Šibenik

Ovo je glavno značenje pojma Šibenik. Za druga značenja, pogledajte Šibenik (razdvojba).

Šibenik
Šibenik - pogled na katedralu sv. Jakova i Šibenski zaljev
Država	Hrvatska
Županija	Šibensko-kninska
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	51.553 stan.
Gradonačelnik	dr. Ante Županović (Nezavisni)
Poštanski broj	22000
Pozivni broj	+385 022
Autooznaka	ŠI
Službena stranica	www.sibenik.hr
Zemljovid
Šibenik Šibenik na zemljovidu Hrvatske

Šibenik je grad u Hrvatskoj, sjedište Šibensko-kninske županije.

Zemljopis

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.

Pogled na Šibenik

Skulpture glava na katedrali

Krajobraz regije je vrlo raznolik, a more je najveće bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji određuje gospodarsku osnovu. Zračna duljina obale je 56,2 km, a stvarna čak 805,9 km. Na području županije nalaze se dva nacionalna parka, Krka i Kornati , te jugoistočni (manji) dio Parka prirode Vransko jezero. Prosječna gustoća naseljenosti je 51,7 st. na km2.

Tvrđava sv. Mihovil

Stanovništvo

Popis 2001.

Prema popisu stanovništva iz 2001. Šibenik broji 51.553 stanovnika.Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94%, slijede Srbi zastupljeni sa 3%.

Popis 1991.

Crkva sv. Ivana

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Šibenik

Uprava

Kneževa palača

Gradske četvrti i naselja

Grad Šibenik sastoji se od 31 naselja:

Boraja Brnjica Brodarica (Brodarizza) Čvrljevo Danilo Biranj Danilo

Danilo Kraljice Donje polje (Campo d'Abbasso) Dubrava kod Šibenika Goriš Gradina Grebaštica (Sebenico Vecchio)

Jadrtovac (Castell'Andreis) Kaprije (Capri) Konjevrate Krapanj (Crappano) Lepenica Lozovac

Mravnice Perković Podine Radonić Raslina (Rassina) Sitno Donje

Slivno Vrpolje (Verpoglie di Sebenico) Vrsno Zaton (Zatton) Zlarin (zlarino) Žaborić (Zaborici) Žirje (Zuri)

Povijest

Podrobniji članak o temi: Šibenska povjesnica
Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, posred istočne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću rijeke Krke, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali more. Prvi se put spominje na Božić 1066. (darovnica kralja Petra Krešimira IV.). 1169.g. od ugarskog kralja Stjepana III. Šibenik dobija status grada i pravo na kovanje novca. Nakon hrvatskih vladara (i hrvatsko-ugarskih) i povremene vladavine Venecije, u 15. stoljeću dolazi pod gotovo 400-godišnju vlast Venecije, a iz tog razdoblja potječe i najznačajniji kulturno-povijesni spomenik Šibenika - poznata šibenska katedrala sv. Jakova, građena u 15. i 16. stoljeću. 1797. Šibenik ulazi u sastav Habsburške monarhije (uz kratkotrajnu vlast Francuske u vrijeme Napoleona) sve do 1918.

Pogled sa tvrđave sv. Mihovil

Za vrijeme drugog svjetskog rata Šibenčani su velikom većinom bili u partizanima. Puno Šibenčana je bilo prisiljeno ići u partizane već 1941., a najviše ih se dragovoljno pridružilo 1943. nakon kapitulacije Italije. Mnogo ih je poginulo na bojišnicama diljem bivše Jugoslavije, a najviše u Hrvatskoj i BiH. Partizani su Šibenik oslobodili 3. studenoga 1944.

Šibenik je bio pod okupacijom Kraljevine Italije od 6. studenoga 1918. do 12. lipnja 1921., kao i od 15. travnja 1941. do konačnog odlaska talijanskih snaga nakon kapitulacije. Grad je bio i sjedište ZAVNOH-a od 31. prosinca 1944. do 13. svibnja 1945.. Tijekom prve talijanske okupacije, na sam Božić 1921. došlo je do obračuna između Šibenčana i talijanskih mornara. Tada je talijanski razarač »Audace«, usidren ispred grada, bombardirao Šibenik s gotovo 1000 topovskih metaka.

Katedrala sv. Jakova

Grad Šibenik i okolica dali su veliki doprinos u Domovinskom ratu od prvih dana rata 1991. Šibenčani su već u rujnu 1991. g. zauzimanjem topništva na Žirju i Zečevu kod Rogoznice obranili svoj grad i okolicu i tako izborili prvu pobjedu HV, kada su JNA i četnici poraženi i odbačeni 15 kilometara dalje od grada. Za obranu Šibenika su najveći doprinos dali dragovoljci-branitelji, a mnogi su od njih dali i svoj život.

Etimologija

Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. Juraj Šižgorić u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima sibin (Sibinicum), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika silvona, silvonae ili silvone. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila tvrđava sv. Mihovila.

