Šibenik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Šibenik. Za druga značenja, pogledajte Šibenik (razdvojba).
Šibenik
Šibenik (grb).gif
Šibenik - pogled na katedralu sv. Jakova i Šibenski zaljev
Šibenik - pogled na katedralu sv. Jakova i Šibenski zaljev
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava sibensko kninske zupanije.gif Šibensko-kninska
Stanovništvo (2011.)
 - gradsko naselje 34.302 stan.
 - Grad/općina Šibenik 46.332 stan.
Gradonačelnik dr. Željko Burić (HDZ)
Poštanski broj 22000
Pozivni broj +385 022
Autooznaka ŠI
Službena stranica www.sibenik.hr
Zemljovid
Šibenik na karti Hrvatska
Šibenik
Šibenik
Šibenik na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°44′N 15°53′E / 43.74°N 15.89°E / 43.74; 15.89

Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.

Krajobraz regije je vrlo raznolik, a more je najveće bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji određuje gospodarsku osnovu. Zračna duljina obale je 56,2 km, a stvarna čak 805,9 km. Na području županije nalaze se dva nacionalna parka, Krka i Kornati , te jugoistočni (manji) dio Parka prirode Vransko jezero. Prosječna gustoća naseljenosti je 51,7 st. na km2.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. Grad Šibenik broji 46.332 stanovnika. Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94,6%, slijede Srbi zastupljeni s 3,1%. Stanovnišvo prema vjeri: Katolici 88%, Pravoslavci 3%, Ateisiti, agnostici, ne izjašnjeni 7,5% [1]

Prosječna starost građana grada Šibenika iznosi 43,4 godine. S tim da je taj prosjek za Šibenčanke veći i iznosi 44,8 a za Šibenčane 41,8 godina. Šibenčana ima 22 408 a Šibenčanki 23 924. [2]

Popis 2001.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. Šibenik broji 51.553 stanovnika.Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94%, slijede Srbi zastupljeni sa 3%.

Popis 1991.[uredi VE | uredi]

Popis stanovništva 1991. je temeljen na drugim lokalnim jedinicama pa je teže uspoređivati podatke za općinu Šibenik koja je tad zauzimala skoro pola Županije Šibensko-kninske. Pa je Općina Šibenik tad imala 85 002 stanovnika od toga 84% Hrvata, 10,5% Srba te 1,2% Jugoslavena. Ako se gleda samo grad Šibenik on broji 41 012 građana, od toga 83,5% Hrvata, 9,5% Srba te 1,9% Jugoslavena. Ako gradu dodamo naselja koja sad spadaju pod Grad Šibenik broj stanovnika bi bio 55 842.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Šibenik

Izvor: Državni zavod za statistiku

Uprava[uredi VE | uredi]

Gradske četvrti i naselja[uredi VE | uredi]

Grad Šibenik sastoji se od 31 naselja[3]:

Povijest[uredi VE | uredi]

Šibenik na gravuri iz 1575.
Glavni trg u Šibeniku, 1841.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Šibenska povjesnica
Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu. Prvi se put spominje na Božić 1066. kao utvrda i naselje u darovnici kralja Petra Krešimira IV., koji se zatekao u šibenskoj utvrdi. 1169. od ugarskog kralja Stjepana III. Šibenik dobiva status grada i pravo na kovanje novca. No, tek nakon ogorčenih sporova i duge borbe s Trogirom Šibenik uspijeva izboriti vlastitu biskupiju te je 1298. osnovana šibenska biskupija - pravi status grada u Srednjem vijeku. Nakon što je nesuđeni hrvatski kralj Ludovik prodao svoje pravo na Dalmaciju Mlecima za 10.000 dukata, Šibenik usprkos oružanom otporu 1412. dolazi pod vlast Venecije. Tijekom razdoblja mletačke vlasti potječe i najznačajniji kulturno-povijesni spomenik Šibenika - poznata šibenska katedrala sv. Jakova, građena 1491.-1536. U gradu djeluju istaknuti humanisti, Juraj Šižgorić i Antun Vrančić, a uslijed obrane od Osmanlija grade se i fortifikacijski sustavi. Kuga je sredinom 16. stoljeća desetkovala grad i uzrokovala njegovo dugotrajno nazadovanje i spor oporavak. Nakon propasti Venecije, 1797. Šibenik ulazi u sastav Habsburške Monarhije, u čijem okviru (uz kratkotrajnu francusku vlast 1809.-1815.) ostaje do kraja Prvog svjetskog rata. 6. studenoga 1918. u šibensku luku uplovljavaju talijanski ratni brodovi te iskrcavaju okupacijske snage. Tijekom talijanske okupacije, na sam Božić 1918. došlo je do obračuna između Šibenčana i talijanskih mornara. Tada je talijanski razarač »Audace«, usidren ispred grada, bombardirao Šibenik s gotovo 1000 topovskih metaka.[4] Talijanska okupacija potrajala je sve do 12. lipnja 1921., kad je grad konačno priključen Kraljevini SHS. Kako je Zadar ostao u Italiji, a Šibenik bio najbliži spoj sa željeznicom u Dalmaciji, Šibenik je preuzeo veliku većinu lučkog prometa Zadra te se postupno razvija u važnu luku.

