Karlovac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Karlovac. Za druga značenja, pogledajte Karlovac (razdvojba).
Karlovac
Karlovac (grb).gif
Franjevački samostan i Crkva Presvetog Trojstva i središnji gradski trg
Franjevački samostan i Crkva Presvetog Trojstva i središnji gradski trg
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava karlovacke zupanije.gif Karlovačka
Površina
 - ukupna 402 km2
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 59.395 stan.
Gradonačelnik Damir Jelić
Gradska naselja 53 naselja, vidi Gradska naselja
Dan grada 13. srpnja
Zaštitnik Sveti Josip
Poštanski broj 47000 Karlovac
Pozivni broj +385 047
Autooznaka KA
Službena stranica www.karlovac.hr
Zemljovid
Karlovac na karti Hrvatska
Karlovac
Karlovac
Karlovac na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°30′N 15°32′E / 45.50°N 15.54°E / 45.50; 15.54

Karlovac je grad u Hrvatskoj, administrativno središte Karlovačke županije.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Grad se sastoji od 53 naselja, to su: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja Trebinja, Donje Mekušje, Donje Pokupje, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornje Stative, Gornji Sjeničak, Goršćaki, Husje, Ivančići Pokupski, Ivanković Selo, Ivošević Selo, Kamensko, Kablar, Karasi, Karlovac, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Kobilić Pokupski, Konjkovsko, Koritinja, Ladvenjak, Lipje, Luka Pokupska, Mahićno, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Priselci, Rečica, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Šebreki, Šišljavić, Tušilović, Tuškani, Udbinja, Utinja, Vodostaj, Vukmanić, Vukoder, Zadobarje, Zagraj i Zamršje

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Korana

Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu.

Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu.

Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, zbog čega nosi epitet "grada parkova",[1] osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad − Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica po kojima je poznat kao grad na četiri rijeke.

Gradske četvrti[uredi VE | uredi]

Željeznički kolodvor
  • Banija - najveća četvrt u Karlovcu, rijeka Kupa ju dijeli od Gaze.
  • Stari Centar - najstarija gradska četvrt, sjedište poglavara koji su izgradili Karlovac, gospodska četvrt
  • Borlin - spaja se s Dubovcem kod Karlovačke pivovare i spada među najljepše četvrti grada sa najčišćom vodom koja potječe iz borlinskog prirodnog izvora i služi pivovari za spravljanje piva.
  • Drežnik
  • Dubovac - stara gradska četvrt nastala uz stari grad Dubovac. Starim gradom Dubovcem u 15.i 16. st. vladali su kneževi Frankopani i Zrinski.
  • Ilovac
  • Grabrik
  • Logorište
  • Luščić
  • Jamadol
  • Mostanje
  • Novi Centar - sa izgradnjom nove gradske tržnice šezdesetih godina prošlog stoljeća nastaje Gradska četvrt Novi Centar. Istaknutiji objekti u N. Centru: Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić, Veleučilište u Karlovcu, Crkva Presvetog Srca Isusovog
  • Orlovac[2]
  • Rakovac
  • Švarča
  • Turanj - u južnom dijelu grada. Ova je četvrt najviše stradala u Domovinskom ratu. U staroj austrougarskoj vojarni uz Koranu u izgradnji je Muzej Domovinskog rata.
  • Zvijezda - četvrt izgrađena u obliku šestokrake zvijezde. U Centru zvijezde nalazi se crkva Svete Trojice, koje je i najstarija građevina u gradu.
  • Gaza - Između Kupe i Korane smjestila se Gaza. Veliki nasip koji se proteže od Koranskog slapa do Banijanskoga[3][4] mosta jedna je od znamenitosti tog dijela grada. Za vrijeme Domovinskog rata, Gaza se nalazila na jednoj od zadnjih crta obrane grada Karlovca. Između Gaze i neprijateljskih linija nalazilo se samo Mekušansko polje i rijeka Korana. Unatoč tome, na Gazi je nastalo oveće prognaničko naselje.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Područje Grada Karlovca ima 59.395 stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih 49.082 (popis 2001.). U sastavu stanovništva prema narodnosti 85.9 % je Hrvata, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi s 8.6 %. Po brojnosti zatim slijede Albanci s 0,31 % i Slovenci s 0,3 %.

