Heavy metal

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži

Heavy metal je podvrsta rocka. Razvio se kasnih šezdesetih i početkom sedamdesetih, najviše u Velikoj Britaniji i SAD-u. Obilježavaju ga distorzirani zvuk, duga gitarska sola, i općenito glasna i energična izvedba.

Sadržaj

[uredi] Ime

Izraz heavy metal skovao je američki književnik William Burroughs. U glazbi ga prvi put uvodi kanadski rock sastav Steppenwolf u himničnoj skladbi Born to be wild, 1968. u stihu: "I like smoke and lightning/Heavy metal thunder/Racin' with the wind/And the feelin' that I'm under."

Mnogi rock kritičari prvom skladbom heavy metala smatraju skladbu "You Really Got Me"engleskog sastava The Kinks, zbog distorziranog zvuka gitare. Neki pak smatraju skladbu My Generation sastava The Who prvom skladbom ovog glazbenog žanra.

[uredi] Povijest

Utjecajni američki kritičar Lester Bangs, sedamdesetih godina promovira heavy metal kao objedinjavajući nazivnik za novu glazbenu vrstu. Bangs precizno rekonstruira spajanje blues rocka i psihodeličnog rocka u metal. Začetnici heavy metala, kako tvrdi Bangs bile su britanske supergrupe The Who, Cream, Led Zeppelin, te Black Sabbath, Deep Purple, i gitaristi Eric Clapton, Jimmy Page i Jeff Beck, kao i gitarske distorzije na koncertima Yardbirdsa.

Sa američke strane Hendrixov inovativni pristup bluesu i proto metal sastavi Blue Cheer, Iron Butterfly, Grand Funk Railroad i ostali, stvorili su podlogu na kojoj je izrasla jedna od najdugovječnijih žanrovskih vrsta rocka. Metal je početkom sedamdestih prihvatila tinejdžerska i adolescentska publika podignuvši na pijedestal gitarista virtuoza: trajnu konstantu žanra. Publika je u metalu prepoznala "izvorni rock žanr" suprotstavljajući ga banalnosti pop glazbe. Značajan utjecaj na jasnije oblikovanje heavy metala kao samosvojnog žanra imao je sastav Judas Priest, koji je uvođenjem dviju gitara i vrištećim vokalom snažno nadahnuo mnoge britanske metal sastave u drugoj polovici sedamdestih i osamdesetih, čija je pojava nazvana New Wave of British Heavy Metal. Nastao je i kao odgovor na stadionsku pirotehniku i instrumentalnu virtuoznost koja je sama sebi postala svrhom. Iznjedrio je velike sastave: Iron Maiden izričit predstavnik heavy metala, Saxon, Diamond Head, Motorhead ozračen punkom, Def Leppard, Tygers of Pan Tang, Blitzkrieg i druge.

NWOBHM bitno je utjecao na američku scenu pojavom sastava kao što su Metallica, Megadeth, Antrax, Slayer, Pantera. Ovi sastavi također su osnivači thrash metala koji se kasnije razvio u black metal, i death metal. Istovremeno u SAD-u nastala je scena glam metala, kao spoj glam rocka i metala koju predstavljaju sastavi, Quiet Riot, Mötley Crüe, Ratt, Twisted Sister, Stryper te W.A.S.P.

Sredinom sedamdestih Ritchie Blackmore je osnovao sastav Rainbow u kojem je zajedno sa pjevačem i tekstopiscem Ronnie James Diom pisao aranžmane i glazbu.

Iz heavy metala su i dalje postupno nastavile nastajati druge brojne podvrste metal glazbe, a i sam se nastavio preobražavati u druge brojne podvrste.

[uredi] Ljubitelji

Na stil odijevanja heavy metal publike, uvelike je utjecao Rob Halford, pjevač Judas Priesta, oblačeći crne kožne jakne sa zakovicama i lancima. Metalac je hrvatsko ime za obožavatelja heavy metala. Engleski naziv je metalhead ili headbanger. Headbanger je izvorno pogrdan, no kasnije općeprihvaćen naziv. Ime je nastalo zbog karakterističnog mahanja glavom i kosom uz imaginarno sviranje gitare, što je spontano ponašanje posjetitelja na koncertima heavy metal izvođača.

[uredi] Najznačajniji albumi

[uredi] Izvori

  • Pojmovnik popularne glazbe, Zlatko Gall. Koprivnica 2001.
  • Encyclopedia of Heavy Metal, Daniel Bukszpan. New York 2003.
  • History of Hard Rock, Hit Parader, broj 517. 2008.
  • Sedam razdoblja rocka, 4. epizoda: Never Say Die, dokumentarac o povijesti rocka
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Heavy_metal"