Šibenska riva početkom 20. stoljeća

15. travnja 1941. Šibenik ponovno zauzimaju Talijani. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Šibenčani su velikom većinom bili u partizanima. Puno Šibenčana je bilo prisiljeno ići u partizane već 1941., a najviše ih se dragovoljno pridružilo 1943. nakon kapitulacije Italije, kad grad potpada pod njemačku vojnu upravu, a formalnu civilnu vlast NDH. Tijekom 1943. i 1944. grad bombardiraju Saveznici. Tom prilikom nastradala je stara gradska jezgra, uključujući i gradsku vijećnicu. Partizani su Šibenik oslobodili 3. studenoga 1944. Grad je bio i sjedište ZAVNOH-a i tako de facto glavni grad Hrvatske od 31. prosinca 1944. do 13. svibnja 1945.

Za vrijeme socijalističke Jugoslavije grad se širi te se otvaraju nove tvornice i pogoni. Otvaranjem šibenskog mosta (1963.) i Jadranske magistrale položaj grada se bitno popravio. 1979. dio natjecanja Mediteranskih igara u Splitu održan je i u Šibeniku i okolici.

Grad Šibenik i okolica dali su veliki doprinos u Domovinskom ratu od prvih dana rata 1991. Šibenčani su već u rujnu 1991. zauzimanjem topništva na Žirju i Zečevu kod Rogoznice obranili svoj grad i okolicu i tako izborili prvu pobjedu HV, kada su JNA i četnici poraženi i odbačeni 15 kilometara dalje od grada. Za obranu Šibenika su najveći doprinos dali dragovoljci-branitelji, a mnogi su od njih dali i svoj život.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. Juraj Šižgorić u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima sibin (Sibinicum), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika silvona, silvonae ili silvone. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila tvrđava sv. Mihovila.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U gradu Šibeniku u 2010. godini, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, registrirano je ukupno 838 tvrtki, od kojih 3 spadaju u velika, 12 u srednja, 823 u mala. Od ukupnog broja 799 su društva s ograničenom odgovornošću, 16 dionička društva, 14 ustanova, 8 javnih trgovačkih društava i 1 društvo inozemnog osnivača. Prema Središnjem obrtnom registru u 2010. godini u Šibeniku je registriran 1321 obrtnik. Prema podacima Registra udruga u 2010. godini registrirano je 445 udruga sa sjedištem u Gradu Šibeniku. Grad Šibenik se prema indeksu razvijenosti svrstava IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% (100,52%) prosjeka Republike Hrvatske, što znači da ne pripada niti jednoj kategoriji potpomognutih područja. [5]

Danas je Šibenik glavni grad, kulturno-obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije koje broji 46.332 stanovnika (2011., zajedno s prigradskim naseljima). Do 80-ih godina 20. stoljeća Šibenik je bio jako industrijsko središte (tvornice "TEF" i "TLM"), šibenska luka je bila među najvećima u bivšoj Jugoslaviji, no dolazi do gospodarskog pada, a u 90-ima TEF prestaje s radom (tvornica je uklonjena), a TLM koji je znatno oštećen u velikosrpskoj agresiji, znatno je smanjio proizvodne kapacitete. Vidi Elemes.

Grad Šibenik je počeo s izgradnjom i proširenjem Luke Šibenik. Prema zamisli arhitekta Puljiza, na prostoru od 44 tisuće kvadrata, na kojem će se nalaziti terminal, u isto će vrijeme moći pristati kruzer do 260 metara, veliki trajekt od 180 metara, dva broda u linijskoj plovidbi od po 60 metara. Terminal bi bio ekološki prihvatljiv te bi za zagrijavanje i hlađenje koristio termalne pumpe uronjene u more, a uz sunčeve kolektore koji bi se ukomponirali u krovnu konstrukciju, terminal bi na taj način osiguravao i do 40 posto svojih energetskih potreba. Cjelokupna investicija iznosi 24 milijuna eura, a završetak radova očekuje se do 2014. ili 2015. g.[6]

Turizam[uredi VE | uredi]

Turizam se u Šibeniku posljednih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim Vodicama, Primoštenu, Rogoznici ili na otocima poput Zlarina ili Prvića.

