Široki Brijeg

Izvor: Wikipedija

Široki Brijeg
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Županija	Zapadnohercegovačka
Sjedište	Široki Brijeg
Načelnik	Miro Kraljević
Površina	388 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	27.160 (1991.) /km²

Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovni, središte Zapadnohercegovačke županije.

Sadržaj 1 Zemljopis 1.1 Klima 1.2 Reljef 1.3 Vode 1.4 Biljni i životinjski svijet 2 Stanovništvo 3 Naseljena mjesta 4 Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 1991. 4.1 Popis katolika u Župi Blato 1844. 5 Uprava 6 Povijest 6.1 Antičko razdoblje 6.2 Srednji vijek 6.3 Pod turskom upravom 6.4 Austro-ugarska uprava 6.5 Drugi svjetski rat i poraće 6.6 Novije doba 7 Gospodarstvo 7.1 Turizam 7.2 Poljoprivreda 7.2.1 Usporedba s prijeratnim stanjem 7.2.2 Sadašnje stanje u poljoprivredi 7.3 Industrija 8 Poznate osobe 9 Spomenici i znamenitosti 9.1 Kočerinska ploča 9.2 Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije 9.3 Samostan na Širokom Brijegu 10 Obrazovanje 11 Kultura 12 Sport 13 Izvori 14 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

Široki Brijeg je smješten na rijeci Lištici. Sam grad je 1991. brojao 5.039 stanovnika, dok je općina imala 27.160 žitelja. Općina Široki Brijeg broji danas oko 30.000 stanovnika, a sam grad oko 10.000 stanovnika. Površina općine je 1168 ha (11.680 km²). Središte grada je smješteno na 270 m nadmorske visine, te tako pripada onom dijelu koji se naziva "niska Hercegovina", premda dobar dio općine pripada tzv. "visokoj Hercegovini" (gotovo cijeli sjeverni dio općine), s najvišim vrhom Bile Stine u Donjem Crnču. Grad je udaljen 20 ^[1] -25 ^[2]km od Mostara , 42 km^[3]od Međugorja te oko 88 km ^[4]od obale Jadranskog mora (Ploče).

[uredi] Klima

Široki Brijeg ima submediteransko-planinsku klimu. Zime su svježe i nerijetko hladne, a ljeta topla.

[uredi] Reljef

Šire područje općine Široki Brijeg nalazi se na karakterističnim vrlo složenim strukturnim oblicima koji u geotektonskom pogledu pripadaju tzv. Zoni visokog krša. Osnovnu karakteristiku čine vapnenačke stijene koje se odlikuju raznim kraškim oblicima (ponori, jame, ponikve, kraška polja i dr.) i duboko usječenim dolinama povremenih bujičnih tokova. Područje Širokog Brijega se nalazi na pravcu tektonske jedinice Rakitno-Hrgud i prostire se preko Rakitna, Varda planine, Mostarskog Blata, Rotimlje i Hrguda do Trebišnice na jugoistok. Terene ove jedinice izgrađuju sedimenti gornjojurske, kredne i paleogenske starosti, zatim neogenske i kvartarne naslage. Izdvojeni su donjekredni sivosmeđi, dobro uslojeni vapnenci i dolomiti. Gornjokredne naslage, cenoman-turon, zastupljene su bijelim i ružičastim, masivnom vapnencima s rudištima. U paleogenskim naslagama izdvajaju se liburnijski i alveolinsko-numulitni vapnenci, zatim eocenski fliš koji je zastupljen laporima, pješčenjacima, kalkarenitima i konglomeratima.

Neogenske naslage su izgrađene od lapora, pjeskovitih glina, konglomerata i pješčenjaka, a nalazimo ih u okolici Grabove Drage i Mostarskog Blata. Kvartarne nanose šljunka, pijeska i kršja zasićenog vodom nalazimo na skori svim kraškim poljima i u nanosima uz korita rijeka. Između nižih planina Varde, Gvozda, Rujna i Trtle (nadmorske visine 600-900m) nalaze se kraške depresije Kočerinsko, Trnsko, Mokarsko i Ruževo polje te Mostarsko Blato (nadmorske visine od 220-300m). Području Širokog Brijega pripadaju karakteristični boksitonosni tereni Crne Lokve - Kidačke Njive, Resnica - Polog i Uzarići - Knešpolje. Ovo područje je devastirano rudištima i odlagalištima jalovine te zahtjeva sanaciju.

