Drvar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Drvar
Drvar
Drvar
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg Federacija BiH
Županija Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Hercegbosanska županija
Vlast
 - Gradonačelnik Anka Papak-Dodig (Savez nezavisnih socijaldemokrata)
Površina
 - Općina 589,6 km²[1]
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 8.053
 - Urbano područje 17.126 (općina)
Poštanski broj 80260
Pozivni broj (+387) 034
Službena stranica www.opstinadrvar.org
Zemljovid
Položaj općine Drvar u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Drvar u Bosni i Hercegovini

Općina Drvar nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Hercegbosanske županije uz samu granicu s Republikom Hrvatskom. Od Knina je udaljena svega 63 km. Smještena je u planinskom području, između planina Osječenice, Klekovače i Lunjevačae i rijeke Une na zapadu na nadmorskoj visini 700 do 1200 m i prije potpisivanja Daytonskog sporazuma površina općine bila je 950 km².


Zemljopis[uredi VE | uredi]

Na području općine brojne su manje rijeke koje imaju potencijal za razvoj ribogojilišta. Najznačajniji vodotok je rijeka Unac dugačka oko 10 km i potok Bastašica u duljini od 1 km.

Na području Drvarske općine postoji jednistven, za ovaj dio Europe, slučaj bifurkacije rijeke. U mjestu Prekaja nalazi se Prekajsko jezero. Ovo jezero zaprema površinu od dva četvorna kilometra i bogato je ribom. Velike površine prekrivene su šumama i pašnjacima, dok su poljoprivredna zemljišta zastupljena u manjem obujmu.

Klima[uredi VE | uredi]

Klima je kontinentalno-planinska s dugim i hladnim zimama.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Drvar

Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Drvar imala je 17.126 stanovnika, raspoređenih u 38 naselja.

Stanovništvo općine Drvar
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 16.608 (96,97%) 15.896 (88,39%) 19.496 (97,16%)
Hrvati 33 (0,19%) 62 (0,34%) 141 (0,70%)
Muslimani 33 (0,19%) 26 (0,14%) 213 (1,06%)
Jugoslaveni 384 (2,24%) 1.842 (10,24%) 74 (0,36%)
ostali i nepoznato 68 (0,39%) 157 (0,87%) 140 (0,69%)
ukupno 17.126 17.983 20.064

Drvar (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Drvar
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 7.693 (95,52%) 6.006 (85,03%) 6.056 (94,37%)
Muslimani 29 (0,36%) 22 (0,31%) 115 (1,79%)
Hrvati 24 (0,29%) 42 (0,59%) 98 (1,52%)
Jugoslaveni 259 (3,21%) 961 (13,60%) 66 (1,02%)
ostali i nepoznato 48 (0,59%) 32 (0,45%) 82 (1,27%)
ukupno 8.053 7.063 6.417

Nacionalni sastav: 2007. godine[2]

Drvar danas po procjeni iz 2007. ima oko 8000 stanovnika:

Većina Hrvata koji danas žive u Drvaru su se naselili nakon završetka ratnih djelovanja u Republici Hrvatskoj i stabiliziranja bojišnice u BiH nakon toga.

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Ataševac, Bastasi, Brda, Bunčevac, Drvar, Drvar (selo), Gruborski Naslon, Kamenica, Ljeskovica, Mokronoge, Motike, Mrđe, Podić, Podovi, Poljice, Prekaja, Šajinovac, Šipovljani, Trninić Brijeg, Vidovo Selo, Vrtoče, Zaglavica, Župa i Župica.

Daytonskim sporazumom, formirana je, u okviru Republike Srpske općina Istočni Drvar u koju su ušla naselja Potoci, Srnetica i Uvala. Jedanaest naselja: Boboljusci, Bosanski Osredci, Gornji Tiškovac, Mali Cvjetnić, Malo Očijevo, Martin Brod, Očigrije, Palučci, Trubar, Veliki Cvjetnić i Veliko Očijevo su pripojena općini Bihać.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Ilirsko i rimsko doba[uredi VE | uredi]

Kako to pokazuju brojne ilirske gradine (castella, oppida),koje su redovito smještene po prirodnim uzvisinama na obodu poljâ, dolina Unca je bila dobro naseljena i u predrimsko doba. Oko gradina je raspršen veliki broj grobnih tumula , od kojih su oni u Drvaru, prekopani oko 1890. g., dali pretežno halštatski materijal. Centar predrimske plemenske zajednice se, po svoj prilici, nalazio u Bastasima, najžupnijem dijelu kotline, oko Gradine koja leži sjeveroistočno od sela, i oko Obljaja, zapadno od Bastasa, s obje strane Unca.

