Navara

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Navara. Za druga značenja, pogledajte Navara (razdvojba).
Autonomna zajednica Navara
Nafarroako Foru Komunitatea
Comunidad Foral de Navarra

Bandera de Navarra.svg Escudo de Navarra (oficial).svg
Zastava Grb
Localización de Navarra.svg
Zemljopisni položaj Navare u Španjolskoj
Glavni grad Pamplona
Površina

- ukupno

11. po veličini

- 10.391 km²

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

15. po veličini

- 601.874 (2006.)
- 60,22/km²

Politički status autonomna zajednica
Statut usvojen 16. kolovoza 1982.
ISO 3166-2 NA
Broj predstavnika u
Las Cortes Generales
 Kongres
 Senat
5
5
Predsjednik Miguel Sanz Sesma
Službene stranice
fizička karta

Navara (špa. Navarra, bas. Nafarroa) je španjolska autonomna zajednica, smještena na sjeveru Španjolske. Njezin službeni naziv na španjolskom glasi Comunidad Foral de Navarra (španjolska riječ foral dolazi od riječi fuero što znači bula, sloboština, povlastica).

Navarra graniči na zapadu s Baskijom (s provincijama Guipúzcoa i Álava), na jugu s autonomnom zajednicom La Rioja, na istoku s Aragonijom (s provincijama Zaragoza i Huesca), te na sjeveru s Francuskom.

Sastoji se od 272 općine, i ima 593.472 stanovnika (2005.), od kojih otprilike trećina živi u njezinom glavnom gradu Pamploni (193.328 stanovnika). Navarra je tzv. jednoprovincijalna autonomna zajednica.

Navarra je mješavina baskijskog utjecaja iz planinskog područja Pireneja, i mediteranskog utjecaja iz doline rijeke Ebro.

Iz njezine duge političke povijesti, sadašnja upravno-pravna organizacija ima za osnovu Statut autonomije (Amejoramiento del Fuero) iz 1982., koji uključuje tradicionalni sustav povijesno stečenih prva i sloboština (fueros), priznatih i španjolskim Ustavom iz 1978.

Navarra, kao i druge autonomne zajednice, ima svoj Parlament (Parlamento de Navarra) i Vladu (Gobierno de Navarra). Zdravstvo, zapošljavanje, obrazovanje i socijalna skrb, zajedno sa stanogradnjom, urbanim planiranjem, politikom zaštite okoliša, u nadležnosti su njezinih autonomnih institucija. Za razliku od drugih regija (osim Baskije i Katalonije, prema novom statutu), Navara ima i autonomiju pri ubiranju poreza, iako mora slijediti neke smjernice koje utvrđuje središnja španjolska vlada.

Tradicionalno, Navara je bila mala agrarna i slabo razvijena regija. Danas je jedna od bogatijih autonomnih zajednica zahvaljujući prije svega razvoju industrije i uslužnih djelatnosti u Pamploni, glavnom gradu zajednice. Stopa nezaposleosti je među najnižima u Španjolskoj (7,41% 2005.), a dohodak po glavi stanovnika (kao i u cijeloj južnoj Baskiji) među najvišim.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kraljevina Navara

konanice iz Arsaoa (150.-100. prije Krista) u Navari, pokazuju rimski utjecaj

Tijekom Rimskog Carstva, Vasckonci-predrimsko pleme naseljeno na južnim obroncima Pirineja zauzeli su prostor koji bi u konačnici postao Navara. U planinskom sjeveru, Vascones su pobjegli iz velikih rimskih naselja, ali ne toliko u ravnija područjima na jugu, koja su bila pogodna za velika rimska naseljavanja.

Ni Vizigoti niti Mauri nisu nikad u potpunosti pokorili ovaj prostor. Godine 778., Baski su pobijedilu franačku vojsku u bitci kod Roncesvallesa. Dvije generacije kasnije, godine 824.,poglavica Íñigo Arista izabran je za kralja Pamplone položivši temelje za kasniju Kraljevinu Navaru. To kraljevstvo doživjelo svoj vrhunac za vrijeme vladavine Sancha III., a obuhvaćalo je područja današnje Navare, Baskije, i La Rioje , zajedno s dijelovima moderne Kantabrije, Kastilje-Leona i Aragona.