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Karlovac, koja je imala slijedeći etnički sastav:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali
1991. 81.319 51.880 (63,79%) 21.732 (26,72%) 2.764 (3,39%) 4.943 (6,07%)
1981. 78.363 48.129 (61,41%) 18.181 (23,20%) 9.768 (12,46%) 2.285 (2,91%)
1971. 73.863 50.064 (67,77%) 19.671 (26,63%) 1.833 (2,48%) 2.295 (3,10%)

Karlovac (naseljeno mjesto)[uredi VE | uredi]

  • 2001. - 49.082
  • 1991. - 59.999 (Hrvati - 38.533, Srbi - 14.529, Jugoslaveni - 2.583, ostali - 4.354)
  • 1981. - 55.031 (Hrvati - 33.931, Srbi - 10.250, Jugoslaveni - 8.805, ostali - 2.045)
  • 1971. - 47.543 (Hrvati - 34.020, Srbi - 9.681, Jugoslaveni - 1.707, ostali - 2.135)

Stara općina karlovačka imala je 1880. 5.824 žitelja, 1890. – 5.559, a 1900. 5.991 žitelja.[5] Karlovcu su 1902. pridružene Švarčanska i Banijanska upravna općina.

Žiteljstvo karlovačkih općina
Upravna općina 1880. 1890. 1900. 1910.
Karlovac (novi) 14.992
Banija 2.887 3.191 3.595
Švarča 3.175 3.717 3.868
Karlovac (stari) 5.824 5.559 5.991
Svega 11.886 12.467 13.454 14.992
Vojno žiteljstvo 7 1.678 1.487 1.120
Sveukupno 11.893 14.145 14.941 16.112

Izvor[uredi VE | uredi]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava[uredi VE | uredi]

Zgrada Gradskog poglavarstva

Dužnost gradonačelnika od 26. travnja 2007. obavlja Damir Jelić

Povijest[uredi VE | uredi]

Tlocrt utvrde - današnja "Zvjezda"
Stari grad Dubovac

Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka - 13. srpnja 1579. godina. Osnovan je kao tvrđava poradi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.

Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobija ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine.

Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. U Karlovcu je Stranka prava 13. travnja 1896. osnovala svoj ogranak.[6] Pokazala se uspješnom, jer od 1896. do 1920. godine, dala je Karlovcu četvoricu gradonačelnika (Josip Vrbanić, Ivan Banjavčić, Božidar Vinković i Gustav Modrušan).[7][6] U tom je razdoblju po industriji i izdavačkoj djelatnosti Karlovac bio među najznačajnijim gradovima u Hrvatskoj.[6]

Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio okupirani grad jer je u njemu i bližoj okolici tzv. JNA imala 19 vojnih objekata koji su svi bili zaposjednuti i u uporabi. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. U tom razdoblju poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno.

Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., srpnju i rujnu 1993., te svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica definitivno su oslobođeni 7. kolovoza 1995. godine.

U Karlovcu je sniman dio spota za pjesmu Earth Song američkog pjevača Michaela Jacksona 1995. godine.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Karlovac je od davnina poznat kao trgovački grad. Razvoj trgovine omogućio je povoljan prometni i geografski položaj, ali i potreba, budući da je grad u biti bio velika vojarna tadašnje Vojne Krajine.

Pravi razvoj gospodarstva slijedi osnivanjem nove Jugoslavije, nakon 2. svjetskog rata, kada se u gradu i okolici osnivaju brojne tvornice i industrijska postrojenja. Najvažnije su svakako "Karlovačka industrija mlijeka"(KIM), "Tvornica obuće Josip Kraš", "Žitoproizvod", te stara i slavna "Karlovačka pivovara".

