Crkva sv. Jurja u Koluniću
|
Crkva sv. Jurja u Koluniću
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Kolunić |
| Koordinate | 44°31′31″N 16°20′13″E / 44.52533°N 16.33700°E |
| Godine izgradnje | rani srednji vijek |
| Renoviran | 1960-ih |
| Religija | kršćanstvo |
| Patron | sv. Juraj |
| Arhitektonski stil | romanika |
| Materijal | kamen |
| Dimenzije | brod 11 m x 7,79 m apsida 5,1 m x 3,5 m |
Crkva sv. Jurja u Koluniću[1] je kršćanska crkvica. Datira iz ranosrednjovjekovnih vremena. Sa svih strana okružena je nekropolom sa stećcima pa ih se uzima kao jednu cjelinu.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Nalazi se pokraj ceste Bosanski Petrovac – Drvar,[2] na lokalitetu Crkvina.[3] Blizu je vrela Klisine svetinje. Ruševine obuhvaćaju i crkvu i samostan. Narod ih zove Panađur ("hram sv. Đurđa").[4]
Građa[uredi | uredi kôd]
Crkva se pruža u osnovnom smjeru zapad - istok. Zidovi crkve debljine su 0,7 m.[3]
Karakterizira ju zvonik. Gotovo sve crkve po Bosni i Hercegovini izuzevši mali broj iznimaka srušene su za osmanske vlasti i jedini sačuvani zvonik ima još toranj sv. Luke s crkvom sv. Marije uz stari franjevački samostan u Jajcu.[2] Zvonik je iznad četverokutnog oltarnog prostora. Mali je otvor na južnom zidu zvonika na relativnoj visini od oko 9 m. Uokviren je kao i prozor na istočnoj fasadi. Toranj je relativno visok, zajedno s apsidom, sa zapada oko 10–11 m, od čega apsida 4,65 m, a toranj oko 6 metara.[3]
Crkva ima jedan brod dimenzija 11 m x 7,79 m. 4,9 metara relativno su visoki južni i sjeverni zid broda su uz zapadni zid apside i kaskadno se spuštaju do visine od nekoliko desetaka centimetara. Oltarni prostor je četverokutan.[3]
Apsida crkve dimenzija je 5,1 m x 3,5 m. Duboka je 4,2 m. Južni i sjeverni podužni zid apside iznutra su ukošeni. Ulaz u apsidu širine je 3,6 m, a istočni zid apside 3,4 m. Ulaz u apsidu visok je 4,35 i s okvirnim lukom 4,65 m. Svod je poluobličast. Mali prozor je na istočnom zidu na visini od 2,15 m. Nije jednake širine. Iznutra je širok širok 0,45 m, a na vanjskom zidu 0,2 m. Niša je na unutrašnjoj strani južnog zida, nisko postavljena uokvirena niša. Na vanjskom južnom i sjevernom rubu istočnog zida apside bile su neke konstrukcije neznane namjene debele 0,7 metara, od čega su ostali tek ostatci u obliku izbočina na relativnoj visini od 3,15 metara.[3]
Ulazni zid u crkvu je zapadni i visok svega 30 cm. Ulaz je širok oko 1 m. Okomiti bridovi na crkvi uokvireni su naizmjence. Okviri su veći i manji dobro oklesani kvaderi. Jedva oklesani kvaderi su građevni dio zida.[3]
Obnova[uredi | uredi kôd]
Crkva je djelimice obnovljena i restaurirana 1960-ih. U 19. stoljeću postoje zapisi o stanju, prema kojima je napravljena restauracija. Oltar je, prema zapisu P.Mirkovića iz 1894. a prema pričanju mještana bio "išćemeran na kube“. No, već je bio srušen nekoliko godina prije. Visina tornja bila je 13,5 m i kutovi i zid od oltara bili su tesani. Zapadna i istočna strana tornja bile skoro srušene, ali su ostali bridovi s odrađenim klesanim kamenjem. Nepoznato je kako su se penjali na dio tornja iznad svoda apside. Crkva je jedinstvene gradnje na teritoriji Bosne i Hercegovine i potrebna su dodatna istraživanja.[3]
Zaštita[uredi | uredi kôd]
Arheološko područje s ostatcima srednjovjekovne crkve i nekropolom sa stećcima na lokalitetu Crkvina u Koluniću, proglašeno je 2007. nacionalnim spomenikom BiH.[3]
Galerija[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ KTA kta/d.k.: 'PODRUČJE DRVARA, GRAHOVA I PETROVCA PRAVI JE ARHEOLOŠKI ELDORADO' , Drvar-Bos. Grahovo, 21. travanj 2016. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)
- ↑ a b Ivan Lovrenović Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. svibnja 2017. (Wayback Machine) Ivan Lovrenović: Treće poluvrijeme sv. Marije, veljače 2013. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)
- ↑ a b c d e f g h Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Odluka o proglašenju arheološkog područja sa ostacima srednjovjekovne crkve i nekropolom sa stećcima na lokalitetu Crkvina u Koluniću, općina Bosanski Petrovac, nacionalnim spomenikom BiH, 7. ožujka 2007. (pristupljeno 1. prosinca listopada 2018.)
- ↑ Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva Vjekoslav Klaić: Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić, , n.s. Sv. XV, Zagreb, 1928., str. 4.-5. (pristupljeno 1. studenoga 2018.)