Knin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Knin. Za srednjovjekovnu starohrvatsku županiju, pogledajte Knin (županija).
Knin
Knin (grb).gif
Pogled s Kninske tvrđave
Pogled s Kninske tvrđave
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Šibensko-kninska
Površina
 - ukupna 355 km2
Nadmorska visina 214 mnm
Stanovništvo (2011.)
 - gradsko naselje 10.633 stan.
 - šire područje 15.407 stan.
Gradonačelnik Josipa Rimac (HDZ)
Gradsko vijeće
 - predsjednik Marinko Tokmakčija (HDZ)
 - broj članova 17
Dan grada 13. lipnja
Zaštitnik sveti Antun Padovanski
Poštanski broj 22300 Knin
Pozivni broj +385 022
Autooznaka ŠI
Službena stranica http://www.knin.hr/
Zemljovid
Knin na karti Hrvatska
Knin
Knin
Knin na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 44°02′N 16°12′E / 44.04°N 16.20°E / 44.04; 16.20
Knin na karti Šibensko-kninska županija
Knin
Knin
Knin na zemljovidu Šibensko-kninske županije
Koordinate: 44°02′N 16°12′E / 44.04°N 16.20°E / 44.04; 16.20

Knin ( "Kraljevski grad") je grad u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji. .[1] U njegovoj blizini se nalazi izvor rijeke Krke (ispod slapa Krčić) koja i protječe gradom i najviša hrvatska planina Dinara udaljena desetak kilometara od Knina. U prošlosti ( 11.stoljeće) je bio sjedište hrvatskog kraljevstva s Dmitrom Zvonimirom na čelu, u SFRJ Jugoslaviji važno želježničko čvorište s brojnim industrijskim pogonima, a danas izoliran (prometno)-prvenstveno zbog gradnje autoceste Zagreb-Split- grad s velikim brojem nezaposlenih.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Knin se nalazi u sjevernoj Dalmaciji

Udaljenost Knina od većih gradova:

U Kninu se, ispod slapa Krčić, nalazi izvor rijeke Krke.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2001.[uredi VE | uredi]

U razdoblju pred Domovinski rat većinu stanovništva činili su Srbi.

Danas Hrvati čine 76.5 % stanovništva, a Srbi 20.8 %. U bivšoj Jugoslaviji općina Knin je brojala malo manje od 43.000 stanovnika. Popisom iz 2001. godine utvrđen je broj od 15.190 stanovnika, no s obzirom da je prirodni prirast jedan od najvećih u Hrvatskoj, sada u njemu živi oko 16.000 stanovnika, od čega su velikim dijelom doseljeni Hrvati sa svih hrvatskih prostora iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Po dobnoj strukturi to je najmlađi grad u Hrvatskoj, jer veliki dio stanovnika čine mladi bračni parovi, mladež i djeca.

Popis 1991.[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Knin

Prema popisu stanovništva, 1991. godine u Kninu je živio 12.331 stanovnik, 79% su bili Srbi, 20% Hrvati (ponajviše u Vrpolju, Biskupiji i Potkonju) i 1% ostali.

U cijeloj je općini (uključujući Knin) situacija bila malo drugačija; 88% stanovništva su činili Srbi, 10% Hrvati i 2% ostali (uglavnom Jugoslaveni). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, velika prijeratna općina Knin imala je 42.954 stanovnika i to:

Ipak, situacija nije bila ovakova oduvijek. Do pred 1. svjetski rat, u gradu Kninu je bila većina hrvatskog stanovništva, koja je polako nestajala doseljavanjem Srba iz okolnih sela, koje je značajnije počelo u drugoj polovici 19. stoljeća.

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Šire gradsko naselje broji 15.407 stanovnika, dok Knin ima 10.633 stanovnika. Što se tiče nacionalne strukture Knina i njegove okolice , ona izgleda ovako: Hrvati-11.612 (75,37 %), Srbi-3551 (23 %) i ostali ( 2 %) od kojih najviše ima onih koji su se izjasnili kao Albanci (41 osoba).

