Referendum

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu;[1] podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne". Pojam referendum dolazi od osnovne latinske riječi refe čije značenje bi se moglo označiti "kao neodlučna borba ili igra" a riječ referendum označava "riješenu stvar, borbu ili igru".

Vrste referenduma[uredi VE | uredi]

Po raznim kriterijima razlikujemo više vrsta referenduma:

1. prema širini političke zajednice čiji pripadnici odlučuju neposredno referendumom, razlikujemo:

  • referendum na razini države kao cjeline: obuhvaća neposredno odlučivanje svih građana, birača unutar određene države
  • referendum na razini lokalne političko-teritorijalne jedinice ili tzv. lokalni referendum

2. odlučuje li se referendumom o donošenju odnosno o izmjeni Ustava ili zakona ili nekog drugog općeg akta, razlikuje se:

  • ustavotvorni referendum
  • zakonodavni referendum

Ako za promjenu bilo cijelog ili dijela ustava potrebno sudjelovanje birača, tj. naroda, tada govorimo o ustavotvornom referendumu, koji može biti apsolutno obavezan, relativno i fakultativno obavezan. Ako se za promjenu ustava traži odlučivanje samo od strane predstavničkog tijela, dakle bez utjecaja birača, tada govorimo o zakonodavnom referendumu.

Promjenu ustava mogu vršiti dva tijela:

  • ustavnotvorna skupština (konvent)
  • redovno zakonodavno predstavničko tijelo

Referendumi u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Hrvatski zakon o referendumu [2] određuje kako birači mogu zatražiti raspisivanje referenduma ako u roku od 15 dana prikupe 10% potpisa birača od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjem popisu birača za izbore u Europski parlament, održanog 25. svibnja 2014., upisano je 3.738.708 birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i 2.243 birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj koji su se aktivno registrirali. [3]


Evo usporedbe hrvatskih uvjeta s onima u nekoliko europskih zemalja:[4]

  • Hrvatska: 4.284.889 stanovnika; 374.095 potpisa potrebno prikupiti u roku od 15 dana
  • Slovenija: 2.000.000 stanovnika; 40.000 potpisa potrebno prikupiti u roku od 30 dana
  • Švicarska: 7.400.000 stanovnika; 50.000 potpisa potrebno prikupiti u roku od 90 dana
  • Mađarska: 9.800.000 stanovnika; 200.000 potpisa potrebno prikupiti u roku od 120 dana


Inicijative za referendum u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Godine 2007. HSP i braniteljske udruge skupljali su potpise za referendum o prekidu suradnje s Haaškim sudom. Prikupljen je potreban broj potpisa, ali je Ustavni sud ocijenio da su skupljeni uz proceduralne greške, pa referendum nije održan.[5]

Inicijativa "Odbora za referendum" za referendum o pristupanju Hrvatske NATO savezu u ožujku i travnju 2008. godine[6] prikupila je 124.457 potpisa hrvatskih građana.[7]

Krajem lipnja i početkom srpnja 2010. godine pet sindikalnih središnjica prikupilo je 717.149 važećih odnosno priznatih potpisa podrške građana RH za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu. Nakon što su potpisi prikupljeni, Vlada RH je povukla sporni Zakon o radu iz saborske procedure, te je Ustavni sud donio odluku da su prestale postojati pretpostavke za održavanje referenduma. Stoga referendum nije održan. [8]

Krajem 2009. Građanska inicijativa "More je kopno" sakupljala je potpise za referendum o arbitraži o hrvatsko-slovenkom razgraničenju. [4] [9]

Inicijativa "Referendumski ustanak" prikupljala je potpise u veljači 2013. godine za referendum o 4 pitanja; 1) jesu li građani za poništenje pretvorbe i privatizacije, 2) jesu li za zabranu rasprodaje državne imovine, prostora i resursa i 3) jesu li za zabranu proizvodnje, prometovanja i prodaje GMO proizvoda te 4) žele li i da se građani ponovno očituju jesu li za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji.[10] Za svako pitanje prikupljeno je između 116.816 i 124.500 potpisa.

