Drenovec

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Drenovec
Drenovec na karti Hrvatska
Drenovec
Drenovec
Drenovec na zemljovidu Hrvatske
Županija Varaždinska županija
Općina/Grad Varaždinske Toplice
Zemljopisne koordinate 46°11′02″N 16°28′26″E / 46.184°N 16.474°E / 46.184; 16.474Koordinate: 46°11′02″N 16°28′26″E / 46.184°N 16.474°E / 46.184; 16.474
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 459
 - Broj domaćinstava 136
Pošta 42223 Varaždinske Toplice
Pozivni broj +385 042
Autooznaka
Drenovec na karti Varaždinska županija
Drenovec
Drenovec
Drenovec na zemljovidu Varaždinske županije

Drenovec je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Varaždinskih Toplica, Varaždinska županija.

Zempljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Naselje se nalazi 8 km jugoistočno od Varaždinskih Toplica, na sjevernim padinama Kalničkog gorja ispod Kozjeg hrpta kojim vodi stara prometnica prema Križevcima. Kroz selo protječe potok Drenovec koji je desni pritok rijeke Bednje. Prema naselju skreće se s glavne ceste raskrižju, koja povezuje Varaždinske Toplice i naselja Svibovec s Jalševcem. Drenovec je smješten u gorskom usjeku u kojem su česta nagla i razorna nevremena s jakim vododerinama.

Povijest[uredi VE | uredi]

Ime Drenovec je praslavenskog podrijetla od riječi drijeti - derati. No nemože se isključiti ni naziv vezan za drvo drijen odnosno dren. Poslije turskog pustošenja u XVI. stoljeću mjesta Leskovec Toplički, Svibovec, Drenovec i Jalševec Svibovečki ostaju pusta. Da bi se mjesta naselili, zemlja se poklanja, prodaje ili daje u najam ljudima koji su bježali ispred Turaka i osiromašenom plemstvu. U Drenovcu su se naselili obitelji Horvat, Škrlec, Katalenić, Kos (Koos, Koosz), Huzjak...

Plemeniti Katalenić (Katallenich) potjeću iz Knina u predtursko doba. Tako se 1547. godine u Bihaću spominje i plemić i vojni časnik Tomo Katalenić od Knina.

Plemeniti Pecik (Peczik, Piczik, Piczigh) su plemenitaši s Kalnika. Tijekom povijesti je izvorno prezime Picig na različite načine zapisivano te je u Drenovcu pored oblika Picik korišten i oblik Pecik. Tijekom povijesti se najčešče događale zamjene slova g i k.

Podno Kozjeg hrpta, dio koji danas pripada općini Ljubešćica, nalazi se Kalnički Ljubelj i zaselak Horvati s kapelicom svete Barbare. Kao i Leskovec i Svibovec i Drenovec je bio u obrambenom sustavu u vrijeme ratova protiv Turaka.

U XV. stoljeću je Drenovec bio pripojen Velikokalničkom vlastelinstvu.

U Drenovcu je bio 1728. kaptolski rudnik ugljena koji danas određuje mikrotoponim Rudnik u blizini naselja.

U XIX. stoljeću veliki šumski kompleksi Kalničkog gorja se eksploatiraju, pa je industrijalac Antun Bačić 1884. g. zakupio od Lugarije Zagrebačkog kaptola šume u Drenovcu i tamo sagradio prvu parnu pilanu i Tvornicu stolica iz savijenog drveta koju je 1886. godine preselio u Varaždin gdje su se u toj tvrtki unutar Starog grada izrađivale prve stolice za urede s naslonom za ruke i leđa. 1890./91. Antun Bačić je prodao svoju tvornicu stolica iz savijenog drveta bečkom industrijalcu Mundusu u Varaždinu. Grof Lambert je prodao također Mundusu svoju tvornicu pokućstva u Slanju pa je tada iz tih tvornica nastalo veliko drvno industrijsko podduzeće iz kojeg se razvila tvrtka Mundus.

Antun Bačić je vodio pilanu sve do 1902. godine. Tvrtka Neumann je 1929. godine preselila svoju putujuću pilanu iz Popovače u Drenovec u kojem je djelovala sve do 1938. godine. Uz pilanu tvrtka je izgradila i uspinjaču i veliku žičaru zvanu drotban kojom je drvo transportirano preko Velikog vrha - Drenovečkog brega na željezničku stanicu u Novom Marofu. Pilana je proizvodila trupce, željezničke pragove i drvene poluproizvode, a u vuglenicama drveni ugljen.

Drenovec pripada župi Sveta tri kralja u Svibovcu. U samom mjestu se nalazi kapelica.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 459 stanovnika[1] te 136 obiteljskih kućanstava.[2]


Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Božena Filipan; Varaždinske Toplice i naselja - traganje za izvorima, svezak 1., Varaždinske Toplice 2005.
  • Rudolf Horvat; Povijest grada Varaždina, Varaždin 1993.
  • Rudolf Horvat; Poviest Međimurja, Zagreb 1944.
  • Radoslav Lopašić; Bihać i bihaćka krajina, Zagreb, 1890.
  • HR-HDA-28: Križevačka županija: Acta nobilitaria; kutija 759
  • HR-HDA-28: Križevačka županija: Acta nobilitaria; kutija 760



Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Drenovec koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.