Jasna Horvat

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jasna Horvat
Jasna Horvat Auron.png
Jasna Horvat na predstavljanju romana Auron u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu
Rođenje Osijek, 27. prosinca 1966.
Zanimanje književnica, teoretičarka kulture
Nacionalnost Hrvatica

Jasna Horvat (Osijek, 27. prosinca 1966.) hrvatska je književnica, teoretičarka kulture i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Piše romane, eseje, knjige za djecu i mladež te znanstvena i stručna djela iz dviju znanstvenih grana (društvene i humanističke).

Sadržaj

Životopis[uredi]

Rođena je u Osijeku 27. prosinca 1966. godine.

Studirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku gdje po diplomiranju (1989.) dobiva radno mjesto asistenta na Katedri kibernetike, matematike i statistike (1990.). Po završetku poslijediplomskog studija, magistrirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (23. siječnja 1992.), a zvanje doktora znanosti stekla je obranom doktorskog rada, također na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (26. svibnja 1997.), pred povjerenstvom s jednim inozemnim članom i mentorom - prof. dr. sc. Anuškom Ferligoj, redovitom profesoricom na Sveučilištu u Ljubljani.
Vodila je više znanstvenih projekata, a kao rezultat jednog od njih izgradila je i vodila CATI centar - istraživački poligon za prikupljanje, analizu i interpretaciju statističkih podataka. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima, inozemnim stipendijama i pozvanim predavanjima, a temeljem rezultata znanstveno-istraživačkog rada 2012. godine potvrđena je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika i trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane kvantitativne ekonomije.

Književnički rad[uredi]

Članica je dviju inozemnih strukovnih udruga: SCBWI - The Society of Children's Book Writers and Illustrators i AWP The Association of Writers & Writing Programs, te Društva hrvatskih književnika,[1] Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti[2] i Matice hrvatske.

Književničkim radom počinje se baviti u suradnji s osječkim Dječjim kazalištem Branko Mihaljević, potkraj devedesetih. U to doba Dramski studio Dječjeg kazališta Branko Mihaljević u Osijeku postavlja na scenu igrokaz Putem sunca (kasnije preimenovan u Svevidovim tragom i objavljen u Izgubljenoj vili (Matica hrvatska, 2002.), knjizi dvaju dramatiziranih tekstova). Nakon Izgubljene vile, Naklada Ljevak objavljuje Alemperkina kazivanja (2005.) - njezinu interpretaciju Sučićeve mitologije, popraćenu vrhunskim ilustracijama Pike Vončine.
Knjiga pisama razmijenjenih s Irenom Vrkljan Pismo u pismo (Naklada Ljevak, 2008.) potvrda je prijateljstva oživljenog kroz pisma, a s njima kulturne svestranosti obiju autorica. Romani AZ (Naklada Ljevak, 2009.), Bizarij (Naklada Ljevak, 2009.) i Auron (Naklada Ljevak, 2011.) upućuju na naklonost Jasne Horvat eksperimentu očitovanom ponajprije u konceptualizaciji romaneskne forme.
Njezina djela za djecu - Izgubljena vila (Matica hrvatska, 2002.), Alemperkina kazivanja (Naklada Ljevak, 2005.) i Krijesnici (Algoritam, 2009.) - tematiziraju mitološki koncept hrvatskog panteona, približavaju ga djeci, a posredovanjem ilustracija Pike Vončine postaju i lako pamtljive predaje.
U romanu Az (2010. nagrađenom prestižnom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost) Jasna Horvat popularizira glagoljicu ugrađujući ih u radnju romana na slovnoj, numeričkoj i simboličkoj razini. Bizarijem - romanom o fantazmagoriji jedne vezanosti, Jasna Horvat veznicima pokazuje snagu gramatičkog koda. Ovom vrstom riječi autorica tumači načine na koje se vežemo, u slučaju romana Bizarij, za dvije tisuće godina dugu povijest Osijeka. Konceptualna variranja ove autorice kulminiraju u Auronu gdje zlatni rez ugrađuje ne samo u strukturu teksta nego i u život istoimenog glavnog junaka - Aurona. Posredovanjem aktivnih rubnica romana, čitatelji Aurona primaju obilje podataka o zlatnorezovskom formatu - auronu - kao i o njegovim najrazličitijim pojavljivanjima. Roman leksikon o vilama - Vilikon spoj je dviju kulutrnih priča: one koju pripovijeda Marko Polo i one koju monološki interpretira Kublaj-kan, Markov slušatelj. Leksikonske natuknice o vilama, nadnaravnim bićima iz Kraljevstva Hrvatskog, ovdje su ispripovijedane uporabom magičnog kvadrata broja 12.
Autorica Jasna Horvat u potpunosti je posvećena njegovanju hrvatske kulturne baštine, njezinu izučavanju i promoviranju.