[uredi] Vode

Vode s prostora općine Široki Brijeg pripadaju slivu rijeke Neretve. Glavni površinski tokovi prema Mostarskom Blatu su: Lištica s Ugrovačom, Mokašnica, Crnašnica i Žvatić. Rijeci Lištici pripada dio površinskih voda Čabulje, koji bujični vodotok Brinja sakupi iz Ladine i Dobrinja. Brinja, čiji su začeci sjeverno od Bogodola, ispod kote Kulica (1199) teče prema zapadu i na svom putu do Lištice prima kod Prskala potok Ladinu, a 2,5 km niže, vode Dobrinjskog potoka. Ovi potoci kupe sve površinske vode za vrijeme obilnih padalina i otapanja snijega na jugozapadnim dijelovima planine Čabulje.

Površinske vode koje prime Rakitsko polje dreniraju vodotoci Točak, Jelica, Zmijinac i za vrijeme većih padalina formiraju značajan povremeni vodotok Ugrovaču koja prolazeći duboko urezanim kanjonom Brina, prima usputne bujice, a u naselje Trn vode Kočerinskog polja, te se na putu do Mostarskog Blata, u središtu Širokog Brijega spaja sa rijekom Lišticom.

[uredi] Biljni i životinjski svijet

Široki Brijeg pripada vegetacijskoj regiji sredozemno - kopnenih područja. Zapravo je na raskrižju regija, pa se tu susreću najraznolikiji florni elementi. Sredozemni element prodire područjem Neretve i doseže do Čabulje. Tu susrećemo Quercus ilex (crnika), Pistacea terebinthus (smrdljika), Quercus lamiginosa (hrast medunac), Celtis australis (koprivić), Cornus mas (drijen), Cotinus coggygria (običan ruj).

Široki Brijeg ima značajke i ilirskog flornog elementa. Na primjer Petteria (grmolika leptirnjača - tilovina ), zatim Portenschlagia ramosissima (štitarica), Kitabelia vitifolia (kadivka - biljka iz porodice sljezovki), tu su još i: gušarka, muljika, likovac, te Ostria carpinifolia (crni grab), Carpinus orientalis (bijeli grab). Od šumske vegetacije susreću se i «Planinske šume»: bukva, planinski brijest, bijeli jasen, jela, javor, obični i crni bor, kleka i dr.

Na prostoru općine Široki Brijeg mogu se naći mnoge ljekovite vrste bilja kao što su: kadulja, vrijesak, stolisnik, gospina trava, zovina, majčina dušica i dr.

Karakteristične životinjske vrste koje žive na prostoru cijele Hercegovine mogu se sresti i na području Širokog Brijega. Od lovne divljači susreću se: vuk, lisica, divlja svinja, zec, jarebica i dr.

Gmazovi koji žive na ovom području su: Lacerta oxycephala (šiljoglava gušterica), Vipera berus (riđovka) najotrovnija europska zmija, te Natrix natrix (bjelouška) neotrovna zmija. U vodama rijeke Lištice obitavaju potočna pastrmka i riječni rak.

[uredi] Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Široki Brijeg imala je 27.160 stanovnika, raspoređenih u 35 naselja.

Nacionalni sastav:

• Hrvati - 26.864 (98,91%)
• Srbi - 148 (0,54%)
• Muslimani - Bošnjaci - 9 (0,03%)
• Jugoslaveni - 20 (0,07%)
• ostali - 119 (0,45%)

Nacionalni sastav 1971. godine bio je sljedeći:

ukupno: 27.285

• Hrvati - 26.940 (98,73%)
• Srbi - 234 (0,85%)
• Muslimani - 43 (0,15%)
• Jugoslaveni - 12 (0,04%)
• ostali - 56 (0,23%)

[uredi] Naseljena mjesta

• Biograci
• Buhovo
• Crne Lokve
• Čerigaj
• Dobrič
• Dobrkovići
• Doci
• Donja Britvica
• Donji Crnač
• Donji Gradac
• Duboko Mokro
• Dužice
• Gornja Britvica
• Gornji Crnač
• Gornji Gradac
• Gornji Mamići
• Grabova Draga
• Izbično
• Jare
• Knešpolje
• Kočerin
• Lise
• Ljubotići
• Ljuti Dolac
• Oklaji
• Podvranić
• Potkraj
• Pribinovići
• Privalj
• Rasno
• Rujan
• Široki Brijeg
• Trn
• Turčinovići
• Uzarići

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Široki Brijeg u cjelini je ušla u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

[uredi] Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 1991.