Danas u Karlovcu teoretski nema jake industrije. Većina okosnica nekadašnjeg socijalističkog gospodarstva sada ne radi ili je u stečaju. Industrijske zone na Baniji i Švarči sada su u biti, manje više, "mrtvi" dijelovi grada. Nekadašnja tvornica turbina i strojeva "Jugoturbina" danas je rascijepana na mnogo manjih poduzeća, a najveća od njih su "Alstom Hrvatska d.o.o." sa oko 750 zaposlenih te "Adriadiesel" sa oko 250 zaposlenih. "Tvornica obuće Josip Kraš" prestala je raditi početkom Domovinskog rata, a zgrada u kojoj se nalazila sravnjena je sa zemljom sredinom 2007. kako bi se oslobodilo mjesto za izgradnju trgovačkog centra "Lidl". "Karlovačka pivovara" počela je slabiti nakon što je postala dijelom korporacije "Heineken", a posebice nakon niza propusta koji su doveli do smrti Zdravka Martinovića i njegovog psa tokom šetnje kraj takozvanog "Pivovarskog potoka".

Grad sve više pažnje posvećuje manifestaciji "Karlovački dani piva" u koju se sve više ulaže, ali ona, dakako, nije temelj sadašnjeg gospodarstva. Također, grad ulaže u razvoj turizma za što ima dobre predispozicije i trenutačno postiže zadovoljavajuće rezultate za kontinentalnu Hrvatsku, ali još uvijek ne na prijeratnoj razini.

No, nije sve tako crno. "HS Produkt", je tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom vatrenog oružja i pravi je primjer gospodarskog napretka. Zapošljava nekoliko stotina ljudi. Ne treba zanemariti niti Alstom Hrvatska koja ima gotovo 600 zaposlenih. Karlovačka gradska vlast pokušava pokrenuti novi val privrednog razvoja osnivanjem gospodarskih zona poput one u Belajskim Poljicima.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenik Radoslavu Lopašiću (rad Ivana Rendića)

Svakako valja istaknuti i kako je karlovačku Gimnaziju pohađao (1870. do 1874. godine) i slavni znanstvenik Nikola Tesla .

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osnovna škola Dragojle Jarnević
Palača Karlovačkog generalata, danas Veleučilište u Karlovcu

Osnovne škole[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola Banija
  • Osnovna škola Braće Seljan
  • Osnovna škola Dragojle Jarnević
  • Osnovna škola Dubovac
  • Osnovna škola Grabrik
  • Osnovna škola Mahično
  • Osnovna škola Rečica
  • Osnovna škola Švarča
  • Osnovna škola Turanj
  • Osnovna škola Krnjak-Katarina Zrinski
  • Osnovna škola Skakavac

Srednje škole[uredi VE | uredi]

  • Ekonomsko-turistička škola Karlovac
  • Gimnazija Karlovac
  • Medicinska škola Karlovac
  • Mješovito industrijsko-obrtnička škola
  • Srednja škola Duga Resa
  • Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac
  • Tehnička škola Karlovac
  • Prirodoslovna škola Karlovac
  • Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac
  • Glazbena škola Karlovac

Visokoškolske ustanove[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Zorin dom
Gradski muzej Karlovac

Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo "Zora", te jedna od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku.

Središnja kulturna institucija u gradu danas je Gradsko kazalište ''Zorin dom'', s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine.

Gradski muzej Karlovac kao jedina lokalna muzejska ustanva definira svoje djelovanje u najširem mogućem opsegu nastojeći obuhvatiti sve aspekte pripadnog prirodno-kulturno-povijesnog krajolika. Svoj rad Gradski muzej ostvaruje kroz sljedeće odjele: - Prirodoslovni odjel - Arheološki odjel - Etnološki odjel - Kulturno-povijesni odjel - Povijesni odjel - Galerija “Vjekoslav Karas”

Djelatnost muzeja odvija se na sljedećim lokacijama: u zgradi na Strossmayerovom trgu 7, Galeriji “Vjekoslav Karas” u Šestićevoj ulici, u prostorima Branič kule na Starom gradu Dubovcu i u rodnoj kući obitelji Ribar u Vukmaniću.

U Karlovcu je i sjedište Gornjokarlovačke eparhije (pravoslavnog ekvivalenta biskupiji) Srpske pravoslavne crkve.

Karlovačko kulturno dobro je Žitna kuća,[8] arhitektonski spomenik kratkog razdoblja francuske vladavine u Karlovcu.

Pri Gradskoj knjižnici "Ivan Goran Kovačić" djeluje Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj.[9]

Nacionalno svetište sv. Josipa nalazi se u Dubovcu, podno istoimenog starog grada iz 13. stoljeća.[10] Svetište su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata, 15. travnja 1987. godine.

U gradu parkova ljepotom se ističe Vrbanićev perivoj.[11]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Iako veličinom relativno malen, Karlovac je uvijek slovio za izrazito športski grad, te je bio domaćin/suorganizator iznimno velikih međunarodnih športskih događaja:


U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao "grad košarke". U gradu je lipnja 1964. gostovala i odabrana selekcija NBA lige, s tadašnjim velikim zvijezdama poput Billa Russella, Oscara Robertsona, Boba Cousyja, Jerryja Lucasa i dr.[12] Nastupili su kao momčad svih zvijezda ("All stars"), a igrali su protiv hrvatske košarkaške reprezentacije, pobijedivši 110:65 (50:31). [12] 1971. je košarkaški klub Karlovac 67 u juniorskoj konkurenciji 1971. bio prvakom Hrvatske, igrajući u sastavu: Bjelivuk, Šulentić, Češković, Vukašinović, Ilić, Štahan, Lovrić, Medek, Bašović, Kosovac i Čačić, trener Ivica Peris.[13]

Danas su nositelji gradskog športskog života:

Nogometni i malonogometni klubovi[uredi VE | uredi]

Od pojedinaca, svakako treba istaknuti mladu tenisačicu Indire Akiki, jednu od najtalentiranijih hrvatskih tenisačica, prošlogodišnju [kad?] polufinalisticu Orange Bowla u kategoriji do 14 godina. Odlične rezultate postižu i veslači, te natjecatelji u različitim borilačkim sportovima.

U gradu djeluje i klub hokeja na ledu "Karlovac".

U Karlovcu djeluje i Mačevalački klub Karlovac, koji je vratio tu plemenitu športsku vještinu u grad nakon 70 dugih godina izbivanja. U grad u kojemu je mačevanje trenirao i prvi hrvatski olimpijac, također i prvi osvajač olimpijske medalje g. Milan Neralić.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

  • Flag of the United States.svg Kansas City, program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih) [1]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Karlovac

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Vrbanićev perivoj
  2. Gradske četvrti i mjesni odbori: http://www.karlovac.hr/page.aspx?PageID=20
  3. Opačić, Nives. Iza riječi: prtinom i cijelcem, Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 231., ISBN 953-150-713-9
  4. Krapek, Hinko. (1889-01-05) Grad Karlovac i njegova okolica, Tiskara D. Hauptfelda, Karlovac, 1889., str. 10.,
    Wikicitati „Slika 3. predstavlja nam ulaz u tvrdju, od sjeverne banijanske strane, kroz tako zvana banska vrata.“
    (Krapek, 1889., 10.)
  5. Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko (fotografije) : Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 8.
  6. 6,0 6,1 6,2 Karlovački HSP-ovci obilježili 118 godina pravaštva u Karlovcu , KAportal, 13. travnja 2014.
  7. Pravaštvo u Karlovcu, Pravaši, nacionalni pravaški glasnik
  8. Iz dana u dan: Četvrtak 24. siječnja. str. 2, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 1. veljače 2008.
  9. Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
  10. http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=53 Preuzeto 7. prosinca 2012.
  11. Vrbanićev perivoj
  12. 12,0 12,1 KAportal Tihomir Ivka: KAretrovizor. Kad su NBA zvijezde haklale u Šancu, a u Draganiću gradili naftnu bušotinu, 10. lipnja 2012.
  13. KAportal KAŠ online: Generacija juniora iz 1971. obilježila 40-godišnjicu naslova prvaka Hrvatske u košarci, 3. srpnja 2011.