Nakon što je umro Sancho III., Kraljevina Navara je podijeljena između njegovih sinova. Ona nikada nije u potpunosti vratila svoju političku moć, iako se njena trgovačka važnosti povećala naon što su što su trgovci i hodočasnici prešli Put Svetog Jakova, prelazeći kraljevstvo. Navara se borila uz druga kršćanska španjolska kraljevstva u odlučujućoj bitci za Las Navas de Tolosa godine 1212., nakon čega su muslimanska osvajanja Iberijskog poluotoka polako svedena na mala područja oko Granade godine 1252. Zbog svog strateškog položaja, Navara se često borila da zadrži svoju cjelovitost protiv jačih kraljevstva na istoku (Aragon) i zapadu (Kastilija). Njena kraljevska obitelj ženila se s francuskim plemićima, ali Navarezi su zadržavali svoje jake gradski bazirane demokratske tradicije, što ne samo da je držalo ceste održavanima, već je i ograničavalo aristokratsku moć. Godine 1469. brak kraljice Isabelle od Kastilje-Leona i kralja Ferdinanda od Aragona-Katalonije ujedinio je ta tim kraljevstva u ono što je postalo Kraljevina Španjolska. Iako je njihova vojna pažnja ostala usredotočena na preostali muslimanskog carstva na jugu, i Navari su dani bili odbrojani. Napori da se planinsko kraljevstvo stopi u novoformiranu Kraljevinu Španjolsku brakom u konačnici nisu uspjeli.

Godine 1515., nakon rata Lige Cambrai, većina Navare južno od Pireneja (Gornja Navara) je apsorbirana u Španjolsku, ali je zadržala neki stupanj autonomije. Navareška je kraljevska obitelj pobjegla u male dijelove Navare sjeverno od Pirineja (Donja Navarra), a njihovi vojni pokušaji vraćanja svog kraljevstva nisu uspjeli. Kraljica Jeanne d'Albret postala je poznata hugenotkinja i njezin sin postao francuski kralj Henrik IV., osnivač Dinastije Bourbon, čiji je ogranak mnogo kasnije došao na vlast u Španjolskoj. Uz proglašenje Francuske Republike i smaknuće Luja XVI., posljednjeg kralja Francuske i Navare, kraljevstvo je uklopljeno u unitarnu francusku državu.

Zemljopis i klima[uredi VE | uredi]

tradicionalne navareške županije (merindadeak) i općine (udalerriak)

Navarre se sastoji od 272 općine , i ima ukupnu populaciju od 601.874 (prema popisu iz 2006.), od čega oko jedna trećina živi u glavnom gradu, Pamploni (195769 stanovnika.), a polovica u metroplitanskom području Pamplone (315988 stanovnika). u regiji nema drugih velikih općina. Sljedeće najveće su Tudela (32802), Barañáin (22401) , Burlada (18388), Estella-Lizarra (13892 ), Zizur Mayor (13197), Tafalla (11040), Villava/Atarrabia (10295), a Ansoáin (9952).

Pored relativno male veličine, Navaru odlikuju potpuni kontrasti u zemljopisnim odlikama, u rasponu Pireneja koji dominiraju teritorijem do ravnica doline rijeke Ebro na jugu. Najviša točka u Navarri je Mesa de los Tres Reyes, visine 2.428 metara. Ostale važne planine su Txamantxoia, Kartxela, Larra -Belagua masiv, Sierra de Alaiz, Untzueko Harria, Sierra de Leyre, Sierra del Perdón, Montejurra, Ezkaba, Monte Ori, Sierra de Codés, Urbasa, Andia i planinski lanac Aralar. Na sjeveru je klima pod utjecajem Atlantskog oceana (po Köppenu: Cfb). U središnjoj Navari ljetne padaline se smanjuju, što dovodi do mediteranske klime ( po Köppenu : CSA i CSB ) Na najjužnijem dijelu Navarra je hladna polusuha klima (po Köppenu: BSK)

Hidrologija[uredi VE | uredi]

U Navarri postoje dva hidrografskih područja: kantabrijski i mediteranski slijev.


Kantabrijski slijev zauzima oko 1000 km ², što predstavlja 10 % teritorija Navare. Rijeke ovog slijeva teku dubokim dolinama, ima kratki tok i njihovi slijevovi su maleni. Također se odlikuju strmim padinama i visokom erozivnom snagom.

Rijeke su vrlo redovite zbog obilne i stalne kiše na tom području. Glavne rijeke u ovom slijevu su  : Bidasoa (zove se Baztán u početnoj fazi), Araxes, Urumea, Leizarán.

Demografija[uredi VE | uredi]

gustoća naseljenosti Navare po općinama

Jezici[uredi VE | uredi]

Distribucija baskofone, mješovite i nebaskofone zone po općinama.

Prema zakonu iz 1986. kojim je uređeno govorno područje gdje je baskijski jezik ima status službenog jezika, Navara je jezično podjeljena na tri zone: baskofonu, mješovitu i nebaskofonu.

U baskofonoj i mješovitoj zoni, baskijski ima službeni status, zajedno sa španjolskim, dok u nebaskofonoj zoni nema uopće status službenog jezika. Status službenog jezika pretpostavlja da, između ostalog, zemljopisni nazivi budu na baskijskom, te jamči pravo građanima da se služe baskijskim u komunikaciji sa javnom upravom.

Baskijski jezik puno sporije napreduje u Navari nego u ostale 3 pokrajine južne Baskije. Unatoč tomu, broj djece koja uče baskijski u školama je u stalnom rastu.

Kultura[uredi VE | uredi]

Navara povijesno središte države Baska u srednjem vijeku (Kraljevina Navara). Međutim, prema istraživanjima iz 1981. i 1991. 51% se uopće ne smatra Baskima što je najveći postotak od svih 7 povijesnih baskijskih regija. Oko 80% stanovništva uopće ne zna baskijski jezik.

Teritorijalni ustroj[uredi VE | uredi]

Kulturno naslijeđe[uredi VE | uredi]

Navara je mješavina svoje Vaskonske tradicije prekopirenejskog priljeva ljudi i ideja i mediteranskih utjecaja koji su dolazili od Ebra. Dolina Ebro je pogodan za pšenicu, povrće, vino, pa čak i maslinike kao u Aragonu i La Rioji. Ona je bila dio Rimskog Carstva , naseljena Vaskoncima, kasnije na svojim južnim rubovima pod kontrolom muslimana Banu Qasi, čija je vlast bila preuzeta od strane taifa kraljevstva Tudela u 11. stoljeću .

Tijekom Rekonkviste, Navara je stekla malo teritorija nauštrb muslimana, jer je njena južna granica već bila uspostavljena u vrijeme bitke kod Las Navas de Tolosa godine 1212 . Počevši od 11. stoljeću , Put svetog Jakova porastao je na važnosti. To je donijelo hodočasnike, trgovce i kršćanske vojnika sa sjevera. Gaskonjci i Oksitanci s one strane Pirineja (nazivani Francima primili su samoupravu i druge povlastice za naseljavanje navareških gradova, a oni donijeli svoje obrte, kulturu i romanske jezike.

Židovi i muslimani su bili proganjani i na sjeveru i jugu Navare, a protjerani su najvećim dijelom tijekom kasnog 15. stoljeća do početka 16. stoljeća. Kraljevstvo se borilo za zadržavanje svog ​​identiteta u 14. i 15. stoljeću , a nakon što je kralj Fernando nasilno pripojio Navaru nakon smrti svoje supruge kraljice Isabelle, nastavio je s protjerivanjem i prisilnom integracijom Conversosa i Mudéjara godine 1492. Stoga, Tudela više nije mogla služiti kao utočište nakon što je inkvizitori počela djelovati.

Energetska politika[uredi VE | uredi]

Navara je vodeća u Europi po korištenju obnovljivih izvora energije. U planu je da do 2010. godine u potpunosti prijeđe na korištenje obnovljivih izvora energije. U 2004. godini, 61% potrebne energije dolazilo je iz obnovljivih izvora (43.6% iz 28 vjetroelektrana, 12% iz 100 malih hidroelektrana i 5.3% iz bioelektrana). Također, u ovoj regiji je najveća Špnjolska solarna elektrana, smještena na Montes de Cierzo de Tudela (kapaciteta 1.2 MWs ), zajedno s još nekoliko manjih.

U program razvoja od 2004. uključuje i nove solarne elektrane Larrión (0.25 MWs) i španjolsku najveću na Castejónu (2.44 MWs).