Apsolutna etnička većina:

██ Hrvati

Nacionalni sastav stanovništva općine Široki Brijeg, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.
naseljeno mjesto	ukupno	Hrvati	Srbi	Muslimani	Jugoslaveni	ostali
Biograci	741	724	11	0	4	2
Buhovo	518	515	0	0	0	3
Crne Lokve	357	355	1	0	1	0
Čerigaj	401	401	0	0	0	0
Dobrič	667	550	113	0	1	3
Dobrkovići	429	427	0	0	0	2
Doci	187	187	0	0	0	0
Donja Britvica	292	291	0	0	0	1
Donji Crnač	804	803	0	0	0	1
Donji Gradac	797	784	8	0	0	5
Duboko Mokro	639	635	0	0	0	4
Dužice	586	585	0	0	0	1
Gornja Britvica	238	238	0	0	0	0
Gornji Crnač	473	467	0	0	0	6
Gornji Gradac	339	339	0	0	0	0
Gornji Mamići	543	540	0	0	1	2
Grabova Draga	101	100	0	0	0	1
Izbično	315	313	0	0	0	2
Jare	1,040	1,037	0	0	0	3
Knešpolje	1,110	1,105	0	0	3	2
Kočerin	1,143	1,129	1	0	0	13
Lise	1,406	1,394	1	1	0	10
Ljubotići	966	961	1	0	0	4
Ljuti Dolac	1,496	1,488	6	0	0	2
Oklaji	547	546	0	0	0	1
Podvranić	182	182	0	0	0	0
Potkraj	535	535	0	0	0	0
Pribinovići	641	639	0	0	0	2
Privalj	369	369	0	0	0	0
Rasno	779	775	0	0	0	4
Rujan	223	223	0	0	0	0
Široki Brijeg	5,039	4,979	6	8	10	36
Trn	1,274	1,273	0	0	0	1
Turčinovići	691	685	0	0	0	6
Uzarići	1,292	1,290	0	0	0	2
ukupno	27,160	26,864	148	9	20	119

Izvori

• "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
• "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

[uredi] Popis katolika u Župi Blato 1844.

Popis su napravili župnik fra Nikola Kordić i kapelan fra Paško Kvesić. Ispod je tablični pregled popisanih domaćinstava i vjernika u župi Blato (sa sjedištem u Čerigaju) na dan 3. srpnja 1844. godine:

Katoličko stanovništvo župe Blato 1844.
naselje	broj kuća	stanovništvo
Biograci	24	219
Britvica	21	135
Buovo	39	183
Crnač Donji	21	183
Crnač Gornji	27	238
Crne Lokve	16	195
Čerigaj	25	195
Dobrkovići	24	235
Dužice	33	196
Izbično	7	181
Jare	32	165
Kočerin	45	211
Ledinac	10	107
Lise	13	121
Ljubotići	36	220
Ljuti Dolac	40	262
Mamići	14	138
Medvidovići	18	99
Pribinovići	36	144
Rasno	20	204
Rujan	17	222
Turčinovići	20	185
Uzarići	35	247
ukupno	591	4516

U Ljutom Docu su u vrijeme popisa živjele dvije pravoslavne obitelji.

[uredi] Uprava

NA području Širokog brijega se nalaze sljedeće upravne organizacije

• Vlada Zapadnohercegovačke županije
• Ministarstvo prosvjete,obtrazovanja,športa i kulture ZHŽ
• Ministarstvo pravosuđa i uprave ZHŽ

[uredi] Povijest

[uredi] Antičko razdoblje

Ostaci gomila i gradina iz ilirskog vremena potvrđuju da je područje Širokog Brijega u pretpovijesnom vremenu bilo gusto naseljeno. Ostaci se mogu vidjeti na brdu Gradina koje je na granici Mokrog i Čerigaja. Tu se i sada vide kuda su bili zidovi tvrđava. I u antičko doba, kad je kraj bio pod rimskom vlašću, bujao je život. Iz tog vremena istraženi su kasnoantički ostaci rimske utvrde (refugija) u selu Biogracima i bazilika u Mokrom, a i drugdje se nalaze tragovi utvrda i putova. Današnja Matijevića gradina krije ostatke veće utvrde-grada, vjerojatno Mokriskika, što ga sredinom 10. stoljeća spominje Konstantin Porfirogenet.

