Kasim Dobrača
| Kasim ef. Dobrača | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 1910., Rogatica |
| Smrt | 1979., Sarajevo |
| Portal o životopisima | |
Kasim ef. Dobrača (Rogatica, 1910. — Sarajevo, 3. studenog 1979.), bošnjački teolog, inicijator Sarajevske rezolucije, te jedan od čelnika Odbora narodnog spasa.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Kasim Dobrača je rođen 1910.godine u Vraglovima pokraj Rogatice. Poslije mekteba i osnovne škole došao je u Sarajevo 1920. godine i upisao Gazi Husrev-begovu medresu. Po završetku medrese, prelazi na Šerijatsku sudačku školu koju završava 1928. godine. Potom odlazi u Kairu, gdje upisuje Al-Azhar. Na tom sveučilištu je studirao islamske teološke znanosti i usporedo arapski jezik i književnost. Diplomirao je 1935. godine i vratio se u Sarajevo, gdje je godinu dana radio kao učitelj vjeronauka u Realnoj gimnaziji u Mostaru i srednjoškolskom internatu društva Gajret. Zatim je postavljen za muderisa u Islamskoj ženskoj vjerskoj školi, a zatim u Gazi Husrev-begovoj medresi. Predavao je niz vjerskih predmeta: akaid, fikh, hadis, ahlak, povijest islama i imamet-hatabet-vaz, te arapski jezik i književnost. U medresi se zadržao sve do svibnja 1947. godine, kada je uhićen.
Inicijatore i organizatore potpisivanja Sarajevske rezolucije su nove vlasti poslije Drugog svjetskog rata proglasile narodnim izdajnicima. Kasima Dobraču je kazneno vijeće okružnog suda u Sarajevu osudilo na 15 godina zatvora.[1] Povodom poboljšanja odnosa Jugoslavije i Egipta, nekoliko Bošnjaka je pušteno iz zatvora prije isteka kazne, na uslovnu slobodu. Među njima je bio i Kasim Dobrača koji je poslije deset godina torture u zeničkom zatvoru, narušenog zdravlja, pušten na uslovnu slobodu.[2][3]
Poslije puštanja iz zatvora, 1956. godine je postavljen za knjižničara Gazi Husrev-begove knjižnice, gdje je radio na obradi orijentalnih rukopisa[4] Plod njegovog rada su dvije knjige "Kataloga arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu". U ovoj knjižnici je radio sve do kolovoza 1979. godine kada je umirovljen.[5] Kasim Dobrača je bio poznat kao dobar vaiz, pa je jedno vrijeme bio stalni vaiz u Begovoj džamiji, a držao je vazove po mnogim mjestima u Bosni i Hercegovini kao i seminarima Udruge ilmijje. Pisao je tekstove koje je objavljivao u Glasniku VIS-a, El-Hidaji, Novom beharu, Kalendaru Gajreta i drugim listovima, u kojima je objavio oko stotinu kraćih tekstova u vidu članaka, rasprava ili monografija, kao i desetak tekstova s tematikom iz kulturne povijesti Bošnjaka.
Preminuo je u Sarajevu, 3. studenog 1979. godine, dva mjeseca poslije objavljivanja feljtona Parergon, autora Derviša Sušića u sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje, a u kojem je Dobrača napadan kao pripadnik Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja je ovim feljtonom predstavljena kao profašistička organizacija koja je sarađivala s Hitlerom.[6] [7]
Djela[uredi | uredi kôd]
- Kadijanje i Ahmendije (Sarajevo, 1938)
- Katalog arabskih, turskih i perzijskih rukopisa. Svezak 1 (Sarajevo, 1963)
- Kloni se zla: islamsko gledanje na štetne navike (Sarajevo, 1974)[8]
- Orijentalni medicinski rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu (Sarajevo, 1997)
- Vazovi II (Sarajevo, 2012)
O Dobrači[uredi | uredi kôd]
- Kasim ef. Dobrača: život i djelo (Sarajevo, 2005) – Ferid Dautović
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Godišnjica smrti Kasima ef. Dobrače. 31. listopada 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. svibnja 2010. Pristupljeno 12. srpnja 2010..
