Medici

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Grb obitelji koji se nalazi u Palazzo Pitti u Firenci

Medici su firentinska loza bogatih bankara i kasnija patricijska dinastija, čiji su predstavnici vladali Firencom od 14. do 18. stoljeća.

Golemo obiteljsko bogatstvo omogućilo im je razvijanje Firence u svakom pogledu. Okupljali su oko sebe ugledne predstavnike svoga vremena, bili njihovi pokrovitelji i omogućili im da stvaraju svoja djela. Članovi loze istakli su se i sami kao umjetnici i predstavnici duhovnog života svoga vremena. Medici su bili signoria u Firenci.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Podrijetlo[uredi VE | uredi]

Medici su bili toskanska seljačka obitelj koja je u 12. stoljeću doselila u Firenzu.[2] Njeni članovi pojavljuju se prvi put u srednjovjekovnim povijesnim izvorima od 13. stoljeća. Tijekom 13. stoljeća obitelj se obogatila, međutim još uvijek nije pripadala najužoj gradskoj eliti.

Uspon na vlast[uredi VE | uredi]

Obitelj Medici dijelila se na tri osnovne grane: Chiarissima II., Cosima Starijeg i Cosima Mlađeg. U 14. stoljeću isticao se Salvestro de' Medici, pripadnik loze Chiarissima II., koji je stupio na čelo ustanka pučana u Firenci 1378. godine te je izabran za gonfalionijera, dužnosnika na čelu gradskog vijeća.[3] Nakon pada pučke vlade 1381. Salvestro je izgnan, a njegov je ogranak izumro s Vierijem.

Vodstvo obitelji preuzeo je Averardo de' Medici, Salvestrov daleki rođak. Njegov sin Giovanni (1360.-1429.) preuzeo je obiteljske poslove izrade odjeće i tkanine te bankarstvo.

Utjecaj Medicijevih porastao je u doba Cosima de Medicija (1389.-1464.). Obitelj Albizzi je protjerala Cosima iz Firence 1433., ali se on 1434., uz podršku građana vratio u Firencu i sljedećih 60 godina Medicijevi su bili gradska vlast. Cosima se smatra rodonačelnikom starije loze Medicijevih. Cosimo je savladao sve protivnike iz drugih patricijskih obitelji i postao jedini gospodar u Firenci. Bio je na čelu grada-republike punih 30 godina. Posjedovao je veći broj manufaktura za proizvodnju svile i vune, a imao je bankovne podružnice širom Europe.

Cosimo de' Medici (1389.-1464.), slika Jacopa Pontorma

Kao mecena pomagao je znanstvenicima, književnicima i umjetnicima. U njegovo doba podignute su neke od najljepših građevina u Firenci. Osnovana je novoplatonistička Firentinska akademija u kojoj su stvorena značajna djela renesansne umjetnosti.

Još jedan vrlo istaknuti član Medicijevih bio je Lorenzo Veličanstveni (1449.-1492.), unuk Cosima Starijeg. Godine 1478. Lorenzo je preživio atentat koji su pokušali izvesti predstavnici obitelji Pazzi koji su imali podršku pape Siksta IV. Njegov brat Giuliano je tada ubijen. Zahvaljujući podršci građana prebrodio je posljedice atentata. U njegovo doba Firenca doživljava vrhunac u razvoju i postaje jedan od najznačajnijih centara europskog humanizma. Umjetničke galerije Firence okupljaju najznačajnija umjetnička djela tadašnjih slikara i kipara. Lorenzo je bio pokrovitelj Michelangelu. I sam je bio književnik i mnogo je pridonio razvoju književnosti na talijanskom jeziku.

Nasljedni vojvode i nadvojvode Toskane[uredi VE | uredi]

Obitelj Medici protjerana je iz Firence 1527. kada je proglašena republika. Međutim, već 1530. Medici su se vratili u Firencu uz pomoć trupa španjolskog kralja Karla V.[4]

Alessandro de' Medici dobio je 1532. godine naslov nasljednog vojvode Toskane, a njegov nasljednik Cosimo I. de' Medici osigurao je 1569. naslov nadvojvode koji mu je dodijelio papa Pio V. Naslov je potvrđen carskom poveljom njegovom sinu Francescu I. 1576. godine.[5]

Tijekom 17. i 18. stoljeća država Medicijevih je postupno slabilaa, a 1737. ugasila se dinastija Medici smrću Gian Gastonea.[6] Gian Gastone, je bio međunarodno poznat po odnosima sa vrlo velikim brojem dječaka i mladića koje je držao u svojoj pratnji: izgleda da je enormni međunarodni skandal koji je proizlazio iz njegovog javnog homoseksualnog promiskuiteta odlučno pridonio kraju vojvodske loze Medici.[7] Vojodstvo je privremeno došlo pod vlast carske kuće Habsburg, a potom je nastojalo postojati kao samostalna država pod vlašću njihovih najbližih rođaka.

Medici su dali i predstavnike u crkvi. Najznačajniji položaj ostvario je Lorenzov sin Giovanni, koji je 1513. postao papa pod imenom Lav X. I on je okupljao umjetnike oko sebe. Među njima bio je i čuveni slikar Rafael. Giulio Medici bio je papa pod imenom Klement VII. (1523.-1534.). Cosimo I. Veliki (1519-1574) postao je veliki vojvoda Toskane.

Među uglednim predstavnicima Medicijevih su i žene. Katarina (1519.-1589.), kći Lorenza Medicija vojvode od Urbina, 1533. udala se za vojvodu od Orléansa, koji je 1547. postao francuski kralj Henrik II. i time postala francuska kraljica. Poslije smrti supruga Katarina je bila regent kralja Francuske Karla IX., svoga sina. Marija (1573.-1642.), unuka Cosima I. Velikog, udala se za kralja Henrika IV. i tako postala francuska kraljica.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Sinjorija, Hrvatska enciklopedija
  2. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 183.
  3. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 183.
  4. Povijest, sv. IX, str. 195.
  5. Povijest, sv. IX, str. 199.
  6. Povijest, sv. IX, str. 199.
  7. "The last of the Medici", Harold Acton, izdanje G. Orioli, Lungarno Corsini, 1930. (v. također Faber & Faber, London 2009.)

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P history.svg Nedovršeni članak Medici koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.