[uredi] Srednji vijek

Bazilika u Mokrom rušena je i podizana te je i u srednjem vijeku služila svrsi. U njezinoj je blizini nekropola sa stećcima, a ima ih i drugdje. Oni brojnošću i veličinom navode na zaključak da je ovaj kraj od 12. do 15. stoljeća bio gusto naseljen i bogat. Iz tog vremena u selu Kočerinu sačuvao se najduži natpis na stećcima pisan bosančicom ili hrvatskom ćirilicom, poznat pod imenom Kočerinska ploča. Obilježavala je grob velikaša Vignja Miloševića, koji je preminuo 1404. godine. U Borku, nedaleko od izvora rijeke Lištice, sačuvani su ostaci manjeg srednjevjekovnog grada-utvrde.

[uredi] Pod turskom upravom

Padom pod Turke sredinom druge polovice 15. stoljeća, pučanstvo se razbježalo i prorijedilo. Prvi turski popisi u Hercegovini (god. 1468./69., potom 1475.-75. i 1519.) pokazuju da se pučanstvo zadržalo samo u brdskim selima. Od pada pod Turke pa do sredine 19. stoljeća Hercegovina je bila gotovo posve odsječena od društvenih, kulturnih i političkih zbivanja u drugim europskim zemljama. Kao jedini vođe s preostalim narodom bili su franjevci. Kršćani su bili obespravljeni, a crkve i samostane, koji su preostali nakon rušenja u osvajačkim pohodima, Turci porušili su 1563. Otada pa do sredine 19. stoljeća zapadno od Neretve nije bilo niti jedne crkve ni samostana.

[uredi] Austro-ugarska uprava

Novija povijest širokobriješkog kraja i katoličke Hercegovine usko je vezana uz gradnju samostana na Širokom Brijegu 1846. i njegovog djelovanja, čime je počeo duhovni, civilizacijski i kulturni preporod. Gradić je počeo nastajati početkom 20. stoljeća oko vodenice Ćemer (turski: ćemer = svod), pa se s početka istim imenom zvalo i samo mjesto. Nakon cestovnog povezivanja s Mostarom 1900., neki bivši fratarski dijaci (dijak=đak, učenik; ovdje u značenju: sluga, pomoćnik) i poduzetni ljudi iz obližnjih sela podizali su dućane i gostionice te je nastajao gradić koji se po rijeci Lištici (izvedenica od imena Lise) prozvao Lišticom. Ipak, otkako je postao administrativnim središtem pa sve do 28. travnja 1952. službeni naziv općine i kotara bio je Široki Brijeg.

• I sam grad i njegove najstarije ustanove vuku korjene iz samostanskih ustanova i djelovanja. Osim kasnije čuvene klasične gimnazije (kojoj je predhodila kućna škola za franjevačke pripravnike u selu Čerigaj od 1844. do 1848.), samostan je u 19. i 20. stoljeću osnovao i vodio: pučku školu (1867.), ljekarnu, dućane (trgovinice i kavanu), vodenicu (1868.), stolarsku radionicu, sagradio je: kameni most na Ugrovači (1868.), gimnazijsku zgradu (1924.-31.), đački dom (1929.-32.), hidroelektranu (1934.), osnovao je muzej s arheološkom, numizmatičkom, etnografskom, geološko-biološkom i drugim zbirkama. Ustanovljeni su i puhački i tamburaški orkestri, više samostalnih knjižnica, pokrenuti su tečajevi za opismenjavanje, posredovala su se osnovna znanja o povrtlarstvu i voćarstvu. Samostan je, k tome, osnovao i prvu banku, a državne je vlasti podsticao na osnivanje pošte, gradnju kanala za navodnjavanje te na osnivanje stanice za otkup i djelomičnu preradu duhana, i u svim je spomenutim pothvatima sudjelovao ili je bio glavnim nositeljem. Kao vanjski znak i kruna svih tih silnih nastojanja i uspjeha može se uzeti kamena romanička bazilika s dva zvonika, kojoj su temelji postavljeni 1905., a pokrivena je 1911. Austro-ugarske vlasti (1878.-1918.) nisu bile naklone franjevcima u Bosni i Hercegovini. Kraljevina Jugoslavija još manje. Ipak su oni i na Širokom Brijegu i drugdje uspješno ostvarivali sredinom 19. stoljeća zacrtane programe.

