Nagrada Dr. Ivan Šreter

Izvor: Wikipedija
Dodjela nagrada za novu hrvatsku riječ 26. ožujka 2011.; akademik Stjepan Babić; Silvana Bampa-Listeš – druga nagrada za osjećajnik (emotikon); Vinko Vukadin – prva nagrada za ispraznica (floskula); Sanda Ham; Nataša Bašić; Damir Foretić, predsjednik zaklade Dr. Ivan Šreter; Antun Haramija, gradonačelnik Lipika

Nagrada Dr. Ivan Šreter je nagrada koju dodjeljuje hrvatski jezikoslovni časopis Jezik, a pokrovitelj je natječaja Zaklada “Dr. Ivan Šreter”.

O nagradi[uredi | uredi kôd]

Diplome i kipić, rad akademskoga kipara Tonka Fabrisa.

Dodjeljuje se za najbolju novu hrvatsku riječ. Cilj ove nagrade je promicanje hrvatskog jezika i stvaranja vlastitih riječi u hrv. jeziku, umjesto nekritičnog uvoženja i posuđivanja iz drugih jezika. Pokrovitelj nagrade je Zaklada “Dr. Ivan Šreter”. Dodjeljuju se tri nagrade, koje su novčane (prva 600 eura, druga 400 i treća 200 eura). Od 2008. godine dijelom je nagrade postao i kipić dr. Ivana Šretera koji je izradio akademski kipar Tonko Fabris.[1] Kipić koji se dodjeljuje izrađen je od bronce, a nagrađeni za 2016. godinu dobivaju kipiće izrađene od bračkoga kamena.[2]

Ideju o pokretanju ovog natječaja dao je svojedobno akademik Stjepan Babić, a 1993. godine prvi se puta pokrenulo natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ.

U povjerenstvu za dodjelu nagrade su, ili su bili, velika i poznata hrvatska jezikoslovna imena, književnici i znanstvenici, kao što su Stjepan Babić, Sanda Ham, Mile Mamić, Zvonimir Jakobović, Nataša Bašić, Vladimir Loknar, Hrvoje Hitrec, Milica Mihaljević, Lana Hudeček, Slobodan Novak, Jasna Horvat.[3]

Godine 2012. dodijeljeno po prvi puta priznanje “Dr. Ivan Šreter” za promicanje hrvatske jezične kulture u poslovnoj komunikaciji.[4]

Nagrada se dodjeljuje na Danima hrvatskoga jezika, oko sredine ožujka.

I u drugim europskim zemljama postoji natječaj za najbolju riječ. Francuzi su najboljom za 2011. godinu proglasili riječ attachiant, riječ nastalu spajanjem attachant (privlačan) i chiant (naporan). Engleska je najbolja riječ za 2011. godinu squeezed middle kao naziv za one 'koji podnose najveći dio tereta vladinih novih poreza, a imaju najmanje izgleda da si taj teret nekako olakšaju'. Uz tu riječ, društveno dobro utemeljenu, u užem je izboru bila i sveza riječi arapsko proljeće.[3]

Ime[uredi | uredi kôd]

Dodjela nagrade Dr. Ivan Šreter 16. travnja 2016. godine u Gradskoj vijećnici u Pakracu; Mario Grčević, Sanda Ham, pobjednik natječaja Hrvoje Senješ, Nataša Bašić i Igor Čatić.

Nagrada je 2005. godine dobila ime po, u Domovinskom ratu okrutno usmrćenom pakračkom liječniku, dr. Ivanu Šreteru[5] koji je za vrijeme socijalističke Jugoslavije, u vrijeme hrvatskog proljeća i tzv. progona vještica koji je uslijedio potom, bio osuđen na zatvorsku kaznu, zato što je pacijentu u karton pod rubriku "zanimanje" upisao hrvatski izraz "umirovljeni časnik JNA" umjesto srpskog izraza "penzionisani oficir JNA" (srpski jezik bio je "rezerviran" za izraze u svezi s JNA, čak i kad se nije radilo o dokumentima JNA, u kojoj je srpski jezik bio jedini službeni jezik). Godine 1984. vlasti su donijele Rješenje o pokretanju disciplinskoga postupka protiv dr. Ivana Šretera, a 1987. godine ga osudile na pedeset dana zatvorske kazne.[6]

