Johann Palisa
| Johann Palisa | |
|---|---|
| Johann Palisa oko 1900. godine | |
| Rođen | 6. prosinca 1848. Opava, Carevina Austrija |
| Umro | 2. svibnja 1925. Beč, Austrija |
| Nacionalnost | Austrijanac |
| Polje | astronomija |
| Ustanove | Mornarička zvjezdarnica u Puli, Sveučilište u Beču |
| Otkrića | asteroidi |
| Poznate nagrade | Lalandeova nagrada, 1876. |
Johann Palisa, (Opava, Češka, 6. prosinca 1848. - Beč, 2. svibnja 1925.), austrijski astronom.
Jedan od najpoznatijih otkrivača malih planeta u povijesti astronomije, te najveći otkrivač asteroida vizualnom metodom. U Beču je studirao matematiku i astronomiju, ali prekida studij kako bi se posvetio praktičnim opažanjima, da bi 1872. godine postao ravnatelj Mornaričke zvjezdarnice u Puli. Refraktorskim teleskopom, 1874. godine otkriva svoj prvi asteroid kojeg imenuje (136) Austria. Tim otkrićem i Austro-Ugarska ulazi u krug država koje sudjeluju u otkrivanju asteroida te mu za to postignuće Car osobno dodjeljuje orden. Do 1880. godine otkriva iz Pule sveukupno 28 malih planeta (asteroida) od kojih neki nose imena vezana uz Istru i Hrvatsku: (142) Polana, (143) Adria, (183) Istria. Ponudu da u Beču radi s novopostavljenim, tad najvećim teleskopom svijeta Palisa prihvaća i 1890. godine rad nastavlja na bečkkoj zvjezdarnici. Tamo, u rad uvodi i astrofotografiju te do kraja života otkriva još 94 novih asteroida. Sa sveukupno otkrivenih 122 malih planeta postaje jedan od njihovih navećih otkrivača, a uz nekoliko skandala koje je priredio krutoj znanstvenoj zajednici, ostaje poznat i kao anegdotska ličnost. Ostat će zapamćen i prema prvom spominjanju svjetlosnog onečišćenja koje umanjuje kvalitet Bečkog neba. Njemu u čast je asteroid otkriven sa zvjezdarnice Heidelberg dobio ime (914) Palisana, na Mjesecu je jedan krater nazvan Palisa. Komet kojeg je 1879. godine otkrio iz Pule, nosi njegovo prezime, C/1879 Q1 (Palisa).
Kad je 1993. godine, svemirska sonda Galileo snimila iz blizine asteroid Idu koji je J. Palisa otkrio sa bečke zvjezdarnice, Međunarodna Astronomska Unija je odlučila da će se neke od reljefnih struktura nazvati prema otkrivaču i mjestima vezanim uz njegovo djelovanje, pa sad na Idi postoji Palisa regio, kao i Pola regio (Pola, službeni naziv Pule u vrijeme Austro-Ugarske monarhije)