Od 2012. godine članica je povjerenstva Nagrade Dr. Ivan Šreter za izbor najbolje riječi.[3]

Nagrade i priznanja[uredi]

  • Nagrada HAZU za roman Az (2010.)
  • Pečat grada Osijeka za osobita ostvarenja na području književnosti (2011.)

Objavljena djela[uredi]

(popis nepotpun)

  • Nevidljivo nakladništvo (suautorstvo s Nives Tomašević), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
  • Vilikon, Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
  • Osnove statistike (suautorstvo s Josipom Mijoč), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
  • Auron, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
  • Az, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009. (nagrada HAZU za 2010. godinu)[4]
  • Bizarij, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009.
  • Krijesnici, Algoritam, Zagreb, 2009.
  • Pismo u pismu (suautorstvo s Irenom Vrkljan), Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.
  • Alemperkina kazivanja, Naklada Ljevak, 2005., ilustracije Pika Vončina (posebna pohvala 2006. u Katalogu odabranih naslova dječje literature)[5]
  • Izgubljena vila, Matica hrvatska, Osijek, 2002.
  • Statistika s pomoću SPSS/PC+, Osijek, 1995.

Eseji i studije[uredi]

(popis nepotpun)

  • Semiotički marketing Konstantina Ćirila Filozofa: glagoljičko prezentiranje kršćanstva kao preteča suvremenog semiotičkog marketinga, suautori: Nives Tomašević i Slaven Lendić[6]
  • Intenzitet prenesena iskustva u stvaranju akademske proze Dubravke Oraić Tolić[7]
  • ARTICLE Beliefs in Equality for Women and Men as Related to Economic Factors in Central and Eastern Europe and the United States[8]
  • Economic Influences on Ideals About Future Jobs in Young Adults in Formerly Socialist Countries and the United States[9]
  • Tematsko-motivske veze u stvaralaštvu Vladimira Mažuranića i Ivane Brlić-Mažuranić, suautorstvo s A. Kos-Lajtman[10]
  • Ivana Brlić-Mažuranić, "Priče iz davnine": nova konstrukcija izvora i metodologije; suautorstvo s A. Kos-Lajtman[11]
  • Lik i djelo Svetog Konstantina Ćirila Filozofa u romanu Az; suautorstvo s Nives Tomašević[12]
  • Book as a Souvenir: Partnership Between Tourism Potentials, Cultural Identity, Promotion and Publisher's Profits; suautorstvo s Mijoč, Horniš, Tomašević[13]

Izvori[uredi]

  1. ↑ http://www.dhk.hr/Novosti.aspx
  2. ↑ [http://www.hidk.h
  3. ↑ http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=5&ID_VIJESTI=156869
  4. ↑ Fantasy Hrvatska Az osvojio nagradu HAZU, 25. svibnja 2011., pristupljeno 22. lipnja 2011.
  5. ↑ http://www.childrenslibrary.org/servlet/WhiteRavens?title=Special%20mention&where=specialmention=1 The White Ravens
  6. ↑ http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100186
  7. ↑ http://www.hidk.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=144:intenzitet-prenesena-iskustva-u-stvaranju-akademske-proze&catid=39:recenzije-i-prikazi&Itemid=55
  8. ↑ http://www.springerlink.com/content/mwq63g3k83528177/fulltext.pdf
  9. ↑ http://bib.irb.hr/datoteka/261319.Olson_et_al._2006.pdf
  10. ↑ http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=431485
  11. ↑ http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=525087
  12. ↑ http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=516017
  13. ↑ http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=484170

Vanjske poveznice[uredi]

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jasna_Horvat&oldid=4106945"