Ivan Šreter je početkom velikosrpske agresije bio predsjednikom Regionalnog kriznog štaba za Zapadnu Slavoniju. Dne 18. kolovoza 1991. godine, otimaju ga velikosrpski pobunjenici u Kukunjevcu, a velika je vjerojatnost da su ga odveli u logor Bučje. Prema izjavama očedivaca, pobunjenici su ga teško mučili. Zadnji put viđen je živ 29. kolovoza 1991. godine. Njegovi posmrtni ostatci do danas nisu pronađeni, dr. Ivan Šreter jedna je od još uvijek 22 nestale osobe u logoru Bučje (stanje 14. svibnja 2017. godine).[7]

Natječaj je bio raspisivan 1993., 1994., 1998., 2006.,[8] ...

Pravila natječaja[uredi | uredi kôd]

  • svatko može poslati najviše 5 riječi
  • riječ ne smije biti zabilježena niti u jednom hrvatskom rječniku (bilo jednojezičnom, bilo višejezičnom)
  • prednost imaju zamjene za nepotrebne i neprilagođene tuđice (poglavito anglizme)
    • traže se prijedlozi za nepotrebne tuđice, a ne za hrvatske riječi (no nekoliko puta je očito nagrađena i zamjena za hrvatsku riječ)
    • ne traže se zamjene za dobro i široko prihvaćene (prilagođene) tuđice poput džezva, bojler, radijator, jastuk, ...

Natječaj je otvoren do 22. prosinca (dan rođenja dr. Ivana Šretera).

Nagrađene riječi[uredi | uredi kôd]

Napomena: nagrade se dodjeljuju za prethodnu godinu, tako da je npr. riječ zatipak najbolja nova riječ 2011. godine, a nagrada je dodijeljena 2012. godine.

(tablica po godinama, riječ i autor/i)

