Kliment Ohridski
Sveti Kliment Ohridski[1][2][3][4][5][6][7] (840. – Ohrid, 916.) najpoznatiji i najznačajniji sedmočislenik, tj. učenik Svete Braće, Ćirila i Metoda, pisac, prosvjetitelj Slavena i svetac.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Nakon Metodove smrti 885. prognan je iz Moravske. Pobjegao je pod zaštitu bugarskog vladara Borisa I. U Ohridu je osnovao 886. prvo slavensko učilište i 893. postao je ohridski episkop.
Kliment Ohridski je nakon Metodove smrti (885.) s Naumom, Angelarom i Savom morao pobjeći iz Panonije te prošao kraj Beograda na područje tadašnje bugarske države. Na dvoru kneza Borisa prognanici su bili srdačno primljeni, a Kliment je upućen na krajnji zapad bugarske države, u današnju Sjevernu Makedoniju, gdje je na Ohridu ustrojio slavensku crkvenu pokrajinu i nastavio rad svojih učitelja. Okupio je učenike i, prema suvremenim izvorima, kroz njegovu školu, prvo slavensko sveučilište, prošlo ih je 3.500. Godine 889. imenovan je biskupom Veličkim (ne znamo točno gdje je grad Velica bio), ali njegova književna i prosvjetna djelatnost nije time stala. Kliment je izvorni stvaralac, ali njegov je rad u prvom redu prevoditeljski i priređivački.[8]
Djela[uredi | uredi kôd]
Pisao je pjesme himničkoga značaja, životopise svetaca, kao i djela u čast svojih učitelja Ćirila i Metoda. Prevodio je s grčkoga jezika. Pripisuje mu se Žitje Konstantina Ćirila i Žitje Metodija, a barem ovo posljednje moglo bi biti njegovo.
Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]
Po Klimentu Ohridskome nazivaju se sveučilišta u Sofiji i u Bitolju. Na Antarktici je 1988. osnovana bugarska Znanstvena baza Sv. Klementa Ohridskog.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 2. dorađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1994., ISBN 953-0-40005-5, str. 311.
- ↑ Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, IV. izd., Školska knjiga, 1996., Zagreb, ISBN 953-0-40005-5, ISBN 978-953-0-40005-4, str. 301.
- ↑ Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 315. (Kliment Ohridski) (Crolist)
- ↑ Stjepan Babić, Božidar Finka , Milan Moguš, Hrvatski pravopis, VIII. izd., Školska knjiga, 2004., Zagreb, ISBN 953-0-40017-9, ISBN 978-953-0-40017-7, str. 315.
- ↑ Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953-0-40026-8, str. 125., (NSK)
- ↑ Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-0-40034-4, str. 283., (NSK)
- ↑ Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, IV. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2012., ISBN 978-953-0-40026-9, (NSK), str. 126.
- ↑ Josip Bratulić. ur: Boris Drandić s prijateljima (ur.). Aleja glagoljaša : Stoljeća hrvatske glagoljice treće izdanje. Znamen. Zagreb. str. 65. ISBN 978-953-6008-58-2
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Župa sv. Križ, Dubrovnik Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) Sveti Klement Ohridski i prijatelji, spomendan