Düsseldorf

Düsseldorf Düsseldorp
Koordinate: 51°13′N 6°46′E
Država	Njemačka
Savezna država	Sjeverna Rajna-Vestfalija
Upravno područje	Düsseldorf
Gradonačelnik	Dirk Elbers (CDU)
Površina	217,0 km²
Nadmorska visina	38 m
Stanovništvo	582.222 (30. lipnja 2008.)
Gustoća stanovništva	2683/km²
Poštanski broj	40000–40629
Pozivni broj	0211, 0203, 02104
Registarska oznaka	D
Službena stranica duesseldorf.de
Karta
Düsseldorf Položaj grada na karti Njemačke

Düsseldorf (niskonjemački: Düsseldörp) je grad u Njemačkoj i glavni grad gusto naseljene njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija. Grad leži na rijeci Rajni i dio je konurbacije Ruhr (niza spojenih gradova uz Rajnu). Düsseldorf je središte njemačke modne industrije, oglašivačkih agencija i multinacionalnih korporacija.

Povijest

Na prostor današnjeg Düsseldorfa su se u 7. i 8. stoljeću naselila germanska plemena. Nastalo je manje naselje poljoprivrednika i ribara na Rajni. Prvi spomen grada potječe iz 1135. godine (tada se zvao Dusseldorp). Car Fridrik I. Barbarossa je sagradio tvrđavu u gradu Kaiserswerthu sjeverno od Düsseldorfa.

Od 1186. je Düsseldorf došao pod upravu grofova Berg koji su 1280. u grad preselili svoje sjedište. 1288. su grofovi Düsseldorfu dali gradske privilegije. Došlo je do sukoba oko vlasti nad gradom između grofova Berg i kölnskog nadbiskupa. 1609. je grofovija Berg postala dio grofovije Pfalz-Neuburg, a Düsseldorf je jedan od najvažnijih grofovskih gradova. Grad se jače razvija u 18. st. kad dolaze mnogi umjetnici (na poziv grofove žene Ane Marije Luise iz firentinske dinastije Medici). Grad je pretrpio štetu u Napoleonovim ratovima. Napoleon je osnovao Veliko vojvodstvo Berg, a Düsseldorf je glavni grad. Nakon Napoleonovog pada je Düsseldorf pripao Pruskoj. U Düsseldorfu je bio parlament Rajnskih provincija (autonomnog područja uz Rajnu unutar Pruske).

U 19. st. je grad brzo narastao zbog industrijalizacije koja je zahvatila cijeli ruhrski prostor uz Rajnu. U prostoru Ruhra se brzo razvija industrija zbog nalazišta ugljena i dolaze mnogi naseljenici u tamošnje gradove, pa tako i Düsseldorf. Grad je razoren u bombardiranju tokom 2. svj. rata. Nakon rata je postao glavni grad savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije. Grad se brzo razvija i postaje značajan industrijski i trgovački centar.

Zemljopis

Düsseldorf se nalazi na zapadu Njemačke, na ušću rijeke Düssel u Rajnu. Dio je urbaniziranog područja (konurbacije) Ruhr. To je niz spojenih gradova uz rijeku Rajnu (Köln, Bonn, Leverkusen, Wuppertal, Essen, Bochum, Gelsenkirchen i Dortmund). Ruhr je značajan industrijski centar koji se razvio na rudnim nalazištima. Düsseldorf se nalazi na desnoj obali Rajne, a nasuprot je grad Neuss. Klima je umjerena s blagim zimama i toplim ljetima.

Gospodarstvo

Düsseldorf je središte njemačke modne industrije i telekomunikacija. U nekoliko godina grad se snažno gospodarski razvio. Njemački najveći mobilni operateri Vodafone i E-Plus imaju sjedište ovdje. Također velike tvrtke NTT, Ericsson, Sandvik, Nokia i GTS imaju značajne podružnice ovdje. Mnoge velike svjetske internetske tvrtke imaju korijene u Düsseldorfu. Postoji 400 reklamnih agencija, među kojima su i tri najveće u Njemačkoj:BBDO Group, Publicis Grups i Grey Group. Ima oko 170 financijskih institucija, te jedna od najvećih burza u Njemačkoj. Poznate tvrtke iz Düsseldorfa su L'Oreal, Henkel i Metro. Grad je medijski vrlo razvijen.

Znamenitosti

TV toranj Rheinturm

Zgrada regionalnog parlamenta

• Najpoznatija građevina je TV toranj Rheinturm visok 240.5 metra, te je najveći telekomunikacijski toranj u Düsseldorfu
• Vrlo su poznate zgrade koje je konstruirao arhitekt Frank Gehry.
• Poznata je akademija Heinrich-Heine-Universität koja je osnovana 1965.
• Poznata je zračna luka koja je treća po veličini u Njemačkoj.
• Poznata i zanimljiva je zgrada regionalnog parlamenta zbog jedinstvenog oblika.
• Poznato je javno šetalište Königsallee.

Stanovništvo

Godina Stanovnici 1632 5.000 1703 8.573 1792 18.794 1. prosinca 1834. ¹ 21.421 1. prosinca 1840. ¹ 22.477 3. prosinca 1855. ¹ 29.085 3. prosinca 1858. ¹ 38.765 3. prosinca 1861. ¹ 37.900 3. prosinca 1864. ¹ 44.300 3. prosinca 1867. ¹ 63.400 1. prosinca 1871. ¹ 69.365 1. prosinca 1875. ¹ 80.695 1. prosinca 1880. ¹ 95.458 1. prosinca 1885. ¹ 115.190 1. prosinca 1890. ¹ 144.642 2. prosinca 1895. ¹ 175.985 1. prosinca 1900. ¹ 213.711 1. prosinca 1905. ¹ 253.274 1. prosinca 1910. ¹ 358.728 1. prosinca 1916. ¹ 354.747

Godina Stanovnici 5. prosinca 1917. ¹ 374.770 8. listopada 1919. ¹ 407.338 16. lipnja 1925. ¹ 432.633 16. lipnja 1933. ¹ 498.600 17. svibnja 1939. ¹ 541.410 31. prosinca 1945. 392.316 29. listopada 1946. ¹ 420.909 13. rujna 1950. ¹ 500.516 25. rujna 1956. ¹ 654.850 6. lipnja 1961. ¹ 702.596 31. prosinca 1965. 698.007 27. svibnja 1970. ¹ 663.586 31. prosinca 1975. 664.336 31. prosinca 1980. 590.479 31. prosinca 1985. 561.686 25. svinja 1987. ¹ 563.531 31. prosinca 1990. 575.794 31. prosinca 1995. 571.030 31. prosinca 2000. 569.364 31. prosinca 2005. 577.416

¹ Popis stanovništva

Gradovi prijatelji

• Reading, Ujedinjeno Kraljevstvo
• Haifa, Izrael
• Chemnitz, Njemačka
• Varšava, Poljska
• Ordu, Turska
• Moskva, Rusija
• Chongqing, Kina
• Kairo, Egipat
• Shenyang, Kina
• Puerto de la Cruz, Španjolska

Panorama grada

Poveznice

• Zračna luka Düsseldorf

Vanjske poveznice

• Službena stranica

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Düsseldorf