  • 1993.: suosnik (koaksijalni kabel), autor: Bulcsú László[9] – strojevina i očvrsje (hardware) – udomitelj (osoba ili obitelj koja uzme dijete bez roditelja u njegov/njezin/njihov dom i brine se za njega).[10]
  • 1994.: velezgoditnjak (džekpot ili jackpot), autor: M.J. – osobnica (osobna iskaznica), autor: I.B. Šamija – ocjeđivač (stalak za oprane tanjure, čaše i pribor za jelo), autor: nepoznat.[10]
  • 1995.: nije raspisan[8]
  • 1996.: nije raspisan[8]
  • 1997.: nije raspisan[8]
  • 1998.: dočitnica, straničnik, štionik, 3 najbolje za riječ bookmark.[10]
  • 1999.: nije raspisan[8]
  • 2000.: nije raspisan[8]
  • 2001.: nije raspisan[8]
  • 2002.: nije raspisan[8]
  • 2003.: nije raspisan[8]
  • 2004.: nije raspisan[8]
  • 2005.: nije raspisan[8]
  • 2006.: uspornik (ležeći policajac), autorica: Nada Arar-Premužić – smećnjak (kontejner za smeće) – raskružje (kružni tok prometa)
  • 2007.: naplatnica (naplatna kućica), autor: Vilim Pantlik – opuštaonica (wellness) – borkinja (žena borac)
  • 2008.: proširnica (stent, žilni potporanj – metalna mrežica koja se usađuje u koronarne arterije, šireći ih iznutra na mjestima suženja i jačajući krvni protok), autor: Drago Štambuk – daljinac (daljinski upravljač), autori: Vedran Primižuć i Ivana Šimić ↓1 – pretjecajnik (cestovni trak za pretjecanje), autorica: Branka Pičuljan /// posebna nagrada: "brozno"[11] ↓2, autor: Ante Kuštre.[1]
  • 2009.: osobnik (OIB) (napomena: te godine nagrada nije dodijeljena zbog mnoštva nevaljanih prijava, ali je najbolja riječ ipak izabrana)
  • 2010.: ispraznica (floskula), autor: Vinko Vukadin – osjećajnik (emotikon), autorica: Suzana Listeš – parkomat (aparat za naplatu parkinga), autorica: Marta Pribanić.[12]
    200-tinjak predlagatelja (iz RH, Poljske, Mađarske, Njemačke i Austrije), 300-tinjak riječi. U 1. krug je ušlo 178, a u najuži krug 25 riječi. Većinom su zamjene za anglizme, ali ponajviše za računalno nazivlje.[12]
  • 2011.: zatipak (tipfeler), autor: Šandor Dembitz – nekapnica (napravica koja se utakne u grlić vinske boce radi sprječavanja kapanja vina pri nalijevanju), autor: Eduard Beg – dodirnik (touch screen), autorica: Martina Kobaš.[13]
    Svečano proglašenje pobjednika i dodjela nagrada za 2011. godinu održani su 31. ožujka 2012. godine u Lipiku. Nagrađenicima su darovane diplome i kipići, rad akademskoga kipara Tonka Fabrisa. Od ove je godine u povjerenstvu i osječka književnica, Jasna Horvat. Akademik Stjepan Babić počasni je predsjednik, a radna je predsjednica glavna Jezikova urednica Sanda Ham. Ove je godine dodijeljeno po prvi puta priznanje Dr. Ivan Šreter za promociju hrvatske jezične kulture u poslovnoj komunikaciji. Priznanje su dobili autori Boška Trbojević, Lana Hudeček, Maja Matković i Igor Ćutuk za Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska.[14] Povjerenstvu za izbor nove najbolje hrvatske riječi pristiglo je 1.600 riječi koje je poslalo 1.200 natjecatelja. U uži izbor predloženo je stotinjak riječi.[15]
  • 2012.: nije dodijeljena[16][17]
  • 2013.: nije dodijeljena[16]
  • 2014.: nije dodijeljena[16]
  • 2015.: alkomjer (naprava za testiranje alkohola u krvi), autor: Hrvoje Senješ.[18]
  • 2016.: istovrijednik (ekvivalent), autori: Anica i Denis Peričić – podzemnica (metro), autori: Tin i Vedran Grgić – zaslonik (tablet), autor: Matija Šimunović.[7]
  • 2017.: nije dodijeljena[19]
  • 2018.: zapozorje (umjesto proširenoga i nepotrebnoga anglizma backstage), autorica: Lidija Stević Brtan – oznak, oznakoviti, oznakovljenje (umjesto brend, brendirati, brendiranje), autor: Drago Štambuk – bilješkinja (žena koja se bavi javnobilježničkom djelatnosti; umjesto javna bilježnica), autorica: Carmen Lešina.[20]
