Bavarska

Izvor: Wikipedija

Freistaat Bayern
Zastava	Grb
(Zastava)	(Grb)
Položaj

Administracija
Glavni grad	München
Ministar-predsjednik	Günther Beckstein (CSU) (od 9. listopada 2007.)
Vladajuća stranka	CSU
Posljednji izbori	21. rujna 2003.
Sljedeći izbori	2008.
Glasova u Saveznom vijeću	6
Osnovni podaci
Površina	70.549,19 km² (1. u Njem.)
Broj stanovnika	12.443.893 (2. u Njem., 31. prosinca 2004.)
	176 st./km² (11. u Njem.)
ISO 3166-2	`DE-BY`
Himna	Gott mit dir du Land der Bayern!
Zaduženost	20,20 mlrd. € (2005)
	1.708 €/st.
Službene stranice	www.bayern.de

Bavarska je površinom najveća savezna pokrajina ('Land') Njemačke, smještena na njenom jugoistoku. Ime je dobila po Bavarcima, svom većinskom stanovništvu. Glavni grad pokrajine je München.

[uredi] Povijest

U vrijeme cara Augusta područje južno od Dunava naseljeno Keltima postalo je dio Rimskog carstva. Kad se Rimsko carstvo raspalo, na tom se području formiralo novo pleme Bavaraca (Bajuvarí) od keltskog stanovništva koje je tamo bilo od ranije, Germana koji su nakon raspada Rimskog carstva prodrli u taj prostor sa sjevera i Rimljana koji nisu otišli s glavninom nego su se stopili sa starosjedilačkim stanovništvom.

Od 555. utvrđeno je postojanje bavarskog plemenskog vojvodstva u različitim, manje ili više samostalnim oblicima organizacije. Od 1180. pa sve do 1918. područjem je, u obliku teritorijalno organiziranog vojvodstva, upravljala obitelj Wittelsbach, a teritorij je u tom razdoblju bitno mijenjao i veličinu i saveznike i status (manje ili više samostalan).

U okviru općih nemira 1918. u Njemačkoj dolazi do sloma monarhije Wittelsbachovih, a Bavarska u gotovo nepromijenjenom teritorijalnom obujmu do danas ima status savezne zemlje, odnosno pokrajine.

[uredi] Osnivanje pokrajine

Temelji pokrajinske politike oslanjaju se na Ustavu Slobodne Države Bavarske, usvojene 2. prosinca 1946. Bavarska se definira kao slobodna država (republika) i narodna država (demokracija).

[uredi] Politika

Slobodna Država Bavarska ima, kao i druge njemačke savezne pokrajine svoju zakonodavnu vlast koja vrši pokrajinski parlament (Bayerischer Landtag) s ukupno 180 zastupnika na mandat od pet godina (do 1998. svake četiri godine).

Temeljem većine zastupnika iz stranaka zastupljenim u pokrajinskom parlamentu sastavlja se Bavarska državna vlada. Pored Zemaljskog parlamenta, poseban oblik zakonodavne vlasti imaju i sami birači kroz referendum kojim odlučuju o potrebi donošenja ili bitnim promjenama pojedinih zakonodavnih rješenja.

Od 1966. apsolutnu većinu zastupnika u parlamentu u kontinuitetu drži Kršćansko-socijalna unija u Bavarskoj (Christlich-Soziale Union in Bayern), pa prema tome sastavlja svoju vladu.

Izvršnu vlast čini Bavarska državna vlada (Bayerische Staatsregierung), Na čelu vlade je ministar-predsjednik. Ministar-predsjednik vodi poslove vlade, određuje pravce politike, zastupa Bavarsku prema vani i imenuje državne ministre i državne tajnike.

Dužnost ministra-predsjednika od 9. listopada 2007. obnaša Günther Beckstein, on je nasljedio Edmunda Stoibera, koji je bio 14 godina na čelu Bavarske (1993.-2007.).

Najviši bavarski sud je Bavarski Ustavni sud. Najviša tijela sudbene vlasti su Bavarski Vrhovni sud, Bavarski Upravni sud i Zemaljski sud o radu.

[uredi] Bavarske državne vlade

	Ministar-predsjednik	Početak mandata	Završetak mandata	Stranka	(Koalicijske) vlade
1	Fritz Schäffer	1945	1945	nezavisan
2	Wilhelm Hoegner	1945	1946	SPD	SPD-CSU-KPD, SPD-CSU
3	Hans Ehard	1946	1954	CSU	CSU-SPD-WAV**, CSU-SPD, CSU, CSU-SPD-BHE
	Wilhelm Hoegner (2. mandat)	1954	1957	SPD	SPD-BP**-GB-BHE*-FDP
4	Hanns Seidel	1957	1960	CSU	CSU-GB*-BHE-FDP
	Hans Ehard (2. mandat)	1960	1962	CSU	CSU-GB*-BHE-FDP
5	Alfons Goppel	1962	1978	CSU	CSU
6	Franz Josef Strauß	1978	1988	CSU	CSU
7	Max Streibl	1988	1993	CSU	CSU
8	Edmund Stoiber	1993	2007	CSU	CSU
9	Günther Beckstein	2007		CSU	CSU

