Fašizam
Fašizam (tal. fascismo) je bio politički pokret koji je vladao Italijom od 1922. do 1943. pod vodstvom Benita Mussolinija. Naziv se također koristi i kao generički termin za slične pokrete, nastale uglavnom nakon 1. svjetskog rata, koje karakterizira autoritarizam, nacionalizam, militarizam, korporativizam, antikomunizam i antiliberalizam. Neki povjesničari i politolozi odbacuju takvu terminologiju i radije koriste nazive desni ekstremizam ili totalitarizam, iako i njih mnogi smatraju nepreciznima.
Fašistički pokreti u različitim zemljama su se međusobno ideološki razlikovali, a i unutar pojedinih pokreta postojale su frakcije koje su zastupale različite ideje. Pristupali su im pripadnici starog plemstva nezadovoljnog modernim društvom i željnog reakcije, građani razočarani liberalizmom i željni manjih promjena unutar postojećeg sustava, te radikalni nacionalisti i rasisti koji su htjeli stvoriti potpuno novo društvo i način života. Potporu su imali među vojnicima, seljacima i zemljoposjednicima, radnicima, intelektualcima i kapitalistima.
Talijanski su fašisti isticali svoju naciju iznad drugih, vladali su diktatorski, gušili su političke i građanske slobode te vodili osvajačku vanjsku politiku. Fasces ili fascio, svežanj pruća sa sjekirom u sredini, su preuzeli iz antičkog Rima gdje je simbolizorao čast i dostojanstvo visokih državnih službenika.
Sadržaj |
Katolička Crkva osudila fašizam
Katolicizam je osudio fašizam. To je išlo dotle da je papa Pio XI. u svojoj enciklici Non abbiamo bisogno iz 1931. osudio talijanski fašizam, a 1937. u enciklici Mit brennender Sorge nacionalsocijalizam i rasne teorije te u istoj godini u enciklici Divini Redemptoris komunizam. Papina reakcija je pobudila kršćanski svijet neka se pojačano zanima za ove probleme, a to je osobito bio slučaj u državama u kojima je bilo na vidiku da će se sraziti totalitarne ideologije. U te su se rasprave o osudi nacizma uključili i hrvatski bogoslovi, katolički laici, sveučilišni profesori te redovnici iz velikih redova kao što su dominikanci, franjevci i isusovci (Hijacint Bošković: Filozofski izvori fašizma i nacionalnog socijalizma, 1939.)[1].
Fašistički i ini totalitaristički pokreti
- Francuska akcija
- talijanski fašizam
- japanski militarizam
- nacionalsocijalizam
- austrofašizam
- ustaštvo
- reksizam
- falanga (stranka)
- brazilski integralizam
- Željezna garda
Istaknuti fašisti i ini totalitaristički prvaci
- Charles Maurras
- Benito Mussolini
- Giovanni Gentile
- Oswald Mosley
- Adolf Hitler
- Alfred Rosenberg
- Otto Strasser
- Engelbert Dollfuss
- Vidkun Quisling
- Ferenc Szálasi
- Ante Pavelić
- Leon Degrelle
- Francisco Franco
- Plinio Salgado
- Corneliu Zelea Codreanu
- Ion Antonescu
- Marcel Déat
- Jacques Doriot
- Eoin O'Duffy
Vidi još
Izvori
- ↑ Hrčak Bogoslovska smotra 79 (2009.) 4] Alojz Ćubelić: Tri hrvatska dominikanca (Hijacint Bošković, Dominik Barač i Jordan Kuničić) o totalitarnim ideologijama 20. stoljeća, str. 847., 849.
Vanjske poveznice
- Prisilna romanizacija hrvatskih imena - članak govori o fašističkim zakonima kojima se zabranjivalo slavenska imena, "Zakon o službenoj promjeni onih imena koja vrijeđaju javni rad ili nacionalne osjećaje" i "zakon o»smiješnim i sramotnim imenima i prezimenima"
Nedovršeni članak Fašizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
