Kreševo (BiH)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Kreševo" preusmjerava ovamo. Za naselje u općini Šestanovac, (župa Radobilja, omiško zaleđe), pogledajte Kreševo (Šestanovac).
Kreševo
Kresevo Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Županija Središnja Bosna
Sjedište Kreševo
Načelnik Radoje Vidović (HDZ BiH)
Površina 150 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

6.731 (1991.)
?/km²


Kreševo je stari bosanski kraljevski grad u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.

Po popisu iz 1991. godine, u samom mjestu je živjelo oko 1.433 stanovnika, a u općini Kreševo 6.731 stanovnika. Grad je poznat po glasovitom Franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća.

Kreševo administrativno pripada Županiji Središnja Bosna.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Kreševo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kreševo imala je 6.731 stanovnika, raspoređenih u 27 naselja.

Stanovništvo općine Kreševo
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 4.714 (70,03%) 5.012 (74,07%) 5.284 (76,12%)
Muslimani 1.531 (22,74%) 1.498 (22,14%) 1.484 (21,38%)
Srbi 34 (0,50%) 54 (0,79%) 118 (1,70%)
Jugoslaveni 251 (3,72%) 117 (1,72%) 23 (0,33%)
ostali i nepoznato 201 (2,98%) 85 (1,25%) 32 (0,46%)
ukupno 6.731 6.766 6.941

Kreševo (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Kreševo
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 937 (65,38%) 919 (69,93%) 877 (72,65%)
Muslimani 305 (21,28%) 278 (21,15%) 240 (19,88%)
Srbi 15 (1,04%) 38 (2,89%) 51 (4,22%)
Jugoslaveni 126 (8,79%) 73 (5,55%) 22 (1,82%)
ostali i nepoznato 50 (3,48%) 6 (0,45%) 17 (1,40%)
ukupno 1.433 1.314 1.207

Popis Hrvata katolika u Kreševu 1743.[uredi VE | uredi]

  • broj sela: 26
  • broj kuća: 314
  • odrasli: 1315
  • djeca: 392
  • ukupno stanovnika: 1707 [1]

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Alagići, Bjelovići, Troska, Botunja, Bukva, Crkvenjak, Crnički Kamenik, Crnići, Deževice, Drežnice, Gunjani, Kojsina, Komari, Kreševo, Kreševski Kamenik, Lipa, Mratinići, Pirin, Poljani, Polje, Rakova Noga, Ratkovići, Stojčići, Vidosovići, Vodovoji, Volujak, Vranci i Zvizd.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

"U kraljevskom gradu Kreševu..." - započinjala je ovako znamenita "Kreševska povelja"[2], pisana davnog 12. kolovoza 1434. godine. Ova povelja, čiji se original čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku danas je najstariji pisani dokument u kome se pominje ime grada nastalog stoljećima prije. Do danas nisu otkriveni pouzdani povijesni izvori, koji bi mogli točno odrediti vrijeme nastanka Kreševa.

Prikaz samostana i crkve u Kreševa, uz prikaz fra Grge Martića i pokopa vojvode Knezovića iz 1452 godine na Hrvatskom katoličkom kalendaru u Bosni i Hercegovini za mjesec studeni, 1930. godina

Postoje brojni tragovi, koji su mogli biti izazov povjesničarima: nekropole u selima Deževice i Pirin, Rimski most u Vrancima, ostaci zidina u Crkvenjaku, Crnićkom kameniku, Berberuši, Kotarcu i Gradu na Bedemu iznad Kreševa. U srednjem stoljeću je sačuvano dosta povijesnih dokumenata, jer početkom XIV stoljeca dolazi do značajnijeg razvoja rudarstva u srednjoj Bosni; bogatoj u prvom redu srebrom, bakrom, živom i olovom.

Rudokopi u Kreševu se prvi put spominju 1381. godine. Uz rudarstvo napreduje i trgovina, čiji nositelji postaju spretni Dubrovčani. Carinski sustav Bosanskog kralja uglavnom je bio u njihovim rukama. Naselje Deževice, smješteno zapadno od Kreševa, bilo je u to doba vrlo važno carinsko i trgovinsko središte srednje Bosne. Krajevi s rudarskom proizvodnjom srebra, olova, bakra i željeza od posebnog su značaja za Bosanske banove i kraljeve.

To je razlog da u grad Kreševo dolaze Bosanski velikaši i Dubrovačka gospoda, a tu često stoluje i Bosanski kralj sa svojom svitom. Tako je 3. rujna 1444. godine Stjepan Tomaš Kotromanić svojim kraljevskim pečatom potvrdio Dubrovčanima odgovarajuće povlastice izdavši povelju u kojoj Kreševo naziva slavnim gradom.

U blizini ostataka srednjovjekovnog grada Kreševo smještenom na brdu Grad izgrađena je zalaganjem fra Stjepana Buljana 1996. godine kapela u spomen na posljednju Bosansku kraljicu Katarinu Kosača, koja je svoj život završila u progonstvu. Pokopana je u Rimu u franjevačkoj crkvi Ara Coeli 1478.godine.

