Deževice
| Deževice | |
|---|---|
  Deževice | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Županija Središnja Bosna |
| Općina/Grad | Kreševo |
| Zemljopisne koordinate | 43°51′29″N 17°57′29″E / 43.858°N 17.958°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 72 |
Deževice su naseljeno mjesto u općini Kreševo, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Smještene su između padina planina Vranice i Bitovnje, zapadno od Kreševa. Mjesto je napoznatije kao svetiše svetog Jakova Markijskog, talijanskog franjevca koji je djelovao u Bosni. Svetiše godišnje posjeti desetak tisuća hodočasnika.[2]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Deževice se prvi put spominju 1403. godine. Ovdje je do dolaska Osmanlija postojao franjevački samostan (rezidencija) i crkva svete Jelene. Kako su samostan i crkva spaljeni župa je propala, a obnovljena je tek dolaskom Austro-Ugarske i izgradnje crkve posvećene Gospi Snježnoj.[2]
Crkva je devastirana i oštećena za vrijeme bošnjačko-hrvatskog sukoba kada je stanovništvo Deževica protjerano i raseljeno.[2]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
1991.[uredi | uredi kôd]
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:[3]
ukupno: 246
- Hrvati - 233
- Jugoslaveni - 4
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 9
2013.[uredi | uredi kôd]
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 72
- Hrvati - 72
Poznati Deževičani[uredi | uredi kôd]
- Milo Jukić, novinar i publicist
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 30. svibnja 2020.
- ↑ a b c Gloria Lujanović: Deževice - bosanski Lourdes kojeg čuva i štiti sv. Jakov Markijski, dnevnik.ba, preuzeto 21. travnja 2018.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||