Donja Navarra
|
Nafarroa Beherea Basse-Navarre |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
 |
|||||
| Službeni jezik | francuski | ||||
| Glavni grad | Saint-Jean-Pied-de-Port (Donibane Garazi) | ||||
| Površina | |||||
| - ukupno | 1.325 km² | ||||
| Stanovništvo | |||||
| - ukupno | 28.000 | ||||
| - gustoća | 22/km² | ||||
| Valuta | euro | ||||
Donja Navarra (baskijski : Nafarroa Beherea ili Baxe Nafarroa , francuski: Basse-Navarre) je povijesna baskijska i francuska pokrajina. Danas se nalazi u sastavu francuskog departmana Atlantski Pireneji.
Sadržaj |
Povijest [uredi]
U vrijeme Sancha III. od Navarre (umro 1035.) Navarra je najjača kršćanska država na Pirinejskom poluotoku.[1] Sancho VI. Vilim od Gascogne prisegnuo je na odanost navareškom kralju. Navarra je postala feudalni gospodar Gascogne, s kojom je uvijek državala bliske veze.
Zemljopis [uredi]
Donja Navara je skup dolina u podnožju Pirineja. Aldudes dolina, oko grada Saint-Etienne-de-Baïgorry na jugu Donje Navare, čuvajući mnoge stare tradicije, s kućama od ružičastog pješčenjaka i poput natjecanja u snazi. U okolini grada Irouléguya proizvode se istoimena vina .
Rijeka Nive uzdiže se u Donjoj Navari i teče kroz pokrajinu prema Bajoni, gdje se sastaje s Adourom. Iza grada Saint-Jean-Pied-de-Port, Nive ulazi u dolinu Ossès, s mnogo rezbarenim starih kuća s u selima Ossès, Irissarry i Bidarray. Tamo postoji rezervat za pottok, divljeg baskijskog ponija, koji u dolini čuva ovu rijetku pasminu.
Sjeverno od Saint-Jean-Pied-de-Port je regija Mixe oko grada Saint-Palais, bivšeg Navarškog grada. Iako je u blizini Bearna, baskijski utjecaj i tradicija su jaki. Dononavareški je dijalekt baskijskog jeziku koji se govori u regiji. Malo južno od Saint-Palaisa, tri glavne rute za Santiago de Compostelu na putu sv Jakova sastaju se se u zaseoku Ostabat, donoseći mnogo bogatstva i trgovinu na to područje još od srednjeg vijeka.
Put sv. Jakova predvodi južno od Saint-Jean-Pied-de-Port prema planinskom prijevoju iznad Roncesvallesa. Hodočasnici su putovali preko regije Cize u Donjeoj Navari na njihovom putu preko planina do Navare. Sela poput Estérençubyja i Lecumberryja su popularna za agro-turistička odredišta i šuma Iraty bukva na španjolskoj granici je poznata po svojim pogledima i povijesti. Dolmens i drugi neolitički spomenici ukrašavaju krajolik, uključujući Tour d'Urkulu visoko u planinama na 1149 metara-2000 godina stara kružna platforma ogromnih kamenih blokova. Donja Navara je dobro omeđena planinama na zapadu (s planinom Iparla kao najvišom i najlegendarnijih znamenitostima), jugu (Roncevaux, Mount Urkulu i Pireneji uopce) i istoku (omeđeno zapadnim planinama Zuberoe).
Jezik i kultura [uredi]
Osim francuskog, službenog jezika koji govori cijela populacija, korištenje baskijskog jezikaj e široko rasprostranjeno. Godine 2001, od 28.000 stanovnika Donja Navarra, 17080 njih je tvrdilo da posjeduje znanje baskijskog jezikašto predstavlja 61% stanovništva [4] i bio drugi najveći postotak među tri područjima Baskija, samo iza Sola (Soule), s 64% [2] Najnovija istraživanja, međutim, ukazuju na nazadovanje, naročito među mladim ljudima, opadajući na oko 55,5%.[3] Na jugozapadu Donje Navare, u općinama Aldudes, Bancay i Urepel, Govori se gornjo navareški dijalekt koji se .
S obzirom na njihov kulturni identitet, i na pitanje "smatrate li se Baskom?", 63% ispitanika Donje Navare odgovorilo je potvrdno , 9% u određenoj mjeri, a drugih 24% niječno.
Izvori [uredi]
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija, sv. 14., str. 211
- ↑ http://www.tlfq.ulaval.ca/AXL/monde/fambasque.htm
- ↑ Encuesta Sociolingüística 2006, Viceconsejería de Política Lingüística, Gobierno Vasco, Servicio Central de Publicaciones del Gobierno Vasco, Vitoria-Gasteiz, 2008 (ISBN 978-84-457-2775-1), especialmente págs. 79-80, así como "Resultados de la IV Encuesta Sociolingüística en el País Vasco Norte: una grave situación con signos de esperanza", documento de la Oficina Pública de la Lengua Vasca (encargada desde 2004 de coadyuvar a mejorar la situación, v. noticia de septiembre de 2010), pág. 7: "La Baja Navarra y Zuberoa son los territorios que cuentan con el mayor porcentaje de bilingües, un 55,5% de su población lo es, 18.200 personas en total...".
|
|||||||
Nedovršeni članak Donja Navarra koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