[uredi] Drugi svjetski rat i poraće

• Titovi partizani su 7. veljače 1945. osvojili Široki Brijeg i u njemu su, jer su ga htjeli uništiti kao duhovno i kulturno žarište hercegovačkih Hrvata, počinili strašne zločine. 7. veljače 1945. ubili su 30 franjevaca strpavši ih u podrum samostan i zapalivši samostan. Tih dana su ubili i više desetina nenaoružanih žitelja, a sljedećih mjeseci, i godina, na stotine nedužnih ljudi, tako da je ubijen svako deseti Širokobriježanin.
  

  

  Ploča u počast franjevcima ubijenim od strane partizana u Drugom svjetskom ratu

Župa Široki Brijeg godine 1940. imala je 8004 stanovnika. U ratu ih je stradalo manje od 50, a nakon rata oko 740. Ukupan broj žrtava bio je 786.) Uništeno je kulturno blago, zajedno sa samostanskim, crkvenim i školskim inventarom, a zgrade su teško oštećene. Dvije godine nakon rata spaljene su matične knjige vođene od 1753. godine, a franjevci protjerani. Nakon tih teških stradanja Široki Brijeg je desetljećima povijao rane plodnom mučeničkom šutnjom. Postupno se oporavljao, da bi unutarnju snagu očitavao velikim marijanskim hodočašćima 1971., potom i najbrojnijim svakogodišnjim hodočašćem katoličke mladeži na svijetu. Osamdesetih godina, s oko 3600 vjeroučenika u 146 školskih odjela, samostan je zadavao muke komunističkom poretku i nalazio putove uspona.

[uredi] Novije doba

Sedamdesetih godina samostan je počeo sustavno djelovati i izvan strogo religioznih i karitativnih okvira. S početka usputno s duhovnim programima i bez najave, potom s najavama i osvrtima u tisku, priređivao je likovne izložbe, organizirao dramsku družinu koja je uspješno djelovala, potom je (1979.) uređena Samostanska riznica i Biblia pauperum ( prošlost kraja i samostana u slikama i s kartografskim prikazima). Uspješno je djelovala i u vrijeme domovinskog rata i bila je pokretačem i nositeljem priprema u osnivanju Likovne akademije Sveučilišta u Mostaru sa sjedištem na Širokom Brijegu. Akademija djeluje od veljače 1996. i smještena je u zgradi nekadašnjeg konvikta. No, Likovna akademija ipak nije prva visokoškolska ustanova koja djeluje na Širokom Brijegu. Naime, osim što je u vrijeme Domovinskog rata Sveučilište u Mostaru s većim brojem svojih fakulteta djelovalo u ovome gradu, u samostanu je postojala takozvana kućna teologija (Studium domesticum Sacrae Theologiae) god. 1892./93., a možda i sve do osnutka teologije u Mostaru 1895.

Samostan i svetište običnim je ljudima najprije simbol katoličanstva i hrvatstva, potom i kolijevka ponovnog kulturnog i civilizacijskog rođenja. Najveći vjernički skup bude 15. kolovoza, jer je crkva i samostan, kao i Hercegovačka franjevačka provincija, posvećeni Marijinu uznesenju na nebo. U nedavnom ratu su crkva i samostanske zgrade ostale neoštećene, iako je grad raketiran i bombardiran u više navrata. Poginulo je 98 Širokobriježana braneći svoj dom i sebe, ali i braneći Republiku Hrvatsku.

[uredi] Gospodarstvo

Godine 1911. u Širokom Brijegu se otvara pomoćna pošta u sastavu mostarske pošte. ^[5]Godinu dana kasnije se otvara duhanska stanica, kasnije nazvana "Dogana" (talijanska stanica).

Godina 1936. izgrađena je prva "pratarska" hidroelektrana na rijeci Lištici, čime je izvršena elektrifikacija Širokog Brijega. ^[6]

Poznata poduzeća koja danas djeluju u Širokom Brijegu:

• Mesna industrija Lijanovići
• Autokuća Lijanovići
• Mepas d.o.o.
• Feal
• Hering

[uredi] Turizam

Turizam je grana gospodarstva koja bilježi stalni rast na globalnoj razini, pri čemu mnoge zemlje u tome prepoznaju mogućnost za jačanje cjelovitog gospodarstva. Područje cijele Hercegovine pa tako i Široki Brijeg imaju u tom pogledu velike i do sada vrlo malo iskorištene mogućnosti.