Kultura[uredi VE | uredi]

Od 1960. godine redovito se održava Međunarodni dječji festival (počinje krajem lipnja i traje 2 tjedna), najveći kulturni događaj u Šibeniku, koji okuplja plesne, dramske, likovne i druge umjetnike i društva iz cijeloga svijeta. Turizam dobiva sve veću značajnost. 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća glazbena scena je bila jedna od najjačih u državi. Tada su estradom harali Mišo Kovač, Arsen Dedić, Vice Vukov, grupa Mi te u to vrijeme popularna klapa na području bivše države - Klapa "Šibenik" i drugi. Arsen Dedić, jedan od najcjenjenijih autora u Hrvatskoj i susjedstvu je osnovao i Festival dalmatinske šansone, koji je vrlo brzo stekao značajan status u Hrvatskoj.

Od 2011. godine u napuštenoj vojarni između centra grada i hotelskog naselja Solaris održava se jedan od najbolji ljetnih glazbenih festivala Terraneo. Umjetnički direktor festavala i jedan od najzaslužniji da je ovaj veliki projekt zaživio je Šibenčanin Mate Škugor. [7] Prvo izdanje festivala Terraneo u kolovozu 2011. godine privuklo je u Šibenik više od 30 000 posjetitelja iz cijele Europe. Glazbeni program u trajanju od 5 dana sa više od 120 izvodača na 3 open-air pozornice i dva dj hangara bio je koncipiran na način da zadovolji i najistančanije glazbene ukuse. 2012. godine broj posjetitelja je već narastao na 45 000 nakon izvrsnih reakcija na prvo izdanje festivala. [8]

Prometna povezanost[uredi VE | uredi]

Grad Šibenik ima izuzetno značajan prometni položaj, dobre veze omogućuju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska turistička cesta s odvojcima do Drniša (32 km) i Knina (56 km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. U lipnju 2005., dovršetkom nekoliko dionica autoceste Zagreb-Split, Šibenik je povezan sa Zagrebom autocestom. Značajna je prometnica i željeznička pruga koja preko Perkovića vodi prema Zagrebu i Splitu. Zračni se promet odvija preko zračne luke Split (50 km od Šibenika) i zračne luke Zadar (70 km od Šibenika) a uskoro i preko zračne luke Pokrovnik (20 km od Šibenika).

Meteorološke značajke[uredi VE | uredi]

U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin je veliki utjecaj i na kontinentalnom prostoru regije. Na obalnom prostoru vrlo je visoka srednja godišnja osunčanost (2710 sati), prema unutrašnjosti insolacija se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora na kopno. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. Ukupna godišnja količina oborina je 803mm. U najvećem dijelu šibenske regije prevladavaju vjetrovi bura i jugo, uz obalni pojas ljeti osvježavajući maestral.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Katedrala Sv. Jakova
Gradska vijećnica

Na Krki je 28. kolovoza 1895. izgrađena i puštena u pogon Hidroelektrana Jaruga, druga najstarija hidroelektrana u Svijetu, prva u Europi, pa je Šibenik postao prvi grad u Svijetu s izmjeničnom električnom strujom i prvi u Hrvatskoj s javnom rasvjetom. U pogon je istog dana 28. kolovoza 1895. pušten i prvi izmjenični višefazni elektroenergetski sustav (proizvodnja, prijenos i distribucija). Sustav se sastojao od dva generatora (42 Hz, 550 kW), razvodnih stanica i transformatora koji su proizvedeni i instaliran od strane mađarske tvrtke Ganz. Prijenosna linija iz elektrane za Grad Šibenik bila je duga 11,5 km i spojena putem drvenih stupova i električnih vodova na distribucijsku mrežu 3000 V/110 V, a uključivala je dvije razvodne i šest transformatorskih stanica na području grada Šibenika iz kojih se napajala javna rasvjeta i objekti vlasnika sustava Ante Šupuka. U spomen tomu u gradskoj jezgri su 'kandelabri' kakvi su nekad bili.

