Guževi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Colubridae
Bjelouška, Natrix natrix
Bjelouška, Natrix natrix
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Reptilia
Red: Squamata
Podred: Serpentes
Porodica: Colubridae
Područje života
Potporodice

Boodontinae
Calamariinae
Colubrinae
Dipsadinae
Homalopsinae
Natricinae
Pareatinae
Psammophiinae
Pseudoxenodontinae
Pseudoxyrhophiinae
Xenodermatinae
Xenodontinae
Incertae sedis
Rodovi u tekstu

Guževi (ili smukovi; lat. Colubridae) su s preko 2.000 vrsta daleko najbrojnija porodica danas živućih zmija.

Svih pet vrsta guževa koje žive u Srednjoj i Južnoj Europi (obična bjelica, poznatija pod imenom eskulapova zmija, bjelouška, obična smukulja, kockasta vodenjača i Šarena poljarica) su pretežno dnevno aktivne, pa se od otrovnica koje nastanjuju ista područja (riđovka, poskok, Vipera aspis i ursinijeva ljutica razlikuju okruglim zjenicama.

Ovo je vrlo raznorodna skupina zmija. Smatra se, da će tek rezultati novijih istraživanja mitohondrijskog DNK pokazati točne srodničke odnose ove porodice.

Opis[uredi VE | uredi]

Svi guževi imaju vitko tijelo koje je podjednako savitljivo u svim dijelovima s jasno odvojenom malenom, duguljastom glavom. Nemaju funkcionalnon lijevo plućno krilo, u donjoj čeljusti nemaju tzv. koronoidnu kost a dvije polovice donje čeljusti nisu sraštene i mogu otvoriti usta relativno više od drugih zmija, i nemaju u tijelu rudimente zdjelice. Glatke ili kljunate ljuske međusobno složene kao crijepovi pokriva cijelo tijelo, a uz rijetke iznimke ljuske na glavi su im velike i pločaste.

Dužina im je različita, zavisno o vrsti. Mogu biti duge od 30 cm pa sve do gotovo 3 m.

Rasprostranjenost i stanište[uredi VE | uredi]

Guževi su rašireni cijelom Zemljom, i žive na vrlo različitim staništima. Mnoge vrste vole vlažna staništa i vodu, dok druge nastanjuju suha područja. Dok jedne vrste žive samo na tlu, druge su stanovnici stabala, a neke su i jedno i drugo. No, među guževima postoji i oko 60 vrsta koje žive pod zemljom. U novije vrijeme se smatra, da tvore zasebnu porodicu koju nazivaju Atractaspidae. Te vrste kopaju tunele i sve, osim jedne žive u Africi [1]. Ovisno o zimskoj temperaturi područja koje nastanjuje, neki su aktivni cijelu godinu, dok drugi "spavaju" zimski san.

Otrovnost[uredi VE | uredi]

Svi guževi imaju zube u obje čeljusti, ali većina nisu otrovne. Neke vrste imaju blagi otrov koji nije namijenjen ubijanju lovine, nego služi kao dio probavnih sekreta. Zubi su im puni, tako da otrov ne injiciraju, kao zmije koje imaju sprijeda šuplje otrovne zube. Njihovi otrovni zubi su smješteni straga, i imaju većinom jedan par, no ima vrsta sa dva ili tri para takvih zuba. Kako ne mogu injicirati otrov, u ranu koju zub otvori na plijenu kapilarnim silama se uz žlijeb na zubima spušta otrov.

Kako su im zubi straga u čeljusti, ti guževi uglavnom nisu opasni za čovjeka. No, neke vrste su ipak opasne, naročito boomslang i drvna zmija koje su uzrokovale i nekoliko smrtnih slučajeva [2].

Neke podzemne vrste imaju posebne zube koje mogu preklopiti postrano. To im omogućuje da ih upotrijebe bez otvaranja usta, ubrizgavaju otrov postranim zamahom glave.

Razmnožavanje i prehrana[uredi VE | uredi]

Guževi se razmnožavaju na oba načina svojstvena zmijama. Neki polažu jaja, od jednog pa do 100, dok drugi kote žive mlade. Hrane se malim sisavcima, pticama, žabama i gušterima, no neke se hrane jajima.

Potporodice s pripadajućim rodovima[uredi VE | uredi]

Potporodica Boodontinae

Potporodica Calamariinae

Potporodica Colubrinae

Potporodica Dipsadinae

Potporodica Homalopsinae

Potporodica Natricinae

Potporodica Pareatinae

Potporodica Psammophiinae

Potporodica Pseudoxenodontinae

Potporodica Pseudoxyrhophiinae

Potporodica Xenodermatinae

Potporodica Xenodontinae

Kratica i.s. označava Incertae sedis.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Životinje, velika ilustrirana enciklopedija", Mozaik knjiga, Zagreb, 2. izdanje, ISBN 953-196-088-7, naslov originala "Animal", Copiright 2001., Dorling kindersley Limited, London
  2. "Životinje, velika ilustrirana enciklopedija", Mozaik knjiga, Zagreb, 2. izdanje, ISBN 953-196-088-7, naslov originala "Animal", Copiright 2001., Dorling kindersley Limited, London

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Guževi
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Colubridae