Jaroslav Jevdokimov

Izvor: Wikipedija
Jaroslav Jevdokimov
Jaroslav Jevdokimov (2014.)
Ime u rodnom listuJaroslav Oleksandrovič Jevdokimov
Rođen/a22. studenoga 1946.
Žanr/ovipop
Instrumentpjevač (bariton)
Djelatno razdoblje1975. do danas
Producentska kućaМелодия АЗГ
MTM Ltd.
United Music
CD Land
Астра
Internetska stranicawww.yaevdokimov.com
Nagrade
Zaslužni umjetnik Bjelorusije
Narodni umjetnik Bjelorusije
Zaslužni umjetnik Ruske Federacije

Jaroslav Oleksandrovič Jevdokimov (ukr. Ярослав Олександрович Євдокимов, bjel.: Яраслаў Аляксандравіч Еўдакімаў, rus.: Ярослав Александрович Евдоки́мов; Rivne, 22. studenoga 1946.)[1] ukrajinski je pjevač (bariton).

Životopis[uredi | uredi kôd]

Jaroslav Jevdokimov je već u djetinjstvu pokazao znakove glazbene nadarenosti. Poslije završene osnovne škole, školovanje je nastavio na Koreckom profesionalnom učilištu. U razdoblju od 1965. do 1968. služio je Vojni rok u ruskoj Sjevernoj floti. I tu je – kao dijete politički nepodobnih roditelja – imao problema, te nije smio službovati u poverljivim objektima, nego je tri godine proveo u građevinskoj jedinici. Godine 1968. vraća se u rodno selo, a potom odlazi u Dnjepropetrovsk, gdje se zapošljava u tvornicu guma. Tu upoznaje i svoju buduću suprugu, Bjeloruskinju, s kojom kasnije odlazi u Bjelorusiju.

U Bjelorusiji je njegova pjevačka karijera napokon krenula uzlaznim putem: iako nije imao formalnoga glazbenoga obrazovanja, iskrenim je i uvjerljivim interpretacijama osvajao svoju sve brojniju publiku. U razdoblju od 1977. do 1980. pohađao je privatnu poduku kod uglednoga vokalnoga pedagoga Vladimira Bučeleja, te istodobno nastupao i kao vokalni solist Bjeloruskoga vojnoga okruga.[2]

Godine 1979. Jaroslav Jevdokimov pobjeđuje na natjecanju S pjesmom kroz život (ukr. З піснею по житті). Od tada se njegov glas sve češće mogao čuti u programima Svesaveznoga radija i televizije, a po završetku studija solopjevanja, postao je i solistom Državnoga radija. Pjevao je i nastupao u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Norveškoj i Švicarskoj.

Godine 2006. dodijeljeno mu je priznanje Zaslužnoga umjetnika Ruske Federacije, a od 2009. je i službeno građanin Ruske Federacije.

Diskografija (izbor)[uredi | uredi kôd]

  • 1988.Все сбудется (Sve će se dogoditi)[3]
  • 2002.CD Ярослав Євдокимов: Фантазер (Jaroslav Jevdokimov: Sanjar)
  • 2006. –CD Ярослав Євдокимов: За белою рекой (Jaroslav Jevdokimov: Za bijelu rijeku)
  • 2012. – CD Ярослав Євдокимов: Возвращение в осень (Jaroslav Jevdokimov: Povratak u jesen)

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

  • 17. travnja 1980. – priznanje Zaslužni umjetnik Bjelorusije[4]
  • 13. srpnja 1987. – priznanje Narodni umjetnik Bjelorusije[4]
  • 15. veljače 2006. – priznanje Zaslužni umjetnik Ruske Federacije[5]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Энцыклапедыя літаратуры і мастацтва Беларусі
  • Enciklopedija književnosti i umjetnosti Bjelorusije, sv. 2 – Мн., 1985.
  • Беларуская энцыклапедыя (Bjeloruska enciklopedija), sv. 6 – Мн., 1998.
  • Encykłapiedyja biełaruskaj papularnaj muzyki (Enciklopedija bjeloruske popularne glazbe), Minsk: Zmicier Kołas, 2008., str. 368. ISBN 978-985-6783-42-8

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. (rus.) www.oblgazeta.ru – Артист Ярослав Евдокимов рассказал «ОГ» о своих корнях, pristupljeno 21. veljače 2015. (objavljeno 12. studenoga 2013.) (rus.)
  2. www.pisni.org.ua – Ярослав Євдокимов / Біографія, pristupljeno 21. veljače 2015. (ukr.)
  3. Discogs.com – Ярослав Евдокимов: „Все Сбудется“, pristupljeno 21. veljače 2015.
  4. a b [1] Беларуская энцыклапедыя. Т. 6. – Мн., 1998. с.397.
  5. www.bestpravo.ru – Ukaz Predsjednika Ruske Federacije o dodjeli državnih nagrada Ruske Federacije od 15. veljače 2006.Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. veljače 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 21. veljače 2015. (rus.)

Medijski arhiv[uredi | uredi kôd]

[2]Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. srpnja 2014. (Wayback Machine) [3] [4]Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. ožujka 2014. (Wayback Machine) [5]Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. srpnja 2014. (Wayback Machine) [6]Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. ožujka 2014. (Wayback Machine) [7]Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. srpnja 2014. (Wayback Machine) [8]Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. srpnja 2014. (Wayback Machine) [9]Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. srpnja 2014. (Wayback Machine) [10] [11] [12] [13]Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. srpnja 2015. (Wayback Machine) [14] [15] [16]; [17]; [18]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]