Nacionalni sastav grada Knina (naseljenog mjesta)[uredi VE | uredi]

godina popisa ukupno Srbi Hrvati "Jugoslaveni" ostali
1991. 12.331 9867 (80,01%) 1660 (13,46%) 381 (3,08%) 423 (3,43%)
1981. 10.933 6516 (59,59%) 1701 (15,55%) 2421 (22,14%) 295 (2,69%)
1971. 7300 4972 (68,10%) 1686 (23,09%) 343 (4,69%) 299 (4,09%)

Uprava[uredi VE | uredi]

Područje Grada Knina čine naselja Golubić, Knin, Kninsko Polje, Kovačić, Ljubač, Oćestovo, Plavno, Polača, Potkonje, Radljevac, Strmica, Vrpolje i Žagrović.

Na temelju rezultata lokalnih izbora od 15. svibnja 2005. vlast u gradu Kninu formirala je koalicija HDZ-HSLS-HB-HSP. Gradonačelnica je postala Josipa Rimac.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kninska tvrđava

U povijesti se, ime Knin prvi put spominje u 10. stoljeću od strane bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta, u njegovom djelu De administrando imperio (Upravljanje carstvom), kao centar županije Tnena. No život je u užem i širem području Knina mnogo stariji, što pokazuju brojni arheološki nalazi. Knin je u prošlosti bio utvrđeni grad koji je po položaju, obrambenoj snazi i naoružanju bio najmoćnija tvrđava u Dalmaciji. Od osnivanja, Knin se branio od mnogih neprijatelja o čemu svjedoči dobro očuvana kninska tvrđava s čvrstim bedemima. Branitelji su tvrđavu stalno dograđivali prema tadašnjim obrambenim potrebama. Bio je jedno od sjedišta hrvatskih kraljeva, i to glavno sjedište, jer se iz Knina sigurnije moglo vladati područje i Liburnije i Dalmacije, a i pokatoličavati poganske Hrvate u Gackoj, Lici i Krbavi, o čemu svjedoči veći broj crkvenih objekata na kninskom području sagrađenih u doba kneza Trpimira [2].

Nekoliko rimskih grobova otkrivenih ispod tvrđave i ostatci arhitekture na brdu Spas potvrđuju da je tu bilo rimsko naselje.
U doba rane hrvatske države tu je povremeno boravište narodnih vladara (Trpimir, Muncimir, Svetoslav Suronja, Stjepan Držislav, Dmitar Zvonimir i Petar Svačić), odnosno u obližnjoj Biskupiji, u kojoj je od oko 1040. , otkako je osnovana je kninska biskupija (koja je imala jurisdikciju sve do Drave), i "hrvatski biskup".
Nakon pogibije kralja Petra Svačića 1097. i ulaskom u personalnu uniju s Ugarskom 1102., Knin gubi status prijestolnice, no još je uvijek zadržao status značajnog upravnog sjedišta.

Poslije su u Kninu povremeno stolovali hrvatski velikaši (Šubići Bribirski i Nelipići), gotovo dva stoljeća je pod Turcima, a 1688. zauzimaju ga Mlečani i drže sve do 1797. Zapadno od Knina uzdiže se srednjovjekovna tvrđava podignuta sredinom 10. stoljeća konačni je izgled dobila početkom 18. stoljeća., kada je umjetnim prosjekom odijeljena od brda Spas koje se na nju nadovezuje sa sjeverne strane. Tvrđava je jedna od najvećih fortifikacijskih građevina u Dalmaciji. Podijeljena je na gornji, srednji i donji grad, koji su međusobno povezani drvenim mostovima. Najstariji je gornji grad na sjevernom dijelu tvrđave, dok su srednji i donji grad sagrađeni u kasnome srednjem vijeku. U početku 18. stoljeća na gradnji zidina kninske tvrđave radili su i domaći majstori Ivan Macanović i njegov sin Ignacije.