Suvremeni turizam se bazira na raznoraznim novim izazovima, ali i težnji ka zdravom načinu života, odnosno aktivnom odmoru. Traži se puno kretanja (rekreacije) u prirodnom i ekološki čistom okruženju, čist zrak, zdrava prehrana temeljena na ekološki prihvatljivom načinu proizvodnje hrane, i sve to smješteno u autohtonom ruralnom ambijentu. Upravo uže i šire područje Širokog Brijega ima takva obilježja.

Uz navedeno treba pridodati i nemali broj kulturno-povijesnih znamenitosti, arheoloških nalazišta i spomenika (predhistorijske gomile, ostaci antičkog grada Mokriskika, ruševine srednjovjekovnog grada u Borku, brojni stećci, najstarija do sada poznata crkvena građevina u ovom kraju - vjerojatno i u cijeloj BiH- podignuta u V. ili VI. stoljeću u Mokrom, utvrđeni grad koji car Konsatantin spominje pod imenom Mokriskik) koji svjedoče o ranom naseljavanju ovog kraja i kontinuiranom življenju na ovim prostorima još od antičkih vremena.

Kad se uz to uzmu u obzir blizina atraktvine Jadranske obale, Međugorsko svetište, Park prirode Blidinje sa zimskim centrom, blizina Mostarskog aerodroma, još izglednijim se čini da razvitak turizma na području Općine nudi značajne mogućnosti.

Osnivanje obiteljskih gospodarstava s turističkom ponudom je najbolji način na koji se ovi turistički potencijali mogu aktivirati. To bi u budućnosti na području općine Široki Brijeg mogao biti vrlo važan segment gospodarskog razvitka.

[uredi] Poljoprivreda

Poljoprivredna proizvodnja na području općine Široki Brijeg je najvećim dijelom svedena na proizvodnju za vlastite potrebe na okućnicama i manjim dijelom na oranicama. Pri tome je proizvodnja poljoprivrednih proizvoda za tržište vrlo mala u odnosu na mogućnosti, a odnosi se prije svega na vinogradarsku proizvodnju, nešto malo u proizvodnji povrća i cvijeća, vrlo malo u stočarstvu i proizvodnji mlijeka.

To je rezultiralo velikim postotkom neobrađenog poljoprivrednog zemljišta - prema posljednjim statističkim podacima - čak 60 % obradivog poljoprivrednog zemljišta se ne obrađuje.

Nepostojanje jasne državne strategije i orijentacije prema pokretanju i razvitku poljoprivredne proizvodnje je također vrlo važno obilježje sadašnjeg stanja u poljoprivredi.

[uredi] Usporedba s prijeratnim stanjem

Za razliku od prije dvadesetak godina, sada u poljoprivrednoj proizvodnji ne postoji temeljna proizvodna kultura, proizvodnja koje bi bila značajna i moguća na većem području općine. Dugi niz godina to je bio duhan. Zajedno s ratom se urušio i postojeći državni sustav a time i tadašnji sustav organiziranja poljoprivredne proizvodnje. U cijelom razdoblju od tada do danas novi sustav nije uspostavljen.

Pri tome je cijela zemlja, a posebno područje na kojem se nalazi općina bilo izloženo nekontroliranom uvozu svega i svačega. Tako je većinu poljoprivrednih proizvoda postalo "isplativije" uvoziti nego proizvoditi.

Rezultat toga je već spomenuto drastično smanjenje obrađivanih površina, smanjenje broja goveda čak i do pet puta, odnosno svekoliko smanjenje obujma poljoprivredne proizvodnje. Na koncu je zaživio osjećaj da je nemoguće baviti se poljoprivrednom proizvodnjom kao proizvodnom djelatnošću od koje se može živjeti ili pak nešto i zaraditi.

[uredi] Sadašnje stanje u poljoprivredi

Općina Široki Brijeg je po ukupnim pokazateljima gospodarski nešto jača od okolnih općina - prije svega u poduzetničkom sektoru, pa je time i orijentiranost radno-sposobnog stanovništva prema nepoljoprivrednim djelatnostima veća. Zato je i postotak neobrađivanog zemljišta najveći u ovoj općini - 60 % (Posušje 59 %, Ljubuški 49 % i Grude 47%). Također je i broj stanovnika koji se bavi isključivo poljoprivredom relativno najmanji u Širokom Brijegu.

[uredi] Industrija

U oblasti industrijske proizvodnje na području općine značajnije su zastupljene mesna industrija i metaloprerađivačka industrija, a nešto manje proizvodnja obuće, proizvodnja građevinskih proizvoda i obrada kamena, proizvodnja izolacijskih materijala, grafičke djelatnosti i sl.

