ETA
Izvor: Wikipedija
| Euskadi Ta Askatasuna, (ETA) | |
|---|---|
 |
|
| Godine djelovanja | 1959-do danas |
| Vođa | Mikel Garikoitz Aspiazu Rubina |
| Političko krilo | Herri Batasuna |
| Ciljevi djelovanja | neovisnost Baskije |
| Područje djelovanja |  Francuska,  Španjolska |
| Politička ideologija | marksizam, baskijski nacionalizam, socijalizam |
ETA (Euskadi Ta Askatasuna, Baskijska domovina i sloboda) je naoružana baskijska paravojna organizacija osnovana 1959. godine. Kao glavni cilj ETA ima neovisnost Baskije. SAD i većina vodstva EU je smatra terorističkom organizacijom.
Nastala je iz studentske organizacije koja se borila protiv vojne diktature generala Franca. Vlade Španjolske i Francuske, Europske unije i SAD-a ETA-u smatraju terorističkom organizacijom. Njoj se pripisuju napadi sa ukupno oko 820 žrtava. Ova paravojna organizacija je najaktivnija teroristička organizacija u zapadnoj Europi. Oni se već duže od tri desetljeća zalažu za stvaranje neovisne države Baskije na teritoriju regije Baskija koji obuhvaća više pokrajina Španjolske i dijelove jugozapadne Francuske.Odgovorna je za desetke otmica, a najpoznatija žrtva je španjolski premijer Luis Carrero Blanco. Znak njihove organizacije je zmija koja se ovila oko sjekire.Preko 500 njihovih militanata su zatvoreni. ETA se žestoko protivi izgrednji željeznica i nuklearnih elektrana koje smatraju vrlo štetnim za okoliš i nepotrebnim za Baskiju.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
[uredi] Razdoblje Francove diktature
ETA je osnovana 1959. kao studentski pokret Baska protiv Francove diktature. ETA je smatrala kako Francov režim zatire baskijsku ulturu i identitet. Najpoznatija žrtva iz toga razdoblja je admiral Luis Carrero Blanco, nesuđeni Francov nasljednik. Ubijen je 1979. bombom na izlazu iz crkve.
[uredi] Prijelazno razdoblje
[uredi] U demokratskom razdoblju
[uredi] Novije doba
Primirje su već dva puta objavljivali tijekom 90-ih.
ETA je odlučila proglasiti trajni prekid vatre od 24. ožujka 2006., kaže se u priopćenju pod naslovom "Poruka Euskadi Ta Askatasune baskijskom narodu". Španjolska nacionalna televizija je objavila snimku trojice predstavnika ove organizacije s maskama na licima i beretkama specifičnim za ovu paravojnu formaciju kako sjedeći za stolom čitaju priopćenje o prekidu vatre.
U video priopćenju naglašava se da bi primirje trebalo omogućiti pokretanje "demokratskog procesa" kojim će se priznati prava baskijskog naroda i kulminirati njegovim pravom da "odlučuje o svojoj sudbini", navodi se u priopćenju u očitoj aluziji na mogući referendum. ETA je pozvala Španjolsku i Francusku da "pozitivno odgovore" na novonastalu situaciju i prekinu policijsku represiju protiv njih.
Prije je bilo objavljeno da vlada i separatisti pripremaju strategiju za mirovni proces, po djelomičnom uzoru na sjevernoirski model. ETA je de facto mir prekinula 30. prosinca napadom na madridsku zračnu luku kada su poginule dvije osobe. Prije eksplozije, ETA je u tom napadu upozorila na opasnost, no nažalost žrtve nisu izbjegnute.
ETA je najavila da će nastaviti napade u Španjolskoj jer su mirovni pregovori iz 2006. pokazali da nema svrhe pregovarati s vladom. Baskijska separatistička organizacija je i formalno objavila kako više ne vrijedi prekid neprijateljstava kojeg je sama proglasila i kako priprema ofenzivu. Separatisti optužuju vladu u Madridu kako je na njihovu mirovnu ponudu odgovorila uhićenjima, mučenjima i potjerama. ETA je najavila nastavak oružanog otpora sve dok španjolska vlada ponovno ne počne pregovore i ne prizna prava Baskije.
[uredi] Ideologija
Ideologija ETA-e pored baskijskog nacionalizma je i marksizam. Zbog toga ta organizacija je izrazito nepopularna među baskijskim bogatašima. Komunistička ideologija smatra se također jednim od uzroka zabrane u zapadnom svijetu kao i njenim svrstavanjem među terorističke skupine.
[uredi] Mete, taktika i napadi
Ciljevi ETA-e u većini slučajeva objekti su represivnog aparata države: policija, sudovi, vojska Španjolske. Ipak, neki napadi su primjeri klasičnog terorizma, kao bombaški napad u Barceloni u kojem je pogunula 21 osoba. Ipak, tu je svoju najsmrtonosniju akciju iz 1987. godine u Barceloni, ETA sama proglasila velikom pogreškom. ETA tradicionalno koristi pozive Službi za pomoć na cesti kako bi upozorila na svoje napade i eksplozije kako bi se izbjegle civilne žrtve.
Najkrvavija godina je bila 1980. kada se brojalo gotovo 100 žrtava ETA-e.
[uredi] Međunarodne veze
ETA se smatra povezanom sa sličnim organizacijama iz Irske i Bretanje kao i nekim organizacijama, poput FARC-a, u Latinskoj Americi.
[uredi] Međunarodni status
ETA se smatra terorističkom organizacijom od strane EU, SAD-a[1] i Kanade. Kanada je proglasila ETA-u terorističkom organizacijom parlamentarnom odlukom iz 2. travnja 2002. [2]. Francuska i Španjolska dugo vremena nisu surađivale u borbi protiv ETA-e, a razlog tomu bio je Francov režim. Takva politika je rezultirala prešutnim dogovorom članova ETA-e o nenapadanju ciljeva u Francuskoj.