Gospodarstvo

Danas je Šibenik glavni grad, kulturno-prosvjetno, administrativno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije koje broji 51 553 stanovnika ( 2001., zajedno s prigradskim naseljima). Do 80-ih godina 20. stoljeća Šibenik je bio jaki industrijski centar (tvornice "TEF" i "TLM"), šibenska luka je bila među najvećima u bivšoj Jugoslaviji, no dolazi do gospodarskog pada, a u 90-ima TEF prestaje s radom (tvornica je uklonjena), a TLM koji je znatno oštećen u velikosrpskoj agresiji, znatno je smanjio proizvodne kapacitete. Vidi Elemes.

Grad Šibenik je počeo sa izgradnjom i proširenjem Luke Šibenik. Prema zamisli arhitekta Puljiza, na prostoru od 44 tisuće kvadrata, na kojem će se nalaziti terminal, u isto će vrijeme moći pristati kruzer do 260 metara, veliki trajekt od 180 metara, dva broda u linijskoj plovidbi od po 60 metara. Terminal bi bio ekološki prihvatljiv te bi za zagrijavanje i hlađenje koristio termalne pumpe uronjene u more, a uz sunčeve kolektore koji bi se ukomponirali u krovnu konstrukciju, terminal bi na taj način osiguravao i do 40 posto svojih energetskih potreba. Cjelokupna investicija iznosi 24 milijuna eura, a završetak radova očekuje se do 2014. ili 2015. g.

Turizam

Turizam se u Šibeniku posljednih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim Vodicama, Primoštenu, Rogoznici ili na otocima poput Zlarina ili Prvića.

U rujnu 2009. godine počinje i izgradnja hotelsko-nautičkog kompleksa te marine za velike jahte Mandalina Marina&Yacht Club. Investitori su Nautički Centar Prgin te Dogus Grupa, a završetak prve faze očekuje se do ljeta 2011. godine kada će prvih 79 vezova sa svim popratnim sadržajima biti spremno za prihvat jahti dužih od 100 metara.

Kultura

Od 1960. godine redovito se održava Međunarodni dječji festival (počinje krajem lipnja i traje 2 tjedna), najveći kulturni događaj u Šibeniku, koji okuplja plesne, dramske, likovne i druge umjetnike i društva iz cijeloga svijeta. Turizam dobiva sve veću značajnost. 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća glazbena scena je bila jedna od najjačih u državi. Tada su estradom harali Mišo Kovač, Arsen Dedić, Vice Vukov, grupa Mi te u to vrijeme popularna klapa na području bivše države - Klapa "Šibenik" i drugi. Arsen Dedić, jedan od najcjenjenijih autora u Hrvatskoj i susjedstvu je osnovao i Festival dalmatinske šansone, koji je vrlo brzo stekao značajan status u Hrvatskoj.

Prometna povezanost

Grad Šibenik ima izuzetno značajan prometni položaj, dobre veze omogućuju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska turistička cesta s odvojcima do Drniša (32 km) i Knina (56 km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. U lipnju 2005., dovršetkom nekoliko dionica autoceste Zagreb-Split, Šibenik je povezan sa Zagrebom autocestom. Značajna je prometnica i željeznička pruga koja preko Perkovića vodi prema Zagrebu i Splitu. Zračni se promet odvija preko zračne luke Split (50 km od Šibenika) i zračne luke Zadar (70 km od Šibenika) a uskoro i preko zračne luke Pokrovnik (20 km od Šibenika).

Meteorološke značajke

U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin je veliki utjecaj i na kontinentalnom prostoru regije. Na obalnom prostoru vrlo je visoka srednja godišnja osunčanost (2710 sati), prema unutrašnjosti insolacija se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora na kopno. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. Ukupna godišnja količina oborina je 803mm. U najvećem dijelu šibenske regije prevladavaju vjetrovi bura i jugo, uz obalni pojas ljeti osvježavajući maestral.

Spomenici i znamenitosti

• Katedrala Sv. Jakova
• Šibenska gradska vijećnica
• Kneževa palača u Šibeniku (Muzej grada Šibenika)
• Mala lođa
• Šibensko kazalište
• Biskupska palača u Šibeniku
• Samostan i crkva Sv. Frane u Šibeniku
• Samostan i crkva Sv. Luce u Šibeniku
• Samostan i crkva Sv. Lovre u Šibeniku
• Samostan i crkva Sv. Dominika u Šibeniku
• Crkva Sv. Ivana u Šibeniku
• Crkva Sv. Duha u Šibeniku
• Crkva Sv. Nikole u Šibeniku
• Crkva Sv. Križa u Šibeniku
• Crkva Gospe vanka grada (Porođenja Blažene Djevice Marije)
• Crkvica Svih Svetih u Šibeniku
• Crkva Sv. Grgura u Šibeniku (muzej)
• Crkva Sv. Barbare u Šibeniku (muzej)
• Crkva Sv. Krševana u Šibeniku (galerija)
• Tvrđava Sv. Nikole u Šibeniku
• Tvrđava Sv. Mihovila u Šibeniku
• Tvrđava Sv. Ivana u Šibeniku
• Tvrđava Šubićevac
• Šibenski gradski bedemi
• Četiri bunara
• Spomenik Petru Krešimiru IV. u Šibeniku

