Madijevci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Utjecajna zadarska patricijska obitelj koja je kroz 10. i 11. stoljeće vladala Zadrom i kojom se nasljeđivanjem prenosila titula bizantskih carskih stratega i protospatara. Pokušali su osigurati svoju vlast na području između kvarnerskih otoka i Gornje Dalmacije. Ostavili su trajni trag u materijalnoj kulturi Zadra.

Društvena struktura dalmatinskih gradova imala je korijene koji su sezali daleko u antičku prošlost, pa tako i dinastija Madijevaca. Zbog toga je ova osnažena zadarska dinastija već u prvoj polovici 11. stoljeća mogla iskazivati težnje ekspanzije izvan gradskih zidina.

Prvi poznati zadarski patricij i pripadnik roda Madijevaca, bio je prior Andrija, graditelj crkve, a vjerojatno i samostana Sv. Krševana. Za sobom je ostavio oporuku, sastavljenu 918. godine, u kojoj je brižljivo raspoređena njegova imovina (nekoliko kuća, mnogo zemlje i stoke, novac, luksuzni predmeti i sluge).

Oko 1020. godine na čelu dinastije nalazio se prokonzul Grgur. Grgur je u vrtlogu političkih promjena svog doba pokušao osigurati svoju vlast nad dijelom Dalmacije koji je preostao nakon odvajanja Gornje Dalmacije i kvarnerskih otoka.

Bez obzira na ishod, pokušaj Madijevaca ukazuje na dubinu promjena što su zahvatile Dalmaciju. U pojedinim su gradovima sve više dolazili do izražaja moćni rodovi iz čijih su se redova birali biskupi i priori. Međutim, nijedan od njih, čak ni Madijevci, nije bio dovoljno jak da bi se nametnuo čitavoj provinciji, iako su neki od njih imali mogućnost ovladati pojedinim gradovima i voditi gotovo samostalnu politiku.

U povijesti zadarske dinastije Madijevaca ogleda se i sudbina hrvatsko-dalmatinskih odnosa potkraj ranoga srednjovjekovlja. U Zvonimirovo vrijeme Zadrom je kao prior upravljao Madijevac Drago. Integrativni procesi još su jači drugoj polovici 11. stoljeća, a srodstvo Trpimirovića s Madijevcima imalo je podlogu u zbližavanju onovremenih dviju vodećih dinastija.

Još je jedna poznata pripadnica dinastije Madijevaca obilježila hrvatsku povijest i to Jelena Slavna, hrvatska kraljica (umrla 8. listopada 976.) i žena kralja Mihajla Krešimira II. Nakon smrti kralja 969. godine vladala je kao regentkinja malodobnog sina Stjepana Držislava.

Važne godine u povijesti dinastije Madijevaca:

  • 918. godine umire zadarski prior Andrija, prvi poznati pripadnik roda Madijevaca. Podigao je u Zadru crkvu Sv. Krševana, uz koju je kasnije osnovan istoimeni samostan. Andrijina oporuka svjedoči ο materijalnom položaju zadarskog patricijata
  • 986. osnovan (ili obnovljen) zadarski Kartular Sv. Krševana u Zadru. Tadašnji opat Madije došao je iz Monte Cassina, a samostan je zadužbina zadarskog patricijskog roda Madijevaca.
  • 1035. Zadarski prior i strateg Dalmacije Grgur iz roda Madijevaca umire u zatvoru u Carigradu. Time je propao Grgurov pokušaj osamostaljenja dalmatinskih gradova od Bizanta. U zadarskoj stolnici podigao je ciborij s natpisom.
  • 1072. Čikina kći Vekenega, nakon tragične pogibije svoga muža, također se zaredila u samostanu te je kao i majka bila njegova poglavarica i prva Čikina nasljednica.
  • 1091. posvećen je benediktinski samostan sv. Marije, uz kojega je izgrađena nova crkva. Zadarski prior Drago, i sam Madijevac, dosuđuje baštinu u korist predstojnice Vekenege, kćerke prve predstojnice Čike. Samostanu dodjeljuje imunitet, tj. oslobađanje od davanja.
  • 1111. umire Vekenega, opatica zadarskog samostana Sv. Marije. U njezinu se epitafu spominje Kolomanov ulazak u Zadar.