Slavni ljudi[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osnovne škole: "Vidici", "Fausta Vrančića", "Jurja Šižgorića", "Jurja Dalmatinca", "Petra Krešimira IV", "Tina Ujevića", "Brodarica", "Meterize", "Vrpolje" i "Katolička osnovna škola".

Srednje škole: "Ekonomska škola", "Turističko ugostiteljska škola", "Tehnička škola", "Gimnazija Antuna Vrančića", "Industrijsko obrtnička škola", "Škola za obrtnička zanimanja", "Medicinska i kemijska škola", "Prometno-tehnička škola", Glazbena škola "Ivana Lukačića".

Visoko školstvo: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku (VUŠ)

Šport[uredi VE | uredi]

Šibenik je i grad mladih i grad športa. U gradu Šibeniku športašima je na raspolaganju četrdeset športskih objekata: tri nogometna igrališta, dva bazena (otvorenog i zatvorenog tipa), velika športska dvorana na Baldekinu za razne namjene, devet manjih športskih dvorana, dva kompleksa teniskih igrališta, više automatskih kuglana, Veslački centar u Zatonu te na obali u Šibeniku. Šibenski navijači zovu se Šibenski Funcuti.

U Šibeniku djeluju ovi športski klubovi:

Nogomet[uredi VE | uredi]

Košarka[uredi VE | uredi]

Vaterpolo[uredi VE | uredi]

Odbojka[uredi VE | uredi]

  • Odbojkaški klub "Šibenik"
  • Ženski odbojkaški klub "Šibenik"

Plivanje[uredi VE | uredi]

  • Plivački klub "Šibenik"
  • Plivački klub osoba s invaliditetom "Riba"

Rukomet[uredi VE | uredi]

  • Rukometni klub "Petar Krešimir"
  • Rukometni klub "Šibenik"

Kuglanje i boćanje[uredi VE | uredi]

  • Boćarski klub "Solaris"
  • Boćarski klub "Mihovil"
  • Kuglački klub "Šubićevac"
  • Boćarski klub "Šibenik"

Tenis[uredi VE | uredi]

  • Teniski klub "Šubićevac"
  • Teniski klub "Šibenik"
  • Teniski klub "Nec"
  • Teniski klub "Mihovil"

Ostali športovi[uredi VE | uredi]

  • Taekwondo klub "Solaris"
  • Ronilački klub "Ecos"
  • Konjički klub "Đovana"
  • Klub jedrenja na dasci "Jadrija"
  • Karate klub "Šibenik"
  • Biciklistički klub "Fortica"
  • Bodybuilding klub "Orcinus"
  • Biciklistički klub "Šibenik"
  • Gimnastičko društvo "Šibenik"
  • Gimnstički klub "Dišpet"
  • Auto-moto klub "Šibenik"
  • Motociklistički klub "Iljadica Rapo"
  • Jedriličarski klub "Val"
  • Karate klub "Osvit"
  • Ronilački klub "Šibenik"
  • Veslački klub "Krka"
  • Ragbi klub "Šibenik"
  • Sportski ribolovni klub "Dolac"
  • Šahovski klub "Šibenik"
  • Snowboard klub "Fanatic"
  • Bodybuilding klub "Vir"
  • Stolnoteniski klub "Ping Pong"
  • Sportski plesni klub "Bolero"
  • Športski klub uzgajivača golubova listonoša "Listonoša"
  • Biljarski klub "Šibenik"
  • Hrvački klub "Šibenik"

Panorama[uredi VE | uredi]

Šibenik harbour - panorama.jpg

Galerija[uredi VE | uredi]

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Šibenik

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku str. 44,45,125
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema spolu i starosti str. 72,524
  3. Statut grada Šibenika
  4. Josip Horvat: Politička povijest Hrvatske, 2. dio, 2. izd., Zagreb : »August Cesarec«, 1990., ISBN 86-393-0151-4, ISBN 86-393-0153-0, str. 222.
  5. Strategija razvoja grada Šibenika, str. 25.
  6. Džambo, Marijan. Gat Vrulje : šibenski iskorak // Portal "Slobodna Dalmacija.hr", 11. rujna 2009., 11:51 (Tiskano izdanje: ISSN 0350-4662)
  7. Intervju Mate Škugora
  8. o terraneu
  9. xxxxxxx. Na ukrajinskom jeziku Šibenik znači "vragolasti dječak" : Diplomatski poučak. // Večernji.hr, Zagreb : Večernji list d.d., 25. studenoga 2010. u 13:14, ISSN 1333-9192, Mrežno mjesto: http://vecernji.hr – Pristupljeno: 8. prosinca 2010.
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.