Službeni statistički podaci koje redovito objavljuje Federalni zavod za statistiku prate kretanje industrijske proizvodnje na razini Federacije i županija, tako da tih (službenih) podataka za općinu nema. Ipak, temeljne značajke kretanja industrijske proizvodnje na području županije Zapadnohercegovačke bi u bitnim elementima trebale odražavati i kretanja industrijske proizvodnje za općinu Široki Brijeg.

Tako je u periodu 2004./2005. godine zabilježen neznatan rast indeksa ukupne industrijske proizvodnje (101,3). Pri tome proizvodnja metala i proizvodnja proizvoda od metala bilježe znatan rast (indeks 2005./2004. = 134,3 i 180,4), proizvodnja proizvoda od papira (indeks = 110,7), dok ostala područja industrijske proizvodnje bilježe znatan pad (npr. proizvodnja hrane i pića: indeks = 80,0, rudarstvo: indeks = 71,4).

Za daljnji rast industrijske proizvodnje su neophodna ulaganja u razvoj postojećih industrijskih kapaciteta u oblastima koje su trenutno zastupljene u općini i koje zapošljavaju veći broj radnika. To se prije svega odnosi na proizvodnju metala i proizvoda od metala. Te djelatnosti prema službenim statističkim podacima bilježe kontinuirani rast tijekom 2005. godine. Uspostava i izgradnja novih, odnosno proširenje postojećih poslovno-industrijskih zona nužan je preduvjet za rast proizvodnih djelatnosti, privlačenje domaćeg i stranog kapitala i otvaranje novih radnih mjesta.

[uredi] Poznate osobe

• Stanko Barać, košarkaš i hrvatski reprezentativac
• Đurđica Barlović r. Miličević, pjevačica Novih fosila
• Mario Bazina, nogometaš
• Marija Ancila Bubalo, redovnica, pjesnikinja
• Stanko Bubalo, nogometaš
• fra Serafin Hrkać, akademik, dvostruki doktor filozofskih znanosti, član ANUBiH, kustos Samostanskog muzeja na Širokome Brijegu
• Slaven Knezović, glumac
• Vinko Kraljević, glumac
• Petar Leventić, glumac
• dr. fra Dominik Mandić, hrvatski povjesničar i političar
• Jozo Martinović, bivši ministar u RH
• Ivan Mikulić, pjevač
• Marijana Mikulić, glumica (Obični ljudi)
• Sofija Naletilić - Penavuša, umjetnica
• Patrizia Penavić, tajnica bivšega predsjednika SAD-a Billa Clintona
• Ivan Softa, hrvatski pisac
• Borislav Škegro, bivši hrvatski ministar
• Gojko Šušak, dugogodišnji ministar obrane RH
• Predrag Naletilić i Marko Naletilić, nogometni menadžeri
• Goran Grgić, hrvatski glumac
• fra Janko Bubalo, franjevac i pjesnik
• fra Anđeo Kraljević, hercegovački biskup
• dr. Jure Zovko, filozof i profesor na Sveučilištu u Zagrebu
• akademik Franko Rotim, dr.tehničkih znanosti
• fra Mirko Ćosić, franjevac i slikar
• Goran Bogdan, glumac

[uredi] Spomenici i znamenitosti

[uredi] Kočerinska ploča

Kočerinska ploča koja datira iz 1404. godine pravi je dokument o postojanju kršćanstva na ovim prostorima. To je grobni natpis Vignja Miloševića koji je pisan bosančicom tj. hrvatskom ćirilicom i to čistom ikavicom.

[uredi] Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

Temelji crkve položeni su dana 23. srpnja 1846. godine. Dimenzije tadašnje crkve bile su 20x10 metara. Godine 1871. podignut je i zvonik.

Međutim, 1863. je odlučeno da se gradi nova crkva po nacrtima Mattea Lorenzonija. Nova crkva je zamišljena kao trobrodna bazilika u stilu talijanskog baroka, s dva tornja i kupolom poviše oltara. Ovaj plan nije ostvaren zbog manjka sredstava i iskusnih majstora. Nacrt crkve je sačuvan.