Na Krki je 28. kolovoza 1895. sagrađena i puštena u pogon Hidroelektrana Jaruga, druga najstarija hidroelektrana u Svijetu, prva u Europi, pa je Šibenik postao prvi grad u Svijetu s izmjeničnom električnom strujom i prvi u Hrvatskoj s javnom rasvjetom. U pogon je istog dana 28. kolovoza 1895. pušten i prvi izmjenični višefazni elektroenergetski sustav (proizvodnja, prijenos i distribucija). Sustav se sastojao od dva generatora (42 Hz, 550 kW), razvodnih stanica i transformatora koji su proizvedeni i instaliran od strane mađarske tvrtke Ganz. Prijenosna linija iz elektrane za Grad Šibenik bila je duga 11,5 km i spojena putem drvenih stupova i električnih vodova na distribucijsku mrežu 3000 V/110 V, a uključivala je dvije razvodne i šest transformatorskih stanica na području grada Šibenika iz kojih se napajala javna rasvjeta i objekti vlasnika sustava Ante Šupuka. U spomen tomu u gradskoj jezgri su 'kandelabri' kakvi su nekad bili.

Obrazovanje

Osnovne škole: "Vidici", "Fausta Vrančića", "Jurja Šižgorića", "Jurja Dalmatinca", "Petra Krešimira IV", "Tina Ujevića", "Brodarica", "Meterize", "Vrpolje" i "Katolička osnovna škola".

Srednje škole: "Ekonomska škola", "Turističko ugostiteljska škola", "Tehnička škola", "Gimnazija Antuna Vrančića", "Industrijsko obrtnička škola", "Škola za obrtnička zanimanja", "Medicinska i kemijska škola", "Prometno-tehnička škola", Glazbena škola "Ivana Lukačića".

Visoko školstvo: Visoka škola za turistički menadžment u Šibeniku (VUŠ)

Šport

Šibenik je i grad mladih i grad športa. U gradu Šibeniku športašima je na raspolaganju četrdeset športskih objekata: tri nogometna igrališta, dva bazena (otvorenog i zatvorenog tipa), velika športska dvorana na Baldekinu za razne namjene, devet manjih športskih dvorana, dva kompleksa teniskih igrališta, više automatskih kuglana, Veslački centar u Zatonu te na obali u Šibeniku. Šibenski navijači zovu se Šibenski Funcuti.

U Šibeniku djeluju ovi športski klubovi:

Nogomet

• Hrvatski nogometni klub "Šibenik"
• Nogometni klub "Mihovil"

Košarka

• Omladinski košarkaški klub "Osvit"
• Omladinski košarkaški klub "Dražen Petrović"
• Košarkaški klub "Šibenik 4"
• Košarkaški klub "Jolly JBS"
• Građanski Košarkaški klub "Šibenik" ( poznata kao kk šibenka)
• Ženski košarkaški klub "Jolly JBS"

Vaterpolo

• Vaterpolo klub "Šibenik"
• Ženski vaterpolo klub "Viktoria"
• Vaterpolski klub Šibenski funcuti

Odbojka

• Odbojkaški klub "Šibenik"
• Ženski odbojkaški klub "Šibenik"

Rukomet

• Rukometni klub "Petar Krešimir"
• Rukometni klub "Šibenik"

Kuglanje i boćanje

• Boćarski klub "Solaris"
• Boćarski klub "Mihovil"
• Kuglački klub "Šubićevac"
• Boćarski klub "Šibenik"

Tenis

• Teniski klub "Šubićevac"
• Teniski klub "Šibenik"
• Teniski klub "Nec"
• Teniski klub "Mihovil"

Ostali športovi

• Taekwondo klub "Solaris"
• Ronilački klub "Ecos"
• Konjički klub "Đovana"
• Klub jedrenja na dasci "Jadrija"
• Karate klub "Šibenik"
• Biciklistički klub "Fortica"
• Bodybuilding klub "Orcinus"
• Biciklistički klub "Šibenik"
• Gimnastičko društvo "Šibenik"
• Gimnstički klub "Dišpet"
• Auto-moto klub "Šibenik"
• Motociklistički klub "Iljadica Rapo"
• Jedriličarski klub "Val"
• Karate klub "Osvit"
• Ronilački klub "Šibenik"
• Veslački klub "Krka"
• Ragbi klub "Šibenik"
• Sportski ribolovni klub "Dolac"
• Šahovski klub "Šibenik"
• Snowboard klub "Fanatic"
• Bodybuilding klub "Vir"
• Stolnoteniski klub "Ping Pong"
• Sportski plesni klub "Bolero"
• Športski klub uzgajivača golubova listonoša "Listonoša"
• Biljarski klub "Sv. Mihovil"
• Hrvački klub "Šibenik"

Zanimljivosti

• Riječ »Šibenik« na ukrajinskom jeziku znači: »vragolasti dječak«.

Povezani članci

• Dodatak:Popis poznatih osoba iz Šibenika

Vanjske poveznice

• Službene stranice Grada Šibenika
• Grad Šibenik i šibenska rivijera

Panorama

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.