U doba hrvatskog narodnog preporoda, Knin je bio utvrdom hrvatstva, a 1865. je Narodna stranka konačno uspijela pobijediti na izborima. Prvi načelnik iz redova hrvatskog naroda je bio Lovro Monti.

U tvrđavi je bio smješten Muzej hrvatskih starina (danas Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu), osnovan 1893. Na brdu Spasu otkriveno je kasnoantičko i starohrvatsko naselje. Svršetak 19. stoljeća grad Knin je dočekao s 90% hrv. stanovništva.

Za doba Kraljevine SHS/Jugoslavije, počinje se s planskim naseljavanjem Srba. Ipak, do konca Drugog svjetskog rata, grad je ostao s hrvatskom većinom (52%).

Općina Knin je, relativno gledajući, općina koja je imala najviše partizana u 2.svj. ratu (10264 od čega 4000 žena) od svih općina u bivšoj Jugoslaviji. Četnika i ustaša je bilo zanemarivo malo prema ovom broju i oni su zajedno ratovali protiv partizana. [nedostaje izvor] Pri tome valja uzeti u obzir mogućnost velikog broja konvertiranih četnika, a što je najbolje pokazala i jedna od najžešćih bitaka u drugom svjetskom ratu na području Dalmacije, u prosincu 1944..

Socijalistička Jugoslavija posao posrbljavanja grada obavila je temeljitije. Naseljavanje Srba u grad postaje znatno sustavnije, dobivaju povoljna i sigurna radna mjesta.

Grad se ustrojio kao važno mjesto, odnosno forsiralo ga se kao važnu prometnu i stratešku točku (željezničko čvorište), dok se s druge strane sprječavalo izgradnju cestovne prometnice Zagreb-Split i ikakvo zaobilaženje Knina.

Posrbljeni Knin je dobio i gospodarsku potporu ustrojavanjem jedne od rijetkih vojnih tvornica u Hrvatskoj (koje su inače bile samo po Srbiji, Crnoj Gori i dijelovima BiH sa značajnim srpskim zajednicama), a politička zaštićenost njihova položaja je bila takva da su vlasti SR Hrvatske redovito pokleknjivale pred svim njihovim zahtjevima (vika u Kninu je predstavljala potres u Saboru).

Mjesto gdje su zatočeni, mučeni i ubijani hrvatski branitelji od srpskih pobunjeničkih postrojbi Kapetana Dragana.

Stambena pitanja doseljenim Srbima su bivala iznimno brzo rješavana. Socijalističke vlasti su, nasuprot tome, Hrvate planski zapostavljali po najosnovnijim pravima, što je rezultiralo iseljavanjem Hrvata i još većim rashrvaćivanjem grada.

Ignoriranje Hrvatske i uzgoj antihrvatskog duha, još za doba socijalizma je bio toliki, da su čak i na saveznim objektima (i na objektima JNA, što nije bio drugdje slučaj) bile isticane sve redovne zastave (jugoslavenska i partijska), ali ne i zastava SR Hrvatske.

U kolovozu 1990. počinje pobuna srpskog stanovništva, koja je kulminirala proglašenjem Republike Srpske Krajine godinu dana kasnije, čiji je Knin bio "glavni grad".

