ETA

Euskadi Ta Askatasuna, (ETA)
Godine djelovanja	1959-do danas
Vođa	Mikel Garikoitz Aspiazu Rubina
Političko krilo	Herri Batasuna
Ciljevi djelovanja	neovisnost Baskije
Područje djelovanja	Francuska, Španjolska
Politička ideologija	marksizam, baskijski nacionalizam, socijalizam

ETA (Euskadi Ta Askatasuna, Baskijska domovina i sloboda) je naoružana baskijska paravojna organizacija osnovana 1959. godine. Kao glavni cilj ETA ima neovisnost Baskije. SAD i većina vodstva EU je smatraju terorističkom organizacijom.

Nastala je iz studentske organizacije koja se borila protiv vojne diktature generala Franca. Vlade Španjolske i Francuske, Europske unije i SAD-a ETA-u smatraju terorističkom organizacijom. Njoj se pripisuju napadi sa ukupno oko 820 žrtava. Ova paravojna organizacija je najaktivnija teroristička organizacija u zapadnoj Europi. Oni se već duže od tri desetljeća zalažu za stvaranje neovisne države Baskije na teritoriju regije Baskija koji obuhvaća više pokrajina Španjolske i dijelove jugozapadne Francuske. Odgovorna je za desetke otmica, a najpoznatija žrtva je španjolski premijer Luis Carrero Blanco. Znak njihove organizacije je zmija koja se ovila oko sjekire. Preko 500 njihovih militanata su zatvoreni. ETA se žestoko protivi izgrednji željeznica i nuklearnih elektrana koje smatraju vrlo štetnim za okoliš i nepotrebnim za Baskiju.

Povijest

Razdoblje Francove diktature

Ploča u čast ubijenom Blancu

ETA je osnovana 1959. kao studentski pokret Baska protiv Francove diktature. ETA je smatrala kako Francov režim zatire baskijsku kulturu i identitet. Najpoznatija žrtva iz toga razdoblja je admiral Luis Carrero Blanco, nesuđeni Francov nasljednik. Ubijen je 1973. bombom na izlazu iz crkve.

Prijelazno razdoblje

Nakon Francove smrti, za vrijeme prijelaznog razdoblja u demokraciju, ETA se podijelila na dvije odvojene organizacije: jedna frakcija je postala ETA političko vojna ETA (pm) i druga ETA vojna ili ETA (m). Obe organizacije su odbijale ponude o amnestiji, te nastavile svoju nasilnu borbu. Godine 1978-1980 su se pokazale najkrvavijima za ETA-u. sa 68, 76 tj. 91 žrtvom.

Za vrijeme Francove diktaturw ETA-u je tolerirala francuska vlada, dozvoljavajući im slobodno kretanje Francuskom, vjerujući kako time potpomaže rušenje Francove vlasti.

GAL

Za vrijeme 1980-tih i vladao je tzv. prljavi rat između Grupos Antiterroristas de Liberación (GAL) paravojne organizacije koja se proglasila protuterorističkom i ETA-e. Rat je trajao 1983.-1987. GAL je izvodio otmice, atentate i mučenja, ne samo članova ETA-e nego i civila za koje se sumnjalo da su povezani s grupom, od kojih pokoji uopće nisu imali veze. GAL je ubio 27 ljudi.Aktivnosti GAL-a su bile nastavak ratnih djelovanja odreda smrti,aktivno podupiranih od strane španjolskih sigurnosnih i obvavještajnih snaga, po imenom Batallón Vasco Español koje su bile aktivne u razdoblju 1976-1982.One su bile odgovorne za smrt 48 osoba.

Jedna od posljedica djelovanja GAL-a u Francuskoj je odluka iz 1984. kojom Pierre Joxe, francuski ministar unutarnjih poslova, odobrava izručavnje osumnjičenih pripadnika ETA-a Španjolskoj. Za postizanje ovog dogovora trebalo je 25 godina i bio je ključan označivši kraj sigurnosti za ETA-u u Francuskoj. Proglašavanje (od države podržavanog ) sheme "prljavog rata" i pritvaranjem službenika odgovornih za GALu ranim 1990-tim dovelo je do političkog skandala u Španjolskoj. Veze države sa grupom su bile razotkrivene od strane novina El Mundo nizom istraživanja. Za posljedicu je to imalo da su nakon toga otkrića djelovanja grupe označena kao državni terorizam.

