Jelena Slavna

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jelena Slavna
Natpis na sarkofagu kraljice Jelene

Jelena Slavna, hrvatska kraljica (* ? – † 8. listopada 976.), žena kralja Mihajla Krešimira II.

Navodno je podrijetlom iz najmoćnije zadarske patricijske obitelji Madijevaca[1] za što međutim nema potvrda u izvorima[2] Bila je omiljena u hrvatskom narodu i poznata kao Jelena Slavna. Nakon smrti kralja Mihajla Krešimira II. 969. godine vlada kao regentkinja malodobnog sina Stjepana Držislava.

Prema Tomi Arhiđakonu, dala je sagraditi dvije crkve u Solinu[3]: Crkvu svetog Stjepana koja je služila kao grobnica kraljeva i crkvu svete Marije na Gospinu otoku kao krunidbenu baziliku. Nakon smrti 976. godine, pokopana je u atriju Svetoga Stjepana zajedno sa suprugom, a još u 13. st. solinski su benediktinci obilježavali spomen na nju.[4]

Dana 28. kolovoza 1898. godine arheolog don Frane Bulić pronašao je pokraj današnje solinske crkve Gospe od Otoka temelje negdašnje starohrvatske bazilike (trobrodna bazilika s četverokutnim stupovima, veličine 23 x 10 m), a u njezinu predvorju sarkofag i nadgrobni natpis kraljice Jelene, razbijen u devedeset komada. Don Frane Bulić rekonstruirao je uz veliku pomoć J. Barača i dr. I. Križanića na sarkofagu uklesani latinski epitaf, koji glasi:


(in hoc) (t)UMULO Q(ui)ESCIT HELENA FAMO(sa) (quae fui) UXOR MICHAELI REGI MATERQ(ue) STEFANI R(egis) (pacemque) (obt)ENUIT REGNI. VIII IDUS M(ensis) OCT(obris) (in pac)E HIC OR(dinata) FUIT AN(no) AB INCARNA(tione) (Domini) DCCCCLXXVI IND. IV CICL(o) L(un) V. (ep) XVII (ciclo sol) V LUN. V. (conc)URRENTE VI. ISTAQ(ue) VIVENS FU(it) REGN(i) MATER FUIT PUPILOR(um) TUTO(rque) VIDUAR(um) ICQUE ASPICIENS VIR ANIME DIC MISERERE DEUS.


U prijevodu:

U ovom grobu počiva glasovita Jelena koja je bila žena kralju Mihajlu, a majka Stjepana kralja. Ona se odreče kraljevskog sjaja dneva osmoga mjeseca listopada. I bi ovdje pokopana 976. godine od utjelovljenja Gospodnjeg indikcije četvrte petoga cikla mjesečeva, sedamnaeste epakte, petoga kruga sunčanoga, koji pada sa šestim. Gle, ovo je ona, koja je za života bila majka kraljevstva, a zatim postala majkom sirota i zaštitnicom udovica. Ovamo pogledavši, čovječe reci: Bože smiluj joj se duši!


Ovaj natpis od velikog je značaja za hrvatsku povijest. Epitaf kraljice Jelene potvrdio je točnost drugog povijesnog pisanog izvora (Tome arhiđakona iz 13. stoljeća) o kraljevskim grobnicama u Solinu i posvjedočio vrijeme gradnje kraljičine zadužbine na mjestu otkrivene crkve sv. Stjepana. Osim toga, otkrivena su tri kraljevska imena (Jelena, Mihajlo Krešimir i Stjepan Držislav), čime su riješena neka nepotpuna mjesta u rodoslovlju hrvatske dinastije Trpimirovića.

Tisućita obljetnica Gospe od Otoka slavila se povodom tisućite obljetnice smrti hrvatske kraljice Jelene, koja je to svetište sagradila u Solinu. Od Uskrsa pa sve do rujna 1976. svake nedjelje hodočastilo je u Solin, u svetište Gospe od Otoka, tri do šest tisuća ljudi, kako kada. Na završnoj svečanosti, 11. i 12. rujna, u Solinu bilo je 80 do 100 tisuća vjernika.


Imenom kraljice Jelene danas se u Zadru naziva Perivoj kraljice Jelene Madijevke.


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Helena Lekić, prof.
  2. ISBN 953-6036-35-5 Hrv. Enc. sv. 5, str. 331-332
  3. Thomas Archidiaconus, Historia Salonitana. Zagrab, 1894, p. 55
  4. Hrvatski biografski leksikon [1]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]