U vojno-redarstvenoj akciji Oluja u kolovozu 1995. Hrvatska vojska oslobađa Knin i njegovu okolicu te ga vraća pod nadzor Republike Hrvatske.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • "Knauf" d.o.o., Pogon u Kninu (bivši "Kningips"). Proizvodnja gipsanih kartonskih ploča i profila.
  • "DIV" d.o.o., Pogon u Kninu (bivši "TVIK"). Proizvodnja vijaka.
  • "Viribus" d.o.o., Ribogojilište Knin. Uzgoj, prerada i prodaja ribe.
  • "Živković" d.o.o., Motel.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Fra Lujo Marun

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • kninska tvrđava, stara tvrđava na brdu Spas iznad grada vuče korijene još iz rimskog doba
  • slap Krčić ispod kojeg izvire rijeka Krka ujedno i početak NP Krka
  • Biskupija - selo je dobilo ime po ostatcima 5 crkava gdje je stolovao biskup i gdje je ubijen kralj Zvonimir,
  • Burnum - rimski i ilirski vojni kamp 18 km daleko od Knina ka Kistanjama,
  • Rimski logori - ostatci 3 rimska logora nalaze se na lijevoj strani kanjona Krke kod hidrocentrale,
  • samostan Krka - srpski pravoslavni samostan kod Kistanja u kanjonu Krke, a legenda kaže da su njegove katakombe povezane pećinama sve do mora i da su se u njima skrivali rani kršćani od rimljana,
  • Preparandija - zgrada učiteljske škole građena 1920-ih, uvrštena u registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.[3]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • 2 osnovne škole
  • Srednjoškolski Centar Kralja Zvonimira i Srednjoškolski centar Lovre Montija sa smjerovima:
    • Gimnazija 4 god.
    • Elektrotehnika 4 god.
    • Prometna 4 god.
    • Ekonomija 4 god.
    • Računalni tehničar 4 god.
    • Frizeri 3 god.
    • Konobari 3 god.
    • Kuhari 3 god.
    • Trgovci 3 god.
  • Veleučilište "Marko Marulić"[4] sa studijima:
    • Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom 3 god.
    • Prehrambena tehnologija 3 god.
    • Poljoprivreda krša 3 god.

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Dom OSRH "Kralj Zvonimir" Knin u sklopu kojega su kino-dvorana, a održava se i kulturno-umjetnički program, zatim restoran i ljetna terasa, kuglana, knjižnica i izložbeni prostor.
  • Muzej grada Knina (nalazi se u sklopu kninske Tvrđave).

Šport[uredi VE | uredi]

  • Nogometni klub Dinara Gradski nogometni klub, član Županijske nogometne lige. Dresovi: crveni. Osnovan 1913. god.
  • Malonogometni klub "Kijevo Bilić-Erić Security" Knin, član 1. HMNL. Osnovan 1997. god.
  • Ženski rukometni klub Knin Gradski rukometni klub, član 2. ŽRL, Dresovi: crveni. Osnovan 1998. god.
  • Rukometni klub "Knin 95". Osnovan 1996. god.
  • Košarkaški klub "Knin" . Osnovan 1997. god.
  • Šahovski klub Knin. Osnovan 1997. god.
  • Taekwondo klub Knin.[5] Osnovan 1997. god.
  • Karate klub "Tigar" Knin.[6] Osnovan 2000. god.
  • Karate klub Knin.
  • Odbojkaški klub "Mladost 2000" Knin, član 2. HOL - jug. Osnovan 2000. god.
  • Atletski klub "Sveti Ante" Knin. Osnovan 2000. god.
  • Kuglački klub Knin. Osnovan 1999. god.
  • Boćarski klub "Zrinski" Knin. Osnovan 1999. god.
  • Stolnoteniski klub Knin. Osnovan 1999. god.
  • Strjeljački klub "Zvonimirovi strijelci" Knin. Osnovan 2000. god.
  • Planinarsko društvo "Dinara".[7] Osnovano 1954. god.
  • Športsko-ribolovno društvo "Krka".[8] Osnovano 1997. god.
  • Društvo sportske rekreacije "Sport za sve". Osnovano 1999. god.
  • Lovačka udruga «Dinara»[9]

Neprofitne organizacije[uredi VE | uredi]

  • UHBL-PTSP Tvrđava-Knin[10]
  • HUK Knin[11]

Bilješke[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Knin
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.