  • 2019.: nije dodijeljena[21]
  • 2020.: dišnik (za respirator), autori: dijele, Drago Štambuk i Karlo Kulaš – kihobran (za engl. sneeze guard), autor: Marin Perić – rukozborac (za osobu koja se služi znakovnim jezikom), autorica: Ana Mihovilić.[22]
  • 2021.: nije dodijeljena[23]
  • 2022.: prestrujnik (za adapter), autori: Tomislav Meštrović i Ognjen Ožegić – šećerice (za za biljke od kojih se proizvodi šećer), autori: Leonard Štrac i Izabela Štrac – bakroza (za Wilsonovu bolest), autori: Marko Bukna i Martina Pehar.[24]
  • 2023.: nije dodijeljena[25]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. ↑1 Bila su dva predlagatelja pa dijele nagradu.[1]
  2. ↑2 Riječ je nastala kao odgovor na pitanje: kako je bilo živjeti u Brozovoj Jugoslaviji?[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ a b c d Ham, Sanda. Dodijeljene nagrade za najbolju novu hrvatsku riječ u 2008. // Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, vol. 56, br. 2. (2009.), str. 74. (Hrčak)
  2. ↑ Narcisa Vekić, Vožnja bečkom podzemnicom Tinu i Vedranu donijela nagradu, Glas Slavonije, 15. svibnja, 2017., pristupljeno 13. lipnja 2017.
  3. ↑ a b Narcisa Vekić, Zaklada “Dr. Ivan Šreter” dodjeljuje novčane nagrade za nove hrvatske riječi. Prijava više nego inače, mnogo je dobrih riječi, ali i besmislica, Glas Slavonije, 15. veljače 2012., (u pismohrani archive.org 20. veljače 2012.), pristupljeno 23. travnja 2016.
  4. ↑ Narcisa Vekić, Prvonagrađenom Šandoru Dembitzu 5.000 kuna za riječ zatipak, Glas Slavonije, 2. travnja, 2012., pristupljeno 23. travnja 2016.
  5. ↑ Ham, Sanda. Dodijeljena Šreterova nagrada za najbolju novu hrvatsku riječ u 2015. // Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 63, br. 2–3. (2008.), str. 110–113. (Hrčak), str. 113.
  6. ↑ Grčević, Mario. 2002. Some remarks on recent lexical changes in the Croatian language (PDF). Lexical Norm and National Language (engleski). Verlag Otto Sagner,. München. str. 150–163. (PDF). ISBN 387690823X. Pristupljeno 6. travnja 2010.. For using the word časnik (officer) instead of oficir the physician I. Šreter was sentenced to 50 days in jail in 1987.; (Vuković, 1996., 78–79.)CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  7. ↑ a b Marko Barčan, Najbolja nova hrvatska riječ je istovrijednik, compas.com.hr, 14. svibnja 2017., pristupljeno 13. lipnja 2017.
  8. ↑ a b c d e f g h i j k Jezik br.2/2007. Sanda Ham: Jezični natječaj, str. 76.
  9. ↑ Booksa Pri kraju natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ, 29. travnja 2007.
  10. ↑ a b c (engl.) Muhvić-Dimanovski, Vesna, Skelin Horvat, Anita, Contests and nominations for new words – why are they interesting and what do they show // Suvremena lingvistika, br. 1. (2008.), str. 1–26. (Hrčak), str. 10–11.
  11. ↑ Monitor  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. siječnja 2010. (Wayback Machine) Proširnica, daljinac i pretjecajnik – najbolje nove hrvatske riječi, 18. ožujka 2009., pristupljeno 1. listopada 2010.
  12. ↑ a b Hrvatski katolički radio Nagrađene nove hrvatske riječi, 26. ožujka 2011., pristupljeno 9. travnja 2011.
  13. ↑ "Zatipak" je najbolja nova hrvatska riječ, tportal.hr/HINA, 31. ožujka 2012., pristupljeno 11. kolovoza 2015.
  14. ↑ Priručnik hrvatskoga poslovnog jezika, prirucnik.hr, pristupljeno 13. lipnja 2017.
  15. ↑ Što je to zatipak?  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2016. (Wayback Machine), HRT, 31. ožujka 2012., preuzeto 22. lipnja 2013.
  16. ↑ a b c V. Latinović, Nagrada za najbolju novu hrvatsku riječ:
