Biskaja
|
Bizkaia Vizcaya |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
 |
|||||
| Službeni jezik | baskijski i španjolski | ||||
| Glavni grad | Bilbao | ||||
| Površina | |||||
| - ukupno | 2.217 km² | ||||
| Stanovništvo | |||||
| - ukupno | 1.139.863 | ||||
| - gustoća | 512,49/km² | ||||
| Pripadnost |  Španjolska |
||||
| Valuta | euro | ||||
Biskaja (baskijski:Bizkaia, španjolski :Vizcaya ) je povijesna baskijska pokrajina u Španjolskoj. Nalazi se u sastavu baskijske autonomne zajednice.
Sadržaj |
Etimologija [uredi]
Danas je prihvaćeno u jezikoslovlju (Koldo Mitxelena, itd.) da ime Bizkaia, izvorni baskijski naziv je srodan nazivu bizkar (usp. Biscarrosse u Akvitaniji), s obje toponima osvjedočena ukako u Baskiji tako i izvan nje varijanti i svjedočila u cijelom Baskiji i iz Michelena, Luis (1997). [1] u značenju 'niski greben' ili 'značaj' (Iheldo bizchaya je potvrđeno godine 1141 za brdo Igeldo u Donostiji). [2]
Nazivi [uredi]
"Bizkaia" je baskijski naziv koji preporučuje Kraljevska akademija baskijskog jezika, a to se obično koristi na službenim dokumentima na tom jeziku. Također se koristi na dokumentima u španjolskom, i to je najviše koristi od strane medija na španjolskom jeziku u Baskiji. To je također naziv u baskijskom prijevodu španjolskog ustava i baskijske inačice Statuta Autonomije Baskije.
Bizkaia je jedini službeni naziv odobren za povijesni teritorij od strane Juntas Generales ove pokrajine .
Vizcaya je naziv na španjolskom, preporučen od Kraljevske španjolske akademije. Koristi se u ne-službenim dokumentima i, općenito, među španjolskim govornicima. Također , to je naziv koji se koristi u španjolskoj inačici Ustava i u španjolskoj inačici Statuta Autonomije Baskije.
Povijest [uredi]
Biskaja je naseljena još od srednjega paleolitika, što potvrđuju i arheološki ostaci i slikarije po špiljama slike pronađene u brojnim špiljama.Rimska prisutnost imala jr malo utjecaja u regiji, a baskijski jezik i tradicija preživjeli su do današnjih dana.
Biskaja je identificirana u evidenciji iz srednjeg vijeka, kao ovisni teritorij kraljevstva Pamplone (XI st.). Koji je postao samostalan i konačno dio krune Kastilje. Prvi spomen imena Biskaje zabilježen je u donaciji samostanu Bickaga, koji se nalazi na RIA od Mundaka. Prema Antonu Erkoreki ,[3] Vikinzi su imali trgovačku bazu tamo odakle su protjerani 825 . godine .
U moderno doba, pokrajina postala veliki trgovački i industrijski prostor. Njegova glavna luka Bilbao uskoro je postala glavna Kastiljska vrata prema Europi. Kasnije, u 19. i 20. stoljeću, obilje rude željeza visoke kvalitete i nedostatak feudalnih kasta ubrzali su industrijalizaciju.
|
|||||||
Nedovršeni članak Biskaja koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Izvori [uredi]
- ↑ Apellidos Vascos. Donostia: Editorial Txertoa. pp. 75–76. ISBN 84-7148-008-5.
- ↑ Noticias de Gipuzkoa: "Ortzadar", 08, 2010-05-08,
- ↑ Anton Erkoreka, Los Vikingos en Euskal Herria, Bilbao, 1995