[uredi] Samostan na Širokom Brijegu

Budući da je Sveta Stolica dekretom odobrila njegov osnutak 6. veljače 1844. mjesto za samostan dobiveno je kao poklon svojim vjernim i poslusnim kmetovima od Salih-bega Bakamovića. 1845.. Biskup fra Rafo Barišić položio je temeljni kamen 23. srpnja 1846. godine. Zapadno krilo samostana useljeno je 1848. , nakon čega je nastavljeno s radom na južnom i istočnom krilu koja su 1860. dovršena. 1861. izgrađena je kuhinja.

Zgrada stare crkve je 1905. godine porušena. 20. lipnja 1905. godine polaže se kamen temeljac u gradnji nove crkve u kasnoromaničkom stilu po nacrtu M. Davida. Krov je podignut 1911. godine, sjeverni zvonik 1927. godine.

U zidu katoličkog župnog dvora u Kočerinu nalazi se stećak Vignja Miloševića prenesen s Kočerinskog polja. Stećak je zazidan u zid iz razloga da ne završi u nekom od muzeja u Sarajevu. Natpis na stećku glasi:

"Va ime oca i sina i svetog duha, amin. Se leži Viganj Milošević. Služi banu Stipanu i kralju Tvrtku i kralju Dabiši i kraljici Grubi i kralja Ostoju. I u to vrime dojde i svadi se Ostoja kralj s Hercegom i z Bosnom. I na Ugre poje Ostoja. To vrime mene, Vignja, dojde končina. I legoh na svome plemenitom pod Kočerinom. I molju vas ne nastupajte na me. Ja sam bil kako vi jeste, vi ćete biti kako sam ja.“

[uredi] Obrazovanje

Godine 1868. u gradu je osnovana

Krajem prve polovice 19. stoljeća franjevci dolaze ponovno U Hercegovinu, na Čerigaj na Širokom Brijegu. 23. srpnja 1846. godine postavlja se kamen temeljac za gradnju samostan u Širokom Brijegu. Godine 1918. franjevačka gimnazija u gradu dobiva pravo javnosti.^[7] Godine 1931. dovršava se i gimnazijska zgrada a godina poslije i zgrada učeničkog doma.

U Širokom Brijegu se danas nalaze Prva i Druga osnovna škola, gimnazija fra Dominika Mandića, strukovna, elektrotehnička i ekonomska škola te Likovna akademija.

Godine 1996. osnovana je Akademija likovnih umjetnosti.^[8] Godine 2003. osnovan je postdiplomski studij "Ars sacra" kao prvi takav u svijetu.

[uredi] Kultura

Godine 1912. u Širokom brijegu se oformirala i limena glazba, a kasnije i tamburaški orkestar. ^[9]

Nakon dovršenja zgrade koja je podignuta za umjetničku galeriju i vjeronaučno središte (1990.) otvorena je 25. srpnja 1990. Franjevačka galerija. Galerija posjeduje preko 1500 umjetnina, počevši od slika starih majstora (17.-19. st.), preko klasika i majstora hrvatske moderne do slika i skulptura suvremena likovnog izraza.

U gradu djeluje Glazbena škola koja broji i do 100 učenika osnovne i srednje škole. U sklopu mostarskog sveučilišta djeluje Akademija likovnih umjetnosti Široki Brijeg. Od 2000. se svakog rujna održava Mediteran Film Festival.

U Širokom Brijegu djeluje i Matica Hrvatska, ogranak Široki Brijeg koja izdaje, u narodu vrlo omiljen, časopis "Vitko".

[uredi] Sport

Široki Brijeg ima višestruke državne prvake u brojnim sportovima, uključujući nogomet i košarku. NK Široki Brijeg je dvostruki prvak BiH i osvajač kupa, peterostruki prvak lige HB uzastopno, a svoje domaće utakmice igra na stadionu Pecara, koji zadovoljava sve kriterije UEFA-e, dok na Mostarskom blatu djeluje moderni Športsko-rekracijski centar/trening kamp Musa-Karačić sa ambulantom, opremljenim svlačionicama, dva prirodna te jednim terenom s umjetnom travom. Košarkaški klub, osnovan 1974., danas nosi ime HKK Široki HT Eronet i višestruki je prvak BiH, kao i višestruki osvajač državnog kupa i najtrofejniji poslijeratni BiH klub sa 6 titula državnog prvaka i 6 titula osvajača kupa BiH.

[uredi] Izvori

Napomena:Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je sa službenih internetskih stranica općine Široki Brijeg. Vidi Dopuštenje iz ureda općine.

[uredi] Vanjske poveznice

• Službene gradske stranice
• Neslužbene gradske stranice
• Gradski portal