Razdoblje pod Turskom vlašću od 1463. do 1878. godine zabilježeno je po stradanjima, ali su ipak rudari i kovači zbog vađenja i prerade željezne rudače imali povlašten položaj. Tada se u Kreševu u odnosu na druge krajeve u Bosni živjelo bolje.

Austrougarska vladavina je 1878. godine donijela više prava, reda i izgradnje općenito u Bosni, ali je zbog industrijalizacije u Kreševu došlo do zatvaranja rudnika, topionica i kovačnica. Veliki broj kreševljaka se u potrazi za poslom iselio u novootvorene industrijske centre.Godine 1908. se otvara u Kreševu Kovačka zadruga, jedno od prvih dioničkih društava u Bosni i Hercegovini na čijim je temeljima poslije II svijetskog rata formirana Tvornica kovanog alata Čelik, koja je upošljavala najveći broj ljudi i bila nositelj razvoja cijelog kraja.

Kreševo

Kreševo je u svojoj teškoj prošlosti dalo veliki broj znamenitih ljudi, poglavito franjevaca. Do konca XIX stoljeća svojim djelovanjem u Kreševu i Bosni ostavili su snažan pečat uglednici: narodni liječnik fra Franjo Gracić, liječnik i kirurg fra Mato Nikolić komu je papa Pio VII dao dozvolu da liječi u Bosni, po kojemu je nazvana i novoizgrađena bolnica u Novoj Biloj; doktor medicine fra Petar Marešević koji je titulu stekao na Bečkom sveučilištu; te uvaženi biskupi fra Mato Delivić, fra Marijan Bogdanović, fra Augustin Botoš-Okić, te povijesničar fra Ignacije Strukić.

Početak XX. stoljeća obilježio je dr. Danijel Ban, utemeljitelj prve Hrvatske čitaonice i društvenog doma u Kreševu, zatim povjesničar i etnolog fra Augustin Kristić, spisatelj i pjesnik dr. fra Augustin Čičić i drugi ... Veći dio svog života proveo je u Kreševu hercegovački franjevac i pisac fra Grga Martić, istaknuti kulturni i politicki djelatnik. U Kreševu je umro i pokopan 1905. godine. Pred samostanom je postavljena njegova bista, djelo kipara Ivana Meštrovića.

Kameni most u selu Vranci: To je najstariji sačuvani građevni objekt na prostoru općine, s autentičnim izgledom i neodređenog vremena njegove gradnje. Moguće je da datira iz rimskog perioda, obzirom da se iznad njega, na udaljenosti od oko 400 metara nalaze ostaci prometnice, "rimske ceste" u dužini od 2000 metara, ili iz vremena samostalne Bosne, odnosno prvih godina Turske vladavine u Bosni. Narod i sada taj most zove "rimski most".

L i t e r a t u r a : 1) Stari mostovi u Bosni i Hercegovini, autori: Dž. Čelić i M. Mujezinović, 1969. godine, izvorno ZZSK BiH. 2) Povijesni spomenici Kreševa, Augustin Kristić, 1995. godine.

Putna prometnica Kreševo-Homolj ćuprija (Lepenica): U Turskom periodu a i poslije, do 1900. godine kada je izgrađena suvremena prometnica Kreševo-Kiseljak, prometnica Kreševo-Srajevo koja je vodila preko Han Ivice, Homolj ćuprije, Azapovića, Rakovice i dalje u Sarajevo imala je veliki značaj za transport kovačkih izrađevina (robe) iz Kreševa u Sarajevo i dalje u istočni dio Osmanlijskog carstva. Tako su Skadarski trgovci znali i po 100 tovara robe transportirati u Albaniju. Poznati Kreševski trgovac Merdan dao je načiniti kaldrmu, vjerojatno je obnovio dio prometnice Kreševo-Homolj ćuprija (Lepenica), koju narod u novije vrijeme (prim. A.B., pred kraj 19. stoljeća) zovu Merdanova testa (cesta). U drugoj polovici 19.stoljeća, obitelj Merdan (Salih, Mula, Ahmed, i dr.) bila je vlasnik 6 gvozdenih majdana s topionicama u majdanskoj opcini Kreševo.

L i t e r a t u r a : 1) Lepenica, privreda, stanovništvo, priroda, zdravlje; Grupa autora, Sarajevo 1963. godine. 2) Lokalizacija gvozdenih majdana i rudnici oko Kreševa, autor Augustin Kristić, 1956. godine.

Kreševo je bilo mjesto gdje su 21. rujna 2007. predsjednici najvećih hrvatskih stranaka iz BiH potpisali deklaraciju o preustroju BiH.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Dominik Mandić: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962.
  2. Kreševska Povelja, 12. kolovoza 1434.
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Kreševo (BiH) koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Kreševo (BiH) treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.