvivalenta biskupiji) Srpske pravoslavne crkve.
U Karlovcu se nalazi i Središnja nacionalna knjižnica Slovenaca u RH.
- Gradsko kazalište Zorin Dom
- Muzeji i galerije
- Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić
- Glazbena škola
- Kulturni amaterizam
- Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata
[uredi] Sport
Iako veličinom relativno malen, Karlovac je uvijek slovio za izrazito sportski grad, te je bio domaćin/suorganizator iznimno velikih međunarodnih sportskih događaja:
- Svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine.
- Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine.
- Univerzijada 1987. godine.
- Svjetsko rukometno prvenstvo za žene 2003. godine.
U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao "grad košarke". U gradu je gostovala i odabrana selekcija NBA lige, s tadašnjim velikim zvijezdama poput Bill Russella.
Danas su nositelji gradskog sportskog života:
- Odbojkaški klub Karlovac (prvoligaš, u posljednje vrijeme redovit sudionik europskih kupova)
- Hrvatski rukometni klub Karlovac (prvoligaš)
- Baseball klub Kelteks (osvajač europskog Kupa CEB 2006. godine)
[uredi] Nogometni klubovi
- NK Karlovac (prvoligaš)
- NK Draganić
- NK Ilovac
- NK Kupa
- NK Korana
- NK Mostanje ALL
- NK Mladost Rečica
- NK Radnik
- NK Rakovac
- NK Vatrogasac
- ŽNK Ilovac
Od pojedinaca, svakako treba istaknuti mladu tenisačicu Indire Akiki, jednu od najtalentiranijih hrvatskih tenisačica, prošlogodišnju polufinalisticu Orange Bowla u kategoriji do 14 godina. Odlične rezultate postižu i veslači, te natjecatelji u različitim borilačkim sportovima.
U gradu djeluje i klub hokeja na ledu "Karlovac".
[uredi] Gradovi prijatelji
Kansas City, program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih) [1]
[uredi] Vanjske poveznice
