Indijska konoplja (Cannabis sativa)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Indijska konoplja" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Indijska konoplja (razdvojba).
Indijska konoplja
Illustration Cannabis sativa0.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Rosales
Porodica: Cannabaceae
Rod: Cannabis
Vrsta: C. sativa
Područje života
Podvrste

C. sativa subsp. sativa var. sativa
C. sativa subsp. sativa var. ruderalis
C. sativa subsp. sativa var. indica

Indijska konoplja (marihuana; lat. Cannabis sativa) je biljka poznata čovjeku od davnina, korištena u izradi užadi. Porijeklom je s azijskog kontinenta, a najprije je korištena u prehrani ljudi i životinja (6000. pr. Kr.).

Općenito

Konoplja pripada među najstarije kulturne biljke. Povjesničar Herodot opisuje ritualnu upotrebu konoplje kod Skita. Uzgajanjem, proširena je u gotovo sve zemlje globusa, pa se može smatrati pravom kozmopolitskom biljkom. Može uspijevati u najrazličitijim klimatskim i ekološkim uvjetima. Raste kao korov i kao uzgajana biljka. O velikoj raznolikosti, a i proširenosti konoplje, svjedoče i brojna imena koja se za pojedine forme konoplje upotrebljavaju u najrazličitijim dijelovima svijeta: marihuana (Meksiko), kif (Maroko, Alžir), sutol (Sirija, Libanon), kabak (Turska), charas, ganja i bhang (Indija), dagga (južna Afrika), djamba (centralna Afrika), maconha (Brazil)

Boje variraju od sivo-zelene do zeleno-smeđe, a u teksturi je slična origanu. Cannabis sativa je dvodomna biljka (što znači da postoji muška i ženska biljka) i kada izraste do kraja, ima veoma intenzivan miris. Ženske su biljke veće i nose brojne cvjetove, dok su muške manje i tvore cvatove u obliku metlice. Plodovi biljke su sitni, jednosjemeni oraščići. Zapravo samo značenje riječi canabis (konoplja) i sativa (korisna), odaje korisnost biljke.

Industrijska upotreba

Konoplja se većinom koristila za izradu užadi i tekstila. Danas je poznata primjena konoplje u izradi preko 20 000 industrijskih proizvoda. Od konoplje se može dobivati papir, ulje, boje, ljepilo,...pa sve do biorazgradive plastike i betona. Konoplja je pogodna u ljudskoj ishrani. Sjeme konoplje sadrži velike količine proteina, antioksidanata i savršen omjer esencijalnih ulja omega 3 i omega 6, željeza i cinka; a ne sadrži psihoaktivni THC.

Upotreba kao droga

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Marihuana
Kako mnoge sorte biljke sadrže psihoaktivnu supstancu THC, raširena je upotreba osušenog lišća biljke kao psihoaktivne supstance, obično pušenjem.

Uzgoj i upotreba konoplje s većim udjelom THC je nezakonita u Hrvatskoj i mnogim drugim zemljama.

Sleng

Biljka je često zvana i kanabis ili marihuana, u slengu: trava, vutra, ganđa, gras, cd, vulja, grinta, điđa, žiža, marica, mara, granje, zeleno, blitva, džika, munta, haplja, črč, butra, mumika, dim, peljivo, hansaplast, mrkva, vrvina, đuta, buksna, žika, đula gens, frula....

Svjetska proizvodnja marihuane

Procjenjuje se godišnje između 20.000 i 40.000 tona. Glavni proizvođači konoplje su Sjedinjene Američke Države i Meksiko gdje se uzgoji više od 90% svjetske proizvodnje indijske konoplje.

Pravni status

U hrvatskom zakonu Cannabis Sativa je legalna i za njen uzgoj u industrijsko-tekstilne svrhe potrebno je posjedovati dozvolu. U legalno uzogojenom kanabisu postotak psihoaktivne tvari THC-a ne smije prelaziti 0.2%. Zemlje u kojima je konoplja legalizirana imaju manji broj ovisnika o težim drogama, pokazale su studije.[nedostaje izvor] Većina intervjuiranih bivših ovisnika o težim drogama kao što su primjerice, heroin i kokain, izjavili su da "ne bi posegnuli za takvim drogama da je konoplja bila legalizirana".[nedostaje izvor] U SAD-u konoplju mogu konzumirati ljudi oboljeli od težih bolesti, da bi smanjili fizičku bol. Jedna od zemalja u kojoj je konoplja dekriminalizirana je Nizozemska (Coffee shop).