Pod naslovom "Otpočelo suđenje grupi narodnih izdajnika na čelu sa Kasimom Dobračom", "Oslobođenje" od 19. septembra 1947, petak, počinje svoje izvješće sa jednog od najmonstruoznijih političkih procesa muslimanskoj inteligenciji u BiH. "Oslobođenje" od 26. septembra iste godine (opet petak) donosi naslov "Izrečena presuda grupi izdajnika na čelu sa Kasimom Dobračom". Strani agenti Pred krivičnim vijećem Okružnog suda kojim je presjedavao Ahmet Salčić, a optužbu zastupao Mustafa Vilović, osuđeni su na kaznu zatvorom: Kasim Dobrača na 15 godina, Derviš Korkut na 8, dr. Kasim Turković na 4, dr. Jusuf Tanović na 4, Mahmut Traljić na 10, (ova peterica su osuđena i na konfiskaciju cjelokupne imovine), Abdulah Dervišević na 6, Mustafa Hebović 7, Ibrahim Karalić 10, Hasan Avdić 3, Hasan Ljevaković 5, Muharem Alihodžić na 2 godine i 10 mjeseci, Osman Hasanović na 3 godine i 6 mjeseci.
- ↑ Godišnjica smrti Kasima ef. Dobrače. 31. listopada 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. svibnja 2010. Pristupljeno 12. srpnja 2010..
Nakon deset godina robije, i Dobrača je izišao na uvjetnu slobodu. Kasim efendija Dobrača je preselio na ahiret 3. novembra 1979. godine, treći dan Kurban- bajrama. Smrt je došla samo dva mjeseca nakon objavljivanja pamfleta "Parergon" Derviša Sušića u "Oslobođenju".
- ↑ Boja povjesti. str. 249. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. prosinca 2010. Pristupljeno 12. srpnja 2010..
... udbaški pamflet Derviša Sušića Perargon u kojem je IZ-a predstavljena kao profašistička organizacija koja je kolaborirala sa Hitlerom.
- ↑ Marginalije iz naše kulturne istorije (Prema podacima iz I sveske Kataloga Gazijine biblioteke). Gazi Husrev-begova biblioteka. Sarajevo. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. prosinca 2012. Pristupljeno 12. srpnja 2010..
U godini 1956-oj postavljen je za bibliotekara Gazi Husrevbegove biblioteke Kasim Dobrača, kome je povjerena izrada kataloga rukopisa ove biblioteke.
- ↑ Kratka biografija Kasima Dobrače preuzeta iz knjige „450 generacija". Gazi Husrev-begova medresa. Sarajevo. Pristupljeno 12. srpnja 2010..
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci ostaje do avgusta 1979. godine kada odlazi u penziju.
- ↑ Godišnjica smrti Kasima ef. Dobrače. 31. listopada 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. svibnja 2010. Pristupljeno 12. srpnja 2010..
Nakon deset godina robije, i Dobrača je izišao na uvjetnu slobodu. Kasim ef. Dobrača je preselio na ahiret 3. novembra 1979. godine, treći dan Kurban- bajrama. Smrt je došla samo dva mjeseca nakon objavljivanja pamfleta "Parergon" Derviša Sušića u "Oslobođenju". "Parergon" je objavljivan u feljtonu "Oslobođenja" tokom mjeseca ramazana. Glavna oštrica optužbi i klevete Sušićevog udbaškog pamfleta bila je usmjerena protiv Kasima Dobrače i Huseina Đoze. Tako se može reći da je golgota jednog od najvećih intelektualnih stupova islama u BiH započela i završila sa harangom "Oslobođenja".
- ↑ Boja povjesti. str. 249. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. prosinca 2010. Pristupljeno 12. srpnja 2010..
... udbaški pamflet Derviša Sušića Perargon u kojem je Islamska zajednica predstavljena kao profašistička organizacija koja je kolaborirala sa Hitlerom.
- ↑ Kratka biografija Kasima Dobrače preuzeta iz knjige „450 generacija". Gazi Husrev-begova medresa. Sarajevo. Pristupljeno 12. srpnja 2010..
Prvi rad Kasim Dobraca je objavio u "Glasniku VIS-a", a od tada pa do smrti objavio je oko stotinu članaka, rasprava, osvrta ili cijelih monografija. Napisao je desetak radova iz kulturne historije Bošnjaka. Osim u "Glasniku" sarađivao je u "El-Hidaji", "Novom beharu", "Kalendaru Gajreta" i dr. Posebno su stampana njegova djela: "Kadijanje i Ahmendije / Kadijanizam i Ahmedizam /" (1938.), "Kloni se zla. Isamsko gledanje na štetne navike" (1974.)
Vanjske povezice[uredi | uredi kôd]
- Tekst koji je povodom godišnjice smrti Kasima ef. Dobrače objavljen na internet stranici Islam Bosna 19. studenog 2009. Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. svibnja 2010. (Wayback Machine)
- Tekst pod nazivom "Nacionalizam i patriotizam u islamu", objavljen na internet stranici Medžlisa Islamske zajednice Sanski Most
| |||||