Novije doba

Primirje su već dva puta objavljivali tijekom 90-ih.

ETA je odlučila proglasiti trajni prekid vatre od 24. ožujka 2006., kaže se u priopćenju pod naslovom "Poruka Euskadi Ta Askatasune baskijskom narodu". Španjolska nacionalna televizija je objavila snimku trojice predstavnika ove organizacije s maskama na licima i beretkama specifičnim za ovu paravojnu formaciju kako sjedeći za stolom čitaju priopćenje o prekidu vatre.

U video priopćenju naglašava se da bi primirje trebalo omogućiti pokretanje "demokratskog procesa" kojim će se priznati prava baskijskog naroda i kulminirati njegovim pravom da "odlučuje o svojoj sudbini", navodi se u priopćenju u očitoj aluziji na mogući referendum. ETA je pozvala Španjolsku i Francusku da "pozitivno odgovore" na novonastalu situaciju i prekinu policijsku represiju protiv njih.

Prije je bilo objavljeno da vlada i separatisti pripremaju strategiju za mirovni proces, po djelomičnom uzoru na sjevernoirski model. ETA je de facto mir prekinula 30. prosinca napadom na madridsku zračnu luku kada su poginule dvije osobe. Prije eksplozije, ETA je u tom napadu upozorila na opasnost, no nažalost žrtve nisu izbjegnute.

ETA je najavila da će nastaviti napade u Španjolskoj jer su mirovni pregovori iz 2006. pokazali da nema svrhe pregovarati s vladom. Baskijska separatistička organizacija je i formalno objavila kako više ne vrijedi prekid neprijateljstava kojeg je sama proglasila i kako priprema ofenzivu. Separatisti optužuju vladu u Madridu kako je na njihovu mirovnu ponudu odgovorila uhićenjima, mučenjima i potjerama. ETA je najavila nastavak oružanog otpora sve dok španjolska vlada ponovno ne počne pregovore i ne prizna prava Baskije.

Ipak, 2010. godine, ETA je odlučila proglasiti stalno i opće primirje koje će moći nadzirati međunarodna zajednica - po tom priopćenju. ETA, koja je posljednji napad na španjolskom tlu izvela 17 mjeseci ranije, objavila je niz priopćenja u rujnu 2010. o prekidu oružane borbe. U videoporuci objavljenoj 5. rujna na BBC-ju ilegalna organizacija je izjavila da "neće izvoditi oružane napade", dodavši da je tu odluku donijela "prije nekoliko mjeseci".

Dva tjedna poslije naoružana skupina je izjavila da je spremna na razgovor s međunarodnim posrednicima, a zatim je u razgovoru za separatističke novine Garu ustvrdila da je "sklona" poštovati stalno primirje koje će se moći nadzirati, pa i "više od toga".

Ideologija

Ideologija ETA-e pored baskijskog nacionalizma je i marksizam. Zbog toga ta organizacija je izrazito nepopularna među baskijskim bogatašima. Komunistička ideologija smatra se također jednim od uzroka zabrane u zapadnom svijetu kao i njenim svrstavanjem među terorističke skupine.

Mete, taktika i napadi

Ciljevi ETA-e u većini slučajeva su objekti represivnog aparata države: policija, sudovi, vojska Španjolske. Ipak, neki napadi su primjeri klasičnog terorizma, kao bombaški napad u Barceloni u kojem je pogunula 21 osoba. Ipak, tu je svoju najsmrtonosniju akciju iz 1987. godine u Barceloni, ETA sama proglasila velikom pogreškom. ETA tradicionalno koristi pozive Službi za pomoć na cesti kako bi upozorila na svoje napade i eksplozije kako bi se izbjegle civilne žrtve.

Najkrvavija godina je bila 1980. kada se brojalo gotovo 100 žrtava ETA-e.

Međunarodne veze

ETA se smatra povezanom sa sličnim organizacijama iz Irske i Bretanje kao i nekim organizacijama, poput FARC-a, u Latinskoj Americi.

Međunarodni status

ETA se smatra terorističkom organizacijom od strane EU, SAD-a i Kanade. Kanada je proglasila ETA-u terorističkom organizacijom parlamentarnom odlukom iz 2. travnja 2002. . Francuska i Španjolska dugo vremena nisu surađivale u borbi protiv ETA-e, a razlog tomu bio je Francov režim. Takva politika je rezultirala prešutnim dogovorom članova ETA-e o nenapadanju ciljeva u Francuskoj.