Dobrič (Široki Brijeg, BiH)
Ovo je glavno značenje pojma Dobrič (Široki Brijeg, BiH). Za Dobrič, grad u Bugarskoj pogledajte Dobrič.| Dobrič | |
|---|---|
  Dobrič | |
| Regija BiH | Zapadna Hercegovina |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Zapadnohercegovačka županija |
| Općina/Grad | Široki Brijeg |
| Zemljopisne koordinate | 43°22′00″N 17°41′00″E / 43.3667°N 17.6833°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 630 |
 Spomenik u Dobriču
| |
Dobrič je naseljeno mjesto u gradu Širokom Brijegu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1] Nalazi se na magistralnoj cesti M 6.1 između Mostara i Širokog Brijega.
Prvo potvrđeno postojanje ovog mjesta datira još iz 18. stoljeća gdje se u svećeničkim spisima spominje tadašnji "poglavar" sela Dobriča.
Kultura, povijest i građevine[uredi | uredi kôd]
 |
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava) Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil. |
U selu se nalazi kapelica Sv. Ante koja datira još iz 1912. godine. Kasnije 1970-ih iznad kapelice je izgrađena crkva Sv. Josipa. Dobrič pripada jednoj od najstarijih franjevačkih župa u BiH, župi Mostarski Gradac.
Svake godine se održava okupljanje na dan Sv. Ante kao i na dan Sv. Josipa.
U selu se još nalazi od vjerskih spomenika: kapelica Sv. Obitelji (2010.) i Križ/raspelo izgrađeni na obližnjem brdu te i obližnje groblje Divojka.
Ispred crkve se nalaz spomenik poginulima u 2. svj. kao i u Domovinskom ratu gdje su ispisana sva imena poginulih.
U Dobriču se također nalazi pravoslavna crkva Svete Nedjelje i pravoslavno groblje.
U selu se nalazi i Hram Svete mučenice Nedjelje u Dobriću.
Dobrič je odigrao veliku ulogu ratu u BiH '90-ih godina kada je vojska JNA krenula iz smjera Mostara prema Hrvatskoj kroz Široki Brijeg gdje su ih na putu(na granici Dobriča i Pologa) zaustavili lokalni ljudi koji su ostavili svoja vozila na cestu ispred postrojba JNA što je zaustavilo njihovo napredovanje na 3 dana.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Popisi 1971. – 1991.[uredi | uredi kôd]
| Dobrič | ||||||
| godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 550 (82,45%) | 495 (79,45%) | 407 (75,37%) | |||
| Srbi | 113 (16,94%) | 122 (19,58%) | 132 (24,44%) | |||
| Muslimani | 0 | 0 | 0 | |||
| Jugoslaveni | 1 (0,14%) | 2 (0,32%) | 0 | |||
| ostali i nepoznato | 3 (0,44%) | 4 (0,64%) | 1 (0,18%) | |||
| ukupno | 667 | 623 | 540 | |||
Popis 2013.[uredi | uredi kôd]
| Dobrič | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Hrvati | 490 | |||||
| Srbi | 33 | |||||
| Bošnjaci | 0 | |||||
| ostali i nepoznato | 0 | |||||
| ukupno | 523 | |||||
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 1. srpnja 2019.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
| |||||