Eulerov identitet
U matematičkoj analizi Eulerov identitet predstavlja sljedeću jednakost imenovanu po Leonhardu Euleru:
gdje je
Eulerov broj, baza prirodnih logaritama,
imaginarna jedinica čiji kvadrat daje −1,
pi, prirodni broj i omjer opsega kružnice i njezina promjera.
Eulerov identitet se ponekad naziva i Eulerova jednadžba.
Eksponencijalna funkcija ez može se definirati kao limes niza (1 + z/N)N . Tako da kada N teži u beskonačnost time je i eiπ limes od (1 + iπ/N)N . Može se pokazati da se za dovoljno veliki N, izraz (1 + iπ/N)N približava svom limesu koji iznosi −1.
Eulerov identitet se od strane mnogih smatra izuzetnim jer na jednostavan način povezuje tri osnovne matematičke operacije (zbrajanje, množenje i potenciranje) te povezuje čak pet fundamentalnih matematičkih konstanti i to brojeve 0, 1, π, e i imaginarni broj i. Svaka od tih konstanti na poseban je način temeljna u teoriji brojeva, geometriji i trigonometriji, statistici, području kompleksnih brojeva i drugdje. Identitet mnogi smatraju jednim od najljepših teorema u matematici.
[uredi] Izvod
Identitet je poseban slučaj Eulerove formule koja ustanovljava da je
za svaki realni broj x određen u radijanima.
Na taj način je i
te kako je
i
slijedi da je
iz čega slijedi konačan oblik identiteta.
[uredi] Generalizacija identiteta
Eulerov identitet je poseban slučaj općenitijeg identiteta koji ustanovljava da je
Eulerov identitet je slučaj gdje je n = 2.







