Krković

Krković
Država	Hrvatska
Županija	Šibensko-kninska
Općina/grad	Skradin
Površina	4,8 km2
Koordinate	43°54′N 15°51′E / 43.90°N 15.85°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	151
– gustoća	31 st./km2
Poštanski broj	22213 Pirovac
Pozivni broj	+385 (0)22
Autooznaka	ŠI
	Krković Krković na zemljovidu Hrvatske

Krković je selo u Hrvatskoj.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Krković se nalazi na +43° 54' 2.65", +15° 48' 35.43". Od Šibenika je cestovno udaljen 27.7 kilometara, a autocestom 28.8 kilometara. Udaljenost od Vodica je 16.5 kilometara, a od Skradina 18.8 kilometara.

Udaljenosti do nekih drugih mjesta:

Ulaz na autocestu;

čvor Pirovac = 4.3 km
Split (autocestom) = 96 km
Zadar (autocestom) = 59.3 km
Dubrovnik = 325 km
Rijeka = 314 km
Zagreb = 315 km
Zračna luka Split-Kaštela (autocestom) = 75.3 km
Zračna luka Zadar(autocestom) = 54.2 km

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Naselje ima prema popisu iz 2001. godine u 71 kućanstvu 220 stanovnika od toga muških 118 i ženskih 102. Od tog broja stanovnika od 0-14 godina ima 45. Stanovnika od 15-29 godina ima 35. 76 stanovnika ima od 30 do 54 godine, a 64 osobe ima 55 i više godina. Prosječna starost cijele općine Skradin je 44,4 godine, sto je vrlo zabrinjavajuće. Godine 1991. Krković je imao 261 stanovnika. U Krkoviću prevladava prezime Periša i Bilić, ali tu su još i Šimić, Hrstić, Šerkinić

Naselje Krković: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	88		64	91	104	153	170	193	248	291	298	268	264	261	220	189	151
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1869. podaci su sadržani u naselju Piramatovci. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Samo naselje potječe iz srednjeg vijeka. Njegov naziv ili ime podsjeća na prezime koje se sačuvalo u nazivu sela. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća ljudi su pomalo napustali stara ognjišta u dolini i naseljavali se na visoravan iznad starog naselja, uz glavnu prometnicu. Tako danas razlikujemo Staro selo i Novo selo. Zbog različitih povijesnih zbivanja kroz vrijeme Krković i okolica su bogati razlicitim kultorološkim, povijesnim, arheološkim, prirodnim lokalitetima što ga čini jednim od najljepših mjesta na ovom području.

Krković se od 1991. do 1995. godine nalazio pod srpskom okupacijom, tj. bio je u sastavu SAO Krajine.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo nije osobito razvijeno, ali njeguju se primarne gospodarske djelatnosti.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

fra Ante Branko Periša (Krković, 14. X. 1953.) akademski slikar, Accademia delle Belle Arti, Rim 1986.
Goran Višnjić, glumac, u Krkoviću proveo dobar dio djetinjstva, kod bake Mare i djeda Ante Bilića
dr sc. Ante Periša, (Krković, 1971.), znanstvenik, prevoditelj i esejist. Doktorirao na Sveučilištu u Beču 2002. Docent na Sveučilištu u Zadru.^[3]
dr.sc. Iva Bilić Čače, dr.med, neonatolog, docentica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Mjesna crkva Svih Svetih, izgrađena početkom XIII st., 1986. obnovljena. U vrijeme Domovinskog rata do temelja srušena, nakon rata obnovljena u istoj veličini i obliku.

U Krkoviću se nalaze dva značajna arheološka lokaliteta:

Dobro očuvano goblje iz paleolitika na lokalitetu Pećane i ostaci naseobine iz impresso faze starijeg neolitika, lokalitet Vrbica (Lastve) Lokaliteti su nedovoljno (tangentalno) istraženi. Ovi lokaliteti zaslužuju detaljnije istraživanje i zaštitu, te mjesto u turističkim biltenima ovog dijela Dalmacije.

Iz sela puca pogled na Bribirsku Glavicu, udaljenu svega 3 km, na kojoj je smješten Bribir, naselje u kojem su, u kasnom srednjem vijeku, stolovali Šubići (Kneževi Bribiski). Bribir u vrijeme Šubića i danas, Berbera u vrijeme cara Konstantina VII. Porfirogeneta (X.st), a Varvarija u vrijeme antike kada je bila i sjedište jedne od 14 liburnijskih županija (municipia).