U rimskoj antici (doba romanizacije) centar župe se pomakao u Donje Vrtoče, u najpitomiji dio doline, na sredokraći između Drvara i Bastasa. Tu se na Gradini Morača i danas dobro naziru temelji neke rimske građevine monumentalnog profila, sudeći po brojnim dobro klesanim kvaderima sa likom Merkura. Nađeno je i dosta rimskog novca, što (opet) ukazuje da je ova dolina bila aktivno uključena u prometne i privredne tokove rimske antike. Na putu od 13 km od Drvara (oko 470 mn. v.) do Oštrelja (1033 m) sačuvalo se čak devet miljokaza, a na nekima se sačuvao i formular natpisa cara Klaudija To je dio puta koji je vodio od Salone u dolinu Sane sa velikim rudnicima i oficinama za preradu željezne rude i dalje do Siska („Via Claudia").

U crkvenom spisu iz 533 se govori o formiranju nove biskupije u Ludrumu (Knin) i kao jedan od četiri municipija (područja) koji čine novu župu naveden je i Sardiati-cum (zemlja Sardeata). Sardeati su Ilirsko pleme koje spominje Plinije.[3]

Dvadeseto stoljeće[uredi VE | uredi]

Drvar se u sadašnjem obliku počeo razvijati 1892. godine, kada je austrijski idustrijalac Oto Štajnbajz osnovao preduzeće za iskorištavanje šuma (Bosnische Forstindustrie Aktiengesellschaft - Oto Steinbeis, koje je kasnije promjenilo ime u Šumsko industrijsko preduzeće a.d. Šipad) i u okolini rijeke Unca zakupio velika šumska područja. Izgradio je željezničku prugu uskog kolosjeka, koja je spajala Drvar sa Kninom, nešto kasnije sa Prijedorom i Mliništem, što je doprinijelo da se u Drvaru još prije Prvog svijetskog rata podigne velika pilana sa 17 gatera.

Kako bi iskoristio otpad od drveta, koji je nastajao u pilanama, 1903. godine, švajcarski industrijalac Paul Simonios pustio je u rad fabriku celuloze i papira. Počela je i proizvodnja bačvi i impregniranog drveta (željeznički pragovi). Tako je Drvar postao centar drvne industrije, među vodećim u BiH.

Na području Drvara su se za vrijeme drugog svjetskog rata vodile žestoke borbe od jula 1941, kada na tom području izbija ustanak, pretežno srpskog stanovništvo protiv vlasti NDH. Otada pa do kraja rata Drvar je često prelazio iz ruke u ruku, a u prvoj polovici 1944. je na tom području sjedište nove vlasti pod dominacijom Titovih partizana.

Nastojeći uništiti Titov partizanski pokret, Nijemci su 25.5. 1944. u okviru operacije Konjićev skok na Drvar izveli odvažni zračni desant s ciljem da uhvate ili ubiju Tita. Međutim, partizanske snage su dovoljno dugo oduprle njemačkim padobrancima pa se Tito se na vrijeme uspio skloniti na Vis. Taj je događaj poslije bio povodom da Drvar za vrijeme socijalističke Jugoslavije dobije ime Titov Drvar.

Za vrijeme rata u BiH, Drvar se od 1992. našao pod nadzorom Republike Srpske. U ljeto 1995. grad je zauzela Hrvatska vojska, a lokalno srpsko stanovništvo je izbjeglo.

Daytonskim mirovnim sporazumom je grad pripao Federaciji BiH, a u njemu je prvih poratnih godina živjelo gotovo isključivo hrvatsko stanovništvo. Srpske izbjeglice su se postupno počele vraćati, tako da je demografska struktura Drvara ponovno izmijenjena.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

KUD "Drvar"

Šport[uredi VE | uredi]

FK Finvest Drvar

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  1. str. 7, http://www.fzs.ba/Podaci/10.pdf
  2. Drvar Update, UNHCR - The UN Refugee Agency, January 2007
  3. Bosna i Hercegovina u antičko doba - Ivo Bojanovski,godina 1988.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Drvar koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Drvar treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.