Inicijativa za referendum na lokalnoj razini u Dubrovniku[11] o izgradnji apartmanskog naselja uz golf na Srđu, skupila je potreban broj potpisa 2013. godine i raspisan je referendum, ali na njega nije izašao potreban broj birača, tj. više od 50% biračkog tijela.[12] 85 % Dubrovčana izjasnilo se protiv projekta. Izašlo je 11.977 od ukupno 38.007 Dubrovčana s pravom glasa (31,5 posto), za projekt se izjasnilo 1846 birača. Hrvatski političari, od ministara do gradonačelnika, pozivali su na bojkot referenduma odnosno bili su "za gradnju", a iz inozemstva su stizali pritisci "za gradnju"[13] Premijer Zoran Milanović govorio je o golf-resortu na Srđu kao o gotovoj stvari.[14] Aktivističke udruge bile su "za" ili se nisu protivile), nevažećih listića je 77, a 10.056 bilo je protiv izgradnje. [15][16]

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara [17] 16. prosinca 2013. predao je Saboru RH 632.165 potpisa birača za raspisivanje referenduma o kvoti za primjenu Ustavnog zakona o pravima manjina.

Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj koji određuje kvotu veću od predložene u zahtjevu za referendum još uvijek je na snazi [18].

Predloženo referendumsko pitanje glasi: Jeste li za to da se članak 12. stavak 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“ br. 155/02, 47/10, 80/10, 93/11) mijenja tako da glasi: „Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa, kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje polovinu stanovnika takve jedinice.“

Vlada RH potvrdila je 3. srpnja 2014. da je prikupljeno dovoljno (576.388) valjanih potpisa [19] [20], a Ustavni sud je u svojoj odluci 12. kolovoza 2014. potvrdio da pitanje nije u suprotnosti s Ustavom, te da je do 2003. manjinski prag bio i viši od ovog predloženog u zahtjevu za referendum [21].

Ipak, Ustavni sud u svojoj je odluci naveo kako „nije dopušteno raspisivanje referenduma.“ [21]


Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=33717 (pristupljeno 19. kolovoza 2014.)
  2. http://www.zakon.hr/z/359/Zakon-o-referendumu-i-drugim-oblicima-osobnog-sudjelovanja-u-obavljanju-dr%C5%BEavne-vlasti-i-lokalne-i-podru%C4%8Dne-(regionalne)-samouprave
  3. http://www.zakon.hr/z/359/Zakon-o-referendumu-i-drugim-oblicima-osobnog-sudjelovanja-u-obavljanju-državne-vlasti-i-lokalne-i-područne-(regionalne)-samouprave
  4. 4,0 4,1 https://www.youtube.com/watch?v=gAlaSVvBJsE (pristupljeno 19. kolovoza 2014.)
  5. http://referendumi.org/povijest/prethodni-pokusaji/
  6. http://pollitika.com/odbor-za-referendum-o-natou Odbor za referendum o NATOu
  7. http://pollitika.com/odbor-za-referendum-o-natou-zakljucak Odbor za referendum o NATOu - zaključak?
  8. http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/801ce9bc39794c5dc1256c7d00392ded/c12570d30061ce54c12577c20033eea6/$FILE/U-VIIR-4696-2010.pdf Odluka Ustavnog suda. Pristupljeno 24. rujna 2013.
  9. http://www.vecernji.hr/vijesti/inicijativa-more-je-kopno-prikupila-oko-200-tisuca-potpisa-clanak-59809
  10. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/250763/Referendumski-ustanak-nije-skupio-dovoljno-potpisa.html 'Referendumski ustanak' nije skupio dovoljno potpisa
  11. [1]
  12. http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/653574/povijesni-uspjeh-dubrovcana-sakupili-potpise-za-referendum/
  13. Predsjednici Europske komisije i Izraela 'gnjave' Milanovića zbog Srđa?!
  14. Enis Zebić: U nedjelju referendum o golfu resortu na Srđu Radio Slobodna Evropa, 26. travnja 2013.
  15. Tomislav Klauški: Demokracija u Dubrovniku: Politika za Srđ, građani protiv, 24 sata, 1. kolovoza 2013.
  16. Radmila Kovačević: Referendum o Srđu nije uspio! Pogledajte kako investitori slave, Večernji list, 28. travnja 2013.
  17. http://stozerzaobranuhrvatskogvukovara.hr/
  18. http://www.propisi.hr/print.php?id=5271
  19. http://www.jutarnji.hr/arsen-bauk--stozer-je-prikupio-dovoljan-broj-potpisa-zareferendum-o-cirilici-/1203456/
  20. http://www.dalmacijanews.hr/clanak/c3wv-vlada-prikupljen-dovoljan-broj-potpisa-za-referendum-o-cirilici#/clanak/c3wv-vlada-prikupljen-dovoljan-broj-potpisa-za-referendum-o-cirilici
  21. 21,0 21,1 http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Novosti/00DF3D904C3CA481C1257D320052C3F2?OpenDocument


Scale of justice.png Nedovršeni članak Referendum koji govori o pravu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.