    »- Posljednje tri godine nagrade nisu dodijeljene. Natječaj je proveden, bilo je dobrih riječi, ali nije bilo toliko dobrih da bismo ih nagradili. Riječ bi trebala biti hrvatska zamjena za nepotrebnu tuđicu, a to su ponajprije noviji anglizmi, i riječ treba biti u skladu s tvorbenim sustavom hrvatskoga jezika – najjednostavnije bismo rekli – riječ ne smije bosti u uho. (...) – kaže predsjednica Ham.«, Glas Slavonije, 14. travnja 2016., pristupljeno 17. travnja 2016.
  17. ↑ Sanda Ham: Deseta obljetnica Šreterove nagrade za najbolju novu hrvatsku riječ, Jezik, br. 3–4/2017., str. 147.
    sebić – selfie (autorica Višnja Rudež Bogdan), vitičnik – @ (autor Jurica Laušić), odmrljivač – sredstvo za uklanjanje mrlja (autorica Narcisa Vekić). "Tih smo godina, 2013. i 2014., uzeli u obzir riječi sebić, vitičnik, odmrljivač, ali ih nismo proglasili i nagradili jer je izbor bio vrlo slab i bilo je mnogo lažnih prijava na natječaj;..."
  18. ↑ Iva Milinčević, Nagrada „DR. Ivan Šreter“ Alkomjer – najbolja nova hrvatska riječ  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. travnja 2016. (Wayback Machine), Pakrački list, 16. travnja 2016., pristupljeno 17. travnja 2016.
  19. ↑ Narcisa Vekić, Sanda Ham: Nove riječi stalno nastaju – kako bi se inače jezik razvijao?:
    »“Biti dobra riječ” Najbolje su riječi trebale biti proglašene i svečano dodijeljene u Pakracu, Šreterovu rodnom mjestu, u ožujku za Dane hrvatskoga jezika. Nije bilo tako dobre riječi da bi mogla biti slavodobitna. Pristiglo je stotinjak novih riječi, ali nisu izabrane dobre pa ni najbolje. “Biti dobra riječ” znači da je tvorena prema pravilima hrvatskoga tvorbenoga sustava, da je nova (nepotvrđena u hrvatskim rječnicima) i da je zamjena za tuđicu.«, Glas Slavonije, 9. kolovoza, 2018., pristupljeno 17. ožujka 2019.
  20. ↑ U Lipiku proglašene najbolje nove hrvatske riječi za 2018. godinu, compas.com.hr, 16. ožujka 2019., pristupljeno 17. ožujka 2019.
  21. ↑ Narcisa Vekić, Nestrpljivi tvorbenjaci: Usprkos zlu koje nas je snašlo, na to su zlo i jezično odgovorili: krunski virus za korona virus:
    »U prosincu 2019. završilo je 14. kolo natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ, za Nagradu "Dr. Ivan Šreter". (...) Na žalost, Jezikovo povjerenstvo za izbor nove riječi - predsjednica Sanda Ham i članovi Nataša Bašić, Dubravka Smajić, Mario Grčević, Igor Čatić, Zvonimir Jakobović i Hrvoje Hitrec - ove godine nije izabralo najbolju novu riječ, tako da je 14. kolo završilo bez pobjednika.«, glas-slavonije.hr, 24. travnja, 2020., pristupljeno 26. prosinca 2020.
  22. ↑ Najbolje nove hrvatske riječi: Znate li što su dišnik, kihobran i rukozborac?, HINA, novilist.hr, 11. ožujka 2021., pristupljeno 15. ožujka 2021.
  23. ↑ Zaklada "Dr. Ivan Šreter" Natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ traje do 22. prosinca 2022.:
    »Riječi su 2021. primane (...) Iako se prijavilo mnoštvo tvorbenjaka – 102 i pristiglo je 250 novih riječi, najbolje nove riječi ove godine nisu izabrane.«, pakrackilist.hr, 11. ožujka 2022., pristupljeno 5. listopada 2022.
  24. ↑ Iva Širac, Zaklada „Dr. Ivan Šreter“ Prestrujnik, šećerice i bakroza - nove najbolje hrvatske riječ, pakrackilist.hr, 11. ožujka 2023., pristupljeno 25. ožujka 2023.
  25. ↑ Završeno 18. kolo natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ, glasistre.hr, 10. ožujka 2024., pristupljeno 14. ožujka 2024.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

  • Ham, Sanda. Natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ // Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 66, br. 4–5. (2019.), str. 165–173. (Hrčak)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nagrada_Dr._Ivan_Šreter&oldid=6891131"