*) Bund der Heimatvertriebenen und Entrechteten
**) Gesamtdeutscher Block
***) Wirtschaftliche Aufbau-Vereinigung
****) Bayernpartei

[uredi] Sastav Bavarskog parlamenta

U Bavarskom parlamentu trenutno su zastupljene tri stranke. Temeljem pokrajinskih izbora održanim 21. rujna 2003. sastav stranačke zastupljenosti je slijedeći:

Kršćansko-socijalna unija (CSU) 124 zastupnika
Socijaldemokratska stranka (SPD) 41 zastupanika
Zeleni (Bündnis90/Die Grünen) 15 zastupnika

[uredi] Lokalna samouprava

U Bavarskoj, lokalnu samoupravu vrše 7 upravnih kotara (Regierungsbezirk) koji su podijeljeni na 71 zemaljskih okruga (Landkreis), 25 gradova s upravnom samostalnošću i 2031 općina i gradova.

Upravni kotari su Gornja Bavarska, Donja Bavarska, Gornja Falačka, Gornja Franačka, Srednja Franačka, Donja Franačka i Švapska. Upravnu vlast pojedinog kotara vrši Kotarska skupština koja se bira svakih 5 godina istodobna kada se održavaju i izbori za Bavarski parlament.

Okruzi, samostalni gradovi, gradovi i općine biraju svoja vijeća, te izravno gradonačelnika na mandat od šest godina. Zadnji opći lokalni izbori održali su se 2. ožujka 2008.

[uredi] Najveći gradovi

Jezero kod Semmerskirchen-a

Grad	Okrug	Stanovništvo 31.12.2000	Stanovništvo 30.6.2005
München	München (grad)	1.210.223	1.254.300
Nürnberg	Nürnberg (grad)	488.400	497.254
Augsburg	Augsburg (grad)	254.982	262.140
Würzburg	Wützburg (grad)	127.966	133.188
Regensburg	Regensburg (grad)	125.676	129.175
Ingolstadt	Ingolstadt (grad)	115.722	120.575
Fürth	Fürth (grad)	110.477	113.076
Erlangen	Erlangen (grad)	100.778	102.745

[uredi] Zemljopis

Bavarska se nalazi u južnoj Njemačkoj i obuhvaća:

Bavarske Alpe na jugu
Prednje Alpe sve do Dunava s 3 velika jezera gornje Bavarske
Istočnobavarsko Središnje gorje i
Stepenasta pokrajina švapskog i franačkog Alba

Najniže mjesto Bavarske je Kahl na Maini (107 m, Donja Franačka), a najviša točka je vrh Zugspitze (2.962 m) što je istovremeno i najviša točka Njemačke (okrug Garmisch-Partenkirchen)

Glavna je rijeka Dunav koji kod Pasaua prelazi u Austriju. Najveće su pritoke:

Iller, Lech, Isar i Inn (desne pritoke)
Wörnitz, Altmühl, Naab i Regen (lijeve pritoke).

Prve četiri rijeke izviru u Alpama i bogate su vodom. Inn na ušću u Dunav kod Passaua dovodi najčešće veću količinu vode nego što je na tom mjestu dolazi Dunavom.

Klima se od sjeverozapada, gdje je relativno blaga, prema istoku mijenja i postaje kontinentalna. Temperature su oko 100 dana ispod nule, a prosječna količina padalina je oko 70 cm, osim u nekim dijelovima Alpa gdje mjestimično dosežu i do 180 cm. Prosječno je sunčano 1600 do 1900 sati godišnje.

[uredi] Gospodarstvo

Bavarska je gospodarski snažna i bogata zemlja. Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća ona se iz agrarnog razvila u tehnološki razvijeno područje. Sredinom 2004. stopa nezaposlenosti iznosila je 6,5 posto.

Međutim, u Bavarskoj postoji najveći nerazmjer gospodarske razvijenosti različitih područja od svih saveznih pokrajina Njemačke. Najveću gospodarsku snagu ima područje oko Münchena (s Gornjom Bavarskom i Augsburgom), kao i regija Nürnberg-Fürth-Erlangen, Donja Franačka između Würzburga i Aschaffenburga kao i područje oko Regensburga. S druge strane, u područjima kao što su Gornja Franačka ili sjeverni dio Gornje Falačke gospodarska snaga je značajno manja. U nekim dijelovima tih područja nezaposlenost je veća od 10 posto. Ipak, zadnjih se godina situacija nešto popravlja.

U Bavarskoj se nalaze tri atomske centrale, a pored Münchena djeluje i jedan istraživački reaktor.

[uredi] Kultura

Bavarci imaju više od 1000 godina staru kulturu. U Ustavu Bavarske ona se proglašava i državom kulture. U godišnjem proračunu za 2003. godinu umjetnost i kultura dobili su više od 500 mil. €, čemu treba dodati još i značajnu podršku bavarskih komuna i privatnih donatora.

S više od 1.500 muzeja Bavarska ih ima više od bilo koje druge savezne pokrajine. Tome se pribraja i veliki broj privatnih kolekcija, starih dvoraca i vrtova.