Bihać
|
|
|||
|---|---|---|---|
 |
|||
|
|||
| Država |  Bosna i Hercegovina |
||
| Entitet | Federacija BiH | ||
| Županija |  Unsko-sanska županija |
||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Emdžad Galijašević | ||
| Površina | |||
| - Općina | 900 km² | ||
| Stanovništvo (1991.) | |||
| - Grad | 45.553 | ||
| - Urbano područje | 70.732 (općina) | ||
| Poštanski broj | 77000 | ||
| Pozivni broj | (+387) 037 | ||
| Službena stranica www.bihac.org | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj općine Bihać u Bosni i Hercegovini |
|||
.png)
Bihać je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine te upravni centar Unsko-sanske županije.
Površina općine iznosi 900 km². Do 1995. godine površina općine iznosila je 689 km² da bi, po zaključenju Dejtonskog sporazuma, dio prijeratne općine Drvar bio pripojen općini Bihać.
Prema popisu iz 1991. godine, općina je brojala 70.732 stanovnika, a prema službenim podacima broj stanovnika 2003. godine iznosio je 60.707.
Sadržaj |
Zemljopis [uredi]
Bihać je smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i privredno je, administrativno i kulturno središte Unsko-sanskoe županije. Na zapadu Bihać graniči sa općinama RH Hrvatske Donji Lapac i Plitvička jezera-Korenica, na sjeveru sa općinom Cazin, na istoku sa općinama Bosanska Krupa i Bosanski Petrovac, a na jugu sa općinom Drvar.
Bihać je smješten u Bihaćkom polju, odno planina Plješevice i Grmeč i brda Debeljača. Kroz njega protiču rijeka Una i njene pritoke Klokot i Privilica.
Reljef bihaćke općine većinom se sastoji od polja, brežuljaka i planina srednje visine. Velik dio bihaćke općine bogat je izvorima, potocima, rijekama i podzemnim vodama. Klima je uglavnom umjereno-kontinentalna i umjereno-planinska, uz male promjene zbog zračnih masa. Ljeta su vrlo topla i suha, uz rijetke kratke ili duge pljuskove, a zime hladne s puno padavina, većinom kišnih. Tokom kalendarske godine oko 80 dana ima temperaturu nižu od nule.
Mraz se javlja od listopada do travnja, a snijeg od studenoga do travnja.[1]
Stanovništvo [uredi]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bihać
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bihać imala je 70.732 stanovnika, raspoređenih u 48 naselja.
| Stanovništvo općine Bihać | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 46.737 (66,07%) | 40.041 (61,09%) | 37.325 (64,14%) | |||
| Srbi | 12.689 (17,93%) | 11.093 (16,92%) | 12.096 (20,78%) | |||
| Hrvati | 5.580 (7,88%) | 5.855 (8,93%) | 6.824 (11,72%) | |||
| Jugoslaveni | 4.356 (6,15%) | 7.364 (11,23%) | 1.133 (1,94%) | |||
| ostali i nepoznato | 1.370 (1,93%) | 1.191 (1,81%) | 807 (1,38%) | |||
| ukupno | 70.732 | 65.544 | 58.185 | |||
Bihać (naseljeno mjesto), nacionalni sastav [uredi]
| Bihać | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 27.418 (60,18%) | 14.155 (47,38%) | 13.752 (57,15%) | |||
| Srbi | 8.218 (18,04%) | 5.829 (19,51%) | 5.222 (21,70%) | |||
| Hrvati | 4.805 (10,54%) | 2.872 (9,61%) | 3.453 (14,35%) | |||
| Jugoslaveni | 4.020 (8,82%) | 6.616 (22,14%) | 1.014 (4,21%) | |||
| ostali i nepoznato | 1.092 (2,39%) | 403 (1,34%) | 619 (2,57%) | |||
| ukupno | 45.553 | 29.875 | 24.060 | |||
Naseljena mjesta [uredi]
Bajrići, Baljevac, Bihać, Boboljusci, Bosanski Osredci, Brekovica, Bugar, Ćukovi, Doljani, Donja Gata, Dubovsko, Gorjevac, Gornji Tiškovac, Grabež, Grmuša, Hrgar, Izačić, Jankovac, Jezero, Kalati, Klisa, Klokot, Kula, Kulen Vakuf, Lipa, Lohovo, Lohovska Brda, Mala Peća, Mali Cvjetnić, Mali Skočaj, Malo Očijevo, Martin Brod, Međudražje, Muslići, Očigrije, Orašac, Ostrovica, Palučci, Papari, Praščijak, Pritoka, Prnjavor, Račić, Rajnovci, Ripač, Spahići, Srbljani, Teočak, Trubar, Turija, Velika Gata, Veliki Cvjetnić, Veliki Skočaj, Veliki Stjenjani, Veliko Očijevo, Vikići, Vrsta, Zavalje i Zlopoljac.
Mjesne zajednice [uredi]
Na popisu stanovništva 1991. godine, općina Bihać je imala 48 naseljenih mjesta raspoređenih u 36 mjesnih zajednica:
Gradske mjesne zajednice [uredi]
|
|
obuhvaćaju naselja: Baljevac, Bihać, Grabež, Jankovac, Lohovska Brda, Muslići i Zlopoljac.
Seoske mjesne zajednice [uredi]
- MZ Brekovica (2.677 st.) - obuhvaća naselja: Bajrići i Brekovica
- MZ Doljani (154 st.) - obuhvaća naselje Doljani
- MZ Gata Ilidža (2.264 st.) - obuhvaća naselja: Bugar, Donja Gata, Mala Peća i Velika Gata
- MZ Grmuša (304 st.) - obuhvaća naselje Grmuša
- MZ Izačić (3.201 st.) - obuhvaća naselja: Izačić, Kula, Prnjavor i Vikići
- MZ Klokot (1.293 st.) - obuhvaća naselja: Klokot i Papari
- MZ Kulen Vakuf (2.107 st.) - obuhvaća naselja: Kalati, Klisa, Kulen Vakuf, Ostrovica, Rajnovci i Veliki Stjenjani
- MZ Lipa (218 st.) - obuhvaća naselja: Dubovsko, Lipa i Teočak
- MZ Orašac (3.036 st.) - obuhvaća naselja: Ćukovi i Orašac
- MZ Pritoka (839 st.) - obuhvaća naselje Pritoka
- MZ Ripač (3.001 st.) - obuhvaća naselja: Gorjevac, Hrgar, Lohovo, Praščijak, Račić i Ripač
- MZ Skočaj (412 st.) - obuhvaća naselja: Mali Skočaj i Veliki Skočaj
- MZ Srbljani (2.526 st.) - obuhvaća naselja: Jezero, Spahići i Srbljani
- MZ Vrsta (2.118 st.) - obuhvaća naselja: Turija i Vrsta
- MZ Zavalje (302 st.) - obuhvaća naselja: Međudražje i Zavalje
Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Bihać je u cjelini ušla u sastav Federacije BiH, a zatim joj je pripojeno 11 naselja iz prijeratne općine Drvar.
Uprava [uredi]
Gradonačelik: Emdžad Galijašević (SDA)
Općinsko vijeće:
- Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine - 16 vijećnika
- SDA - 9 vijećnika
- SBiH - 2 vijećnika
- Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine - 2 vijećnika
- Socijaldemokratska unija Bosne i Hercegovine - 1 vijećnik
Povijest [uredi]
[uredi]
Etimologija imena grada Bihaća je važan argument u rasvjetljavanju njegove davne prošlosti. Riječ bihać u različitim svojim oblicima: bišće, bijać, bihak, bihag označava kraljevsko dobro. Budući da se na području bihaćkog kraja susreće i isprepliće više starodrevnih hrvatskih župa na različitim razinama društvenog, političkog, vojnog, gospodarskog i crkvenog života (psetska, zagrebačka, unska, unačka, lapačka, nebljuška, humska, brinjska, drežnička) bihaćko područje zauzima središnje mjesto u Kraljevini Hrvatskoj. Kako je Kraljevina Hrvatska imala policentrični sustav stolnih gradova i Bihać je u više navrata bio stolnim gradom, a prije njega svakako Pset ili Psat po kome je i nazvana župa u čiji sastav je najvjerojatnije ulazilo kraljevsko dobro ili bišće iz kojega se razvio grad Bišće.
Bihać u srednjem vijeku [uredi]
U isto vrijeme je i rijeka Una koja tuda protječe "poglavita rijeka u Hrvatskoj" (principalissimo fiume di Croazia..-Theiner: Monum. Slavorum merid. Knj. II., str. 75.), ni Sava, ni Neretva, ni Dunav, ni Kupa, ni Krka, ni Vrbas, već Una jer prolazi kroz središte Kraljevine Hrvatske. Kako se za župu Pset zna da je bila središnja u svakom smislu župa u Hrvatskoj, onda je vrlo vjerojatno da je ondje stolujući hrvatski kralj imao svoje posjede ili bišća. Bihać je tako proglašen za slobodni kraljevski grad 1262. godine. Tradicija će se nastaviti jer će u Bihaću u srednjem vijeku više puta zasjedati hrvatski Sabor - poslije bitke na Krbavskom polju 1493. Sabor je zasjedao u Bihaću 1494. i poslao papi Aleksandru VI. molbu da utječe na kralja Vladislava.[2] I sam grad Bihać će tridesetak godina biti držan jednim od stolnih gradova. U njemu su se sustjecale čak tri hrvatske biskupije: Zagrebačka, Senjsko-modruška i Kninska te više dijeceza. Za područje oko Bihaća, koje je u srednjem vijeku pripadalo Hrvatskoj, uobičajio se naziv turska Hrvatska. Tek će se od 1878. za sjeverozapad Bosne i Hercegovine početi koristiti naziv Bosanska krajina.[3]
Zanimljivost je da se je u Bihaću do dolaska turske vlasti govorilo čakavicom, kakvu danas možemo naći na otocima kao što je primjerice Susak.[4]
Popis bihaćkih načelnika [uredi]
(ista titula pod raznim nazivima: sudac, vesnik, kadija, kajmakan, gradonačelnik, predsjednik općine, itd.)
Popis bihaćkih kapetana od 16. do 19. stoljeća [uredi]
|
|
|
Bihać u razdoblju Austro-ugarske okupacije [uredi]
Bihać u Kraljevini Jugoslaviji [uredi]
Bihać u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj [uredi]
Bihać u FNRJ (SFRJ) [uredi]
Suvremeni Bihać [uredi]
Gospodarstvo [uredi]
Poznati Bišćani [uredi]
|
|
Spomenici i znamenitosti [uredi]
Glavni bihaćki spomenici i znamenitosti:
- Kapetanova kula
- Bihaćka kula
- Džamija Fethija
- Bihaćki bedem
- Turbe
- neolitko groblje u Ripču
Obrazovanje [uredi]
Od 1997. godine Bihać je sveučilišni grad.
Kultura [uredi]
Sport [uredi]
- judo klub Una Bihać
- NK Jedinstvo Bihać
- Nogometni klub Radnički
- Košarkaški klub Bihać
- Rukometni klub Bihać
- Odbojkaški klub Bihać
- Nogometna škola Kolibri
- Nogometni klub Omladinac 75 Pokoj
- Konjički klub "Bihać"
- Karate klub "Bihać"
Unutarnje poveznice [uredi]
Vanjske poveznice [uredi]
Izvori [uredi]
- ↑ Klima Bihaća
- ↑ Ludwig Steindorff: "Povijest Hrvatske" ISBN:953-222-228-6 str. 63
- ↑ Ludwig Steindorff: "Povijest Hrvatske" ISBN:953-222-228-6 str. 72
- ↑ Dubravka Vidak: Sedmi neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret (4) - Dr. fra Stanko Petrov, Hrvatsko slovo, str. 